Često
postavljena
pitanja
Često postavljena pitanja
Ovdje možete pronaći korisne informacije i odgovore na pitanja za koje smatramo da se učestalije ponavljaju.
Ukoliko imate pitanje koje se ne odnosi ni na jedno od niže navedenih, molimo Vas da popunite Kontakt obrazac koji se nalazi pri dnu stranice.
- Dječji doplatak
- Mirovina
- Osobna invalidnina
- Povlastice i oslobođenja
- Radni odnos
- Suzbijanje nasilja
- Tjelesna oštećenja
- Zdravstvena zaštita osoba s mentalnim oštećenjima
- Zdravstveno osiguranje
Hoće li se u slučaju zaposlenja uz invalidninu moći zadržati i dječji doplatak u iznosu od 830 kuna?
Upit:
Da li će se po novome u slučaju zaposlenja uz invalidninu moći zadržati i dječji doplatak u iznosu od 830 kuna? Dobiva ga moja majka za mene. Ako se ne varam, do sada se i to gubilo ako bi se zaposlio i to bez mogućnosti vraćanja nakon prestanka zaposlenja za razliku od invalidnine.
Odgovor:
Iznimno uvećani dječji doplatak koji ostvaruje roditelj ,skrbnik, posvojitelj ili druga osoba kojoj je dijete s težim ili teškim invaliditetom povjereno na uzdržavanje ostvaruje ovo pravo sve dok taj invaliditet traje.
Prema Zakonu o dječjem doplatku korisnik prava je roditelj (odnosno druga osoba koja dijete uzdržava) kao potpora uzdržavanju pa analogno tome činjenicom zapošljavanja djeteta ( uključujući i dijete s težim ili teškim invaliditetom) odnosno prestankom obveze uzdržavanja prestaje pravo korisnika na dječji doplatak. Ukoliko je odlučujuća činjenica uzdržavanja djeteta pa i djeteta s težim ili teškim invaliditetom za koje korisnik ostvaruje ovo pravo sve dok traje taj invaliditet, smatramo da bi ponovna uspostava uzdržavanja od strane roditelja ( zbog prestanka radnog odnosa, odnosno izostanka uzdržavanja po drugoj osnovi kao što je stjecanje prihoda kojima dijete sebe uzdržava, a to je npr. ostvarivanje prava na osobnu mirovinu, naknadu do zaposlenja i sl.) trebala predstavljati osnovu za ponovno ostvarivanje navedenog prava. Zakon o dječjem doplatku izrijekom navodi da pravo na dječji doplatak prestaje stupanjem u brak djeteta. Međutim, pravobraniteljica nije ovlaštena tumačiti zakonske odredbe te smo u siječnju ove godine zatražili od Ministarstvo rada i mirovinskog sustava za njihovo tumačenje prestanka/stjecanja prava na dječji doplatak zapošljavanjem, odnosno prestankom zaposlenja kao uvjeta za ukidanje, odnosno ponovno priznavanje prava na dječji doplatak za djecu s težim ili teškim invaliditetom pod pretpostavkom da taj invaliditet traje i dalje.
Upit:
Što će biti sa doplatkom za njegu i pomoć u iznosu od 500 kuna (tuđa njega i pomoć)? Pošto primam invalidninu nisam mogao ostvariti pravo na tuđu njegu i pomoć do sada. Da li se i to mijenja te će se moći primati i jedno i drugo, invalidnina i tuđa njega i pomoć? Isto tako i kod zapošljavanja. Jedan moj prijatelj se zaposlio pred nekoliko godina i ostao je bez invalidnine i dječjeg doplatka ali je dobio tuđu njegu i pomoć koju nije dobivao prije toga. Da li će se sada u slučaju zaposlenja uz invalidninu moći ostvariti pravo i na tuđu njegu i pomoć ili neće moći oboje?
Odgovor:
Od 30. prosinca 2017. godine plaća ili autorskog honorara bez obzira na iznos nije zapreka za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu što predstavlja značajnu promjenu u odnosu na ranije zakonsko određenje prije posljednje izmjene Zakona o socijalnoj skrbi kada plaća i autorski honorar nisu bili izuzeti kao prihod koji se uzimao u obzir, odnosno uračunavao se prilikom ostvarivanja prava na osobnu invalidninu. Stoga se prije najnovijih zakonskih izmjena osobama s teškim invaliditetom koje su ostvarivale plaću ili autorski honorar u iznosu većem od iznosa osobne invalidnine priznavalo pravo nas puni iznos doplatka za pomoć i njegu budući da se radi o kategoriji doplatka za pomoć i njegu koji se ostvaruje neovisno o prihodnovnom cenzusu. Budući da prema Zakonu o socijalnoj skrbi ostvarivanje prava na osobnu invalidninu isključuje mogućnost ostvarivanja prava na doplatak za pomoć i njegu, osoba s teškim invaliditetom koja je zbog činjenice ostvarivanja plaće ili autorskog honorara umjesto osobne invalidnine ostvarivala doplatak za pomoć i njegu, ostvarivanjem prava na osobnu invalidninu (podnošenjem zahtjeva nadležnom centru za socijalnu skrb ili po službenoj dužnosti) prestaje joj pravo na doplatak za pomoć i njegu.
