U posljednjih nekoliko mjeseci obratio nam se  povećan broj osoba s invaliditetom koje su, zbog ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak, odnosno isplate zaostataka inkluzivnog dodatka, izgubile pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske a koje su prethodno ostvarivale na temelju propisanog prihodovnog, odnosno imovinskog cenzusa. 

Dugotrajnost postupaka vještačenja i odlučivanja o pravu na inkluzivni dodatak dovodi do situacija u kojima korisnici, nakon donošenja rješenja, ostvaruju pravo na isplatu zaostataka za dulje vremensko razdoblje, budući da se pravo priznaje od dana podnošenja zahtjeva. Isplata zaostataka u jednokratnom iznosu privremeno povećava prihod kućanstva te posljedično dovodi do prekoračenja cenzusa propisanog za ostvarivanje prava na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna. 

Posljedica takve prakse jest da osobe s invaliditetom, iako se radi o jednokratnoj isplati zaostalih potraživanja nastalih zbog trajanja postupka na koji nisu mogle utjecati, gube pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje financirano iz državnog proračuna.  

Dodatni problem predstavlja činjenica da dio osoba s invaliditetom, iako ostvaruje pravo na inkluzivni dodatak kao pravo s osnova oštećenja zdravlja, ne može ostvariti pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na temelju zdravstvenog statusa jer ne ispunjava uvjete propisane prema stupnju i vrsti oštećenja zdravlja (četvrta i peta razina potpore). Smatramo kako ovakva praksa dovodi osobe s invaliditetom u nepovoljniji položaj te je protivna svrsi inkluzivnog dodatka kao prava kojim se nastoje ublažiti povećani troškovi života i osigurati veća socijalna uključenost osoba s invaliditetom, 

Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, broj 85/06, 150/08, 71/10, 53/20, 120/21 i 23/23; u daljnjem tekstu: Zakon) u članku 14.a propisuje kategorije osiguranika kojima se premija dopunskog zdravstvenog osiguranja osigurava iz državnog proračuna, dok članak 14.b uređuje prihodovni cenzus za ostvarivanje toga prava.  

Međutim, navedeni zakon ne prepoznaje specifičnu namjeru prava koja proizlaze iz oštećenja zdravlja, a osobito inkluzivnog dodatka kao socijalne naknade namijenjene ublažavanju posljedica invaliditeta i pokrivanju povećanih troškova života osoba s invaliditetom. Unatoč tome, takve naknade nisu isključene iz obračuna prihoda, premda je upravo utvrđeni prihod odlučna okolnost za ostvarivanje prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna (čl. 14.e). 

Posebno ističemo kako je zakonodavac u drugim propisima već prepoznao posebnu prirodu prava iz sustava socijalne skrbi: 

1. 1.Člankom 172. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24) propisano je da su od ovrhe izuzeta primanja po osnovi socijalne skrbi. 
2. Zakonom o socijalnoj skrbi (Narodne novine, broj18/22, 46/22, 119/22, 71/23 i 156/23) propisano je da se određene naknade i pomoći ne uračunavaju u prihod samca, odnosno kućanstva pri ostvarivanju prava iz sustava socijalne skrbi, čime se korisnike štiti od gubitka drugih prava zbog ostvarivanja socijalnih naknada. 
3. Zakon o inkluzivnom dodatku (Narodne novine, broj156/23) definira inkluzivni dodatak kao novčanu naknadu namijenjenu prevladavanju prepreka i povećanih troškova života osoba s invaliditetom, a ne kao redovni prihod.  
4. Zakon o doplatku za djecu (Narodne novine, broj 94/01, 138/06, 107/07,37/08 (Odluka Ustavnog suda RH), 61/11, 112/12, 82/15, 58/18 i 156/23) pojedine socijalne naknade i pomoći također ne uzima u obzir pri utvrđivanju dohodovnog cenzusa, upravo radi zaštite socijalne funkcije tih prava. 
5. Uredba o kriterijima za stjecanje statusa ugroženih kupaca energije iz umreženih sustava Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 28/24) među kategorijama ugroženih kupaca izričito navodi korisnike zajamčene minimalne naknade, inkluzivnog dodatka, osobne invalidnine i nacionalne naknade za starije osobe, čime se potvrđuje socijalna narav tih prava.

Međutim, u sustavu zdravstva, prilikom utvrđivanja prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna, sukladno Zakonu i Pravilniku o postupku, uvjetima i načinu utvrđivanja prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna (Narodne novine, broj 156/08, 88/10, 31/16 i 116/17) u prihod samca, odnosno kućanstva uračunavaju i socijalne naknade, uključujući inkluzivni dodatak i pripadajući zaostaci. Smatramo potrebnim uskladiti propise kojima se uređuje pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna na način da se inkluzivni ne uračunava u prihod samca i obitelji. 

Slijedom navedenoga, preporučili smo Ministarstvu zdravstva i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje pristupiti izmjenama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju na način da se naknade ostvarene na temelju Zakona o socijalnoj skrbi i Zakona o inkluzivnom dodatku izuzmu iz prihoda pri utvrđivanju prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna, po uzoru na druge zakone kojih zakonodavac prepoznaje potrebu zaštite korisnika od gubitka drugih prava. 

Takvim normativnim rješenjem spriječile bi se situacije u kojima osobe s invaliditetom ostvarivanjem prava koje im pripada na temelju invaliditeta istodobno gube pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, osobito kada se radi o minimalnim prekoračenjima cenzusa nastalima zbog jednokratne isplate zaostataka ili redovitog ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak. 

PRAVOBRANITELJ ZA
OSOBE S INVALIDITETOM
Darijo Jurišić