Upit:
Pravo na obiteljsku mirovinu. Koliko mi je poznato (ispravite me ako griješim) prije je bilo da bi osoba s invaliditetom zauvijek izgubila pravo nasljeđivanja mirovine od svojih roditelja ako je imala i samo jedan dan radnog staža u životu. Da li će od sada osoba sa 100% invaliditeta kojoj je invaliditet nastao kao maloljetniku (sa ili bez preostale radne sposobnosti) moći naslijediti mirovinu od roditelja ako je ikada radila makar samo kratko, npr. godinu-dvije ili tri najviše? Inače, ja nisam još nikad bio zaposlen, imam završen fakultet i živim s roditeljima.
Odgovor:
Zakon o mirovinskom osiguranju iznimno daje mogućnost ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu i osobi s invaliditetom s preostalom radnom sposobnošću prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji koja stupi u radni odnos prije smrti roditelja. Shodno tome, kod ove kategorije osoba s invaliditetom ne navodi se uvjet radnog staža ili uzdržavanja od strane roditelja.
Osim toga, ovaj zakon daje mogućnost da dijete i koje je ostvarilo obiteljsku mirovinu na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti prema članku 39. stavku 4. ovoga Zakona ne gubi pravo na obiteljsku mirovinu ako se zaposli ili počne obavljati djelatnost po osnovi koje postoji obveza osiguranja prema ovome Zakonu, ali mu se obustavlja isplata mirovine za vrijeme trajanja osiguranja.
Svrha navedenih izmjena i Zakona o socijalnoj skrbi i Zakona o mirovinskom osiguranju motivirati osobe s invaliditetom za zapošljavanje i općenito stimulirati rad osoba s invaliditetom iskorištavanjem preostalih sposobnosti i primjenom načela razumne prilagodbe.
Upit:
U čemu je to točno razlika između potpuno radno nesposobne osobe s invaliditetom i one s preostalom radnom sposobnosti kada govorimo o pravu na obiteljsku mirovinu. Ne razumijem baš najbolje. Znam da je kod tuđe njege i pomoći razlika u iznosu koji se dobiva (350 ili 500 kuna). Po čemu mogu znati u kojoj sam ja kategoriji od to dvoje?
Odgovor:
Odgovor pod točkom 3 sadrži u bitnome odgovor na pitanje postavljeno u toč. 4. Das li će osoba ostvariti pravo na 350 ili 500 kn doplatka za pomoć i njegu ovisi o više faktora, a ovisi o opsegu utvrđene potrebe za pomoći i njegom, odnosno da li je vještačenje utvrđen smanjeni ili puni opseg potrebe pomoći i njege. Međutim, ako kod se kod osobe kojoj vještačenjem nije utvrđen teži invaliditet (koji je uvjet za ostvarivanje prava na puni iznos doplatka za pomoć i njegu neovisno imovinskom odnosno dohodovnom cenzusu) nego manji stupanj, ali je utvrđena potreba pomoći i njege u smanjenom ili punom opsegu – ostvarivanje prava nas doplatak ovisit će o imovinskom odnosno dohodovnom cenzusu te drugim uvjetima koje propisuje zakon što se utvrđuje u upravnom postupku u nadležnom centru za socijalnu skrb. Iznimno, zakon određenim kategorijama osoba priznaje pravo n doplatak za pomoć i njegu neovisno o utvrđenoj potrebi, kao npr. slijepe i gluhe osobe . Dakle, sama činjenica da se radi o gluhoj ili slijepoj osobi uzima se u obzir kao osnova za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu neovisno o cenzusu. Da li će ostvariti pravo na puni ili smanjeni opseg ovisi o tome je li osposobljena za život. Primjerice, malodobno slijepo dijete za vrijeme školovanja ostvarivat će pravo na puni iznos doplatka za pomoć i njegu, a zaposlena osoba ili umirovljenik ostvarit će smanjeni iznos osim ako se radi o osobama kod kojih postoji opća radna nesposobnost jer u tom slučaju ostvaruju pravo puni iznos doplatka. Međutim, ukoliko se kod slijepe zbog pridruženih teškoća utvrdi postojanje teškog invaliditeta., u tom slučaju stječe se uvjet za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu ako su zadovoljeni i drugi uvjeti koje zakon propisuje.
Upit:
Da li će se uz obiteljsku mirovinu moći zadržati i osobna invalidnina te ostvariti pravo i na doplatak za tuđu njegu i pomoć uz sve to?
Odgovor:
Budući da se mirovina do iznosa najniže mirovine za puni staž osiguranja ne uračunava kao prihod kod ostvarivanja prava na osobnu invalidninu osobama s teškim invaliditetom, znači da se kod utvrđivanja prava na osobnu invalidninu sve što prelazi taj iznos ( 2.454 kn) uračunava se kaso prihod od kojeg ovisi da li će osoba ostvarivati osobnu invalidninu kao razliku između iznosa koje prelazi iznos naniže mirovine i iznosa osobne invalidnine. Ukoliko je razlika između iznosa koji prelazi najniži iznos mirovine za puni staž osiguranja manja od 500 kn, u tom slučaju će centar za socijalnu skrb kaso povoljnije pravo ( u nominalnom iznosu) priznati pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu. Budući da doplatak za pomoć njegu po osnovu utvrđenog težeg/teškog invaliditeta ne podliježe dohodovnom cenzusu, iznos mirovine nije od utjecaja za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu. Napominjemo da će se od 1. travanja povećati ne samo iznos osobne invalidnine nego i doplatka za pomoć i njegu.
Upit:
U invalidskoj sam mirovini i primam doplatak za pomoć i njegu druge osobe. Mirovina mi iznosi 1 600 kuna i predala bi zahtjev za invalidninu. Imam 100 posto invaliditet i zanima me imam li pravo i na primanje invalidnine? Možete li mi objasniti kome i na koje adrese da se javim kako bi dobila ostvarila pravo na invalidninu. Koje dokaze u zahtjevu trebam priložiti i gdje mogu podići potrebne dokumente?
Odgovor:
Savjetujem Vam da se obratite nadležnom centru za socijalnu skrb prema mjestu Vašeg prebivališta. Tamo ćete dobiti sve potrebne informacije. Ostvarivanje prava na osobnu invalidninu ovisi o utvrđenoj težini oštećenja, ali i o drugim okolnostima, kao što su imovinski i dohodovni cenzus. Činjenica da ostvarujete pravo na mirovinu nije zapreka ostvarivanja prava na osobnu invalidninu, ukoliko su ispunjene sve druge zakonske pretpostavke. U slučaju da niste zadovoljni informacijama CZSS, Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom stoji vam na raspolaganju.
Upit:
Gdje se i kako utvrđuje tjelesno oštećenje?
Odgovor:
Tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela, što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ili ne uzrokuje smanjenje ili gubitak radne sposobnosti.
Postupak ostvarivanja prava
Postupak za naknadu zbog tjelesnog oštećenja pokreće se podnošenjem zahtjeva nadležnoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu HZMO-a). nadležna je područna služba HZMO-a na području koje je prebivalište, odnosno boravište osobe koja podnosi zahtjev.
Popunjenom zahtjevu (tiskanica se može preuzeti ovdje ili nabaviti u „Narodnim novinama“) potrebno je priložiti prijavu o ozljedi na radu, ukoliko je tjelesno oštećenje nastalo uslijed ozljede na radu. Ukoliko se radi o tjelesnom oštećenju van rada tada se prilaže kompletna medicinska dokumentacija, te najnoviji nalazi specijalista doktora medicine.
Uvjeti: Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja može ostvariti osiguranik kod kojega je utvrđeno tjelesno oštećenje od najmanje 30%, a koje je nastalo kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Što se smatra ozljedom na radu propisano je u čl. 42. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15 i 120/16).
Vrsta tjelesnih oštećenja i postoci tih oštećenja, na temelju kojih se stječe pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja, utvrđeni su Uredbom o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, broj 67/17) kojom je propisan postupak i način vještačenja te Lista oštećenja organizma.
Osnovicu za određivanje naknade utvrđuje Zavod općim aktom, Odlukom o osnovici za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja i o usklađivanju novčanih naknada zbog tjelesnog oštećenja. Naknada zbog tjelesnog oštećenja usklađuje se na isti način kao i mirovine.
Važno: Ukoliko je osobi s invaliditetom potrebno utvrđivanje postotka tjelesnog oštećenja radi ostvarivanja nekog drugog prava van sustava mirovinskog osiguranja (kao što je npr. pravo na znak pristupačnosti), tada ona također podnosi zahtjev HZMO-u za utvrđivanje postotka tjelesnog oštećenja navodeći razlog zbog kojeg joj je utvrđivanje potrebno te prilažući medicinsku dokumentaciju iz koje se navedeno oštećenje vidi i navodeći od kada navedeno tjelesno oštećenje postoji (npr. od rođenja ili od 15.05.1998.)
Upit:
Kako ostvariti i tko ima pravo na invalidsku mirovinu?
Odgovor: Postupak se pokreće na prijedlog izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite ukoliko se radi o zaposlenoj osobi ili na osobni zahtjev stranke ukoliko je osoba nezaposlena podnošenjem zahtjeva nadležnoj Područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu HZMO). Uz zahtjev se prilaže i cjelokupna medicinska dokumentacija, ujedno i prijava ozljede na radu (ukoliko je postojala). Nadležna je područna služba HZMO-a na području na kojem je osoba koja podnosi zahtjev osigurana; ako je podnositelj zahtjeva izvan radnog odnosa, a od posljednjeg osiguranja je proteklo više od 12 mjeseci, nadležna je područna služba na području na kojem osoba koja podnosi zahtjev ima prebivalište. Ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna služba na čijem je području bilo posljednje osiguranje.
Člankom 48. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (“Narodne novine”, broj 80/13 i 137/13) propisano je da kada je prema ocjeni izabranog doktora, a nakon provedenog liječenja i medicinske rehabilitacije zdravstveno stanje osiguranika takvo da se daljnjim liječenjem ne može poboljšati te je kod osiguranika nastupila trajna nesposobnost za rad na poslovima koje osiguranik obavlja, kao i u slučaju kada privremena nesposobnost osiguranika traje neprekidno 12 mjeseci zbog iste dijagnoze bolesti, izabrani doktor je obvezan obraditi osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti te ga sa svom propisanom dokumentacijom uputiti nadležnom tijelu vještačenja mirovinskog osiguranja koje je obvezno donijeti nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti i invalidnosti osiguranika najkasnije u roku od 60 dana od dana zaprimanja prijedloga izabranog doktora i o istome obavijestiti izabranog doktora, poslodavca osiguranika i Zavod u roku od osam dana od dana donošenja nalaza i mišljenja.
Kada nadležno tijelo vještačenja mirovinskog osiguranja utvrdi da je kod osiguranika nastupila profesionalna nesposobnost za rad, odnosno neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, obvezno je u nalazu i mišljenju navesti poslove i radne zadatke koje osiguranik s obzirom na preostalu radnu sposobnost može obavljati, odnosno koje poslove i radne zadatke ne može obavljati.
Izabrani doktor primarne zaštite priprema tada svu dokumentaciju koju je potrebno priložiti a koja obuhvaća:
– tiskanicu 1-IN (Izvješće s nalazom i mišljenjem liječnika)
– tiskanicu 2-IN (Opći podaci o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja) – popunjava ga poslodavac ako je osiguranik u radnom odnosu
– medicinsku dokumentaciju
Ako je osiguranik bio zaposlen u inozemstvu, potrebno je to navesti u zahtjevu, te uz već navedeno priložiti:
– dokaze o radu u inozemstvu
– dokaz o državljanstvu
Koja se medicinska dokumentacija prilaže zahtjevu za utvrđivanjem nesposobnosti za rad propisano je člancima 7. do 11. Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, broj 67/17). Također, ova uredba propisuje (uvedeno od 2015.) da osiguranik mora na poziv na neposredni pregled obvezno ponijeti i vještaku dati na uvid originalnu medicinsku dokumentaciju, te da će potrebna originalna medicinska dokumentacija biti zadržana u spisu do završetka postupka vještačenja (nakon pravomoćnosti rješenja može se zatražiti i stranka ima pravo na povrat originalne dokumentacije.)
Uvjeti za ostvarivanje invalidske mirovine:
Da bi osiguranik mogao ostvariti invalidsku mirovinu moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta:
- postojanje djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti
- uvjet staža
- Invalidnost (gubitak radne sposobnosti) postoji:
Smanjenje radne sposobnosti prema ovome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja.
Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, i to iste ili slične razine obrazovanja.
Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.
Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.
Preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.
Uzroci djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti mogu biti: bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
- Uvjet staža je zadovoljen kada navršeni mirovinski staž pokriva najmanje 1/3 jednu trećinu radnog vijeka, ako je invalidnost nastala zbog bolesti i/ili ozljede izvan rada i to prije navršenih 65 godina života.
Kao radni vijek uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka invalidnosti (djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti). Osiguraniku koji je nakon navršene 20. godine života završio preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij (viša stručna sprema stečena prema ranijim propisima), radni vijek računa se od navršene 23. godine života, a osiguraniku koji je završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij (visoka stručna sprema stečena prema ranijim propisima) od navršene 26. godine života.
Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za razdoblje koje je osiguranik:
– proveo na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom služenju vojnog roka
– bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje
Iznimka: za osiguranike kod kojih potpuni gubitak radne sposobnosti nastane prije navršene 30. odnosno 35. godine života potrebna je samo jedna, odnosno dvije godine staža osiguranja.
Iznimno: Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti (bolesti uzrokovane radom), pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.
Upit:
Kako ostvariti i tko ima pravo na privremenu invalidsku mirovinu?
Odgovor:
Invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za rad za druge poslove, a nakon završene rehabilitacije je dugotrajno ostao nezaposlen, ima pravo na privremenu invalidsku mirovinu (članak 57. Zakona o mirovinskom osiguranju „Narodne novine“, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15 i 120/16) pod slijedećim uvjetima:
– da je nezaposlenost trajala najmanje pet godina nakon završetka rehabilitacije
– da je nezaposlenost trajala do navršene 58. godine života
– da je bez odgađanja prihvaćena ponuda o radu, odnosno da nije odbijen ponuđeni posao od tijela nadležnog za zapošljavanje.
Pravo na privremenu invalidsku mirovinu ima i invalid rada koji je nakon završene rehabilitacije nastavio raditi, ali je naknadno ostao bez posla.
Razdoblje povremenog rada u ukupnom trajanju od šest mjeseci ne smatra se prekidom nezaposlenosti u vezi s ostvarivanjem prava na privremenu invalidsku mirovinu.
Privremena invalidska mirovina, ako je uzrok smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ozljeda izvan rada ili bolest, određuje se u visini invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti (mirovinski faktor 0,8).
Privremena invalidska mirovina, ako je uzrok smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ozljeda na radu ili profesionalna bolest, određuje se u visini invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za 40 godina mirovinskog staža (mirovinski faktor 1,0).
Upit:
Na koji način se može ostvariti doplatak za djecu (dječji doplatak)?
Odgovor: Doplatak za djecu reguliran je odredbama Zakona o doplatku za djecu (“Narodne novine”, broj 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12 i 82/15) te predstavlja novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena zakonom radi potpore uzdržavanja i odgoja djece.
Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o broju članova kućanstva, broju djece i visine ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika te drugim uvjetima utvrđenim Zakonom.
Doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim po sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak.
Izmjenom Zakona o doplatku za djecu – djeca sa težim ili teškim invaliditetom imaju pravo na doplatak za djecu i nakon 27 godine života
Dana 01.09.2015. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu („Narodne novine“ broj 82/15) kojim je propisano da svim roditeljima djece s težim ili teškim invaliditetom (oštećenjem zdravlja), a koje je nastalo prije osamnaeste godine života ili za vrijeme redovitog školovanja, te utvrđeno prema posebnim propisima, pripada doplatak za djecu od dana podnošenja zahtjeva za ostvarivanjem prava na doplatak za djecu pa sve dok taj invaliditet postoji, odnosno nije vremenski ograničeno.
Što bi značilo da korisnicima kojima je pravo na doplatak za djecu s težim ili teškim invaliditetom utvrđenim prema posebnim propisima prestalo do dana stupanja na snagu ovoga Zakona zbog navršenih 27 godina života, pripada pravo na doplatak za djecu, od dana podnošenja zahtjeva temeljem ovoga Zakona pa sve dok taj invaliditet postoji (članak 12. Zakona)
Za dijete s težim ili teškim invaliditetom prema posebnim propisima, doplatak za djecu određuje se u svoti od 25% od proračunske osnovice, neovisno o ukupnom dohotku po članu kućanstva mjesečno. (iznosi 831,50 kn mjesečno)
Upit:
Tko može ostvariti pravo na dječji doplatak?
Odgovor:
Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je, na temelju rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi, dijete povjereno na čuvanje i odgoj (to su korisnici) za svu djecu koju uzdržava, pod uvjetima utvrđenim zakonom. Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.
Uvjet je da je korisnik hrvatski državljanin s neprekidnim prebivalištem u RH najmanje unazad 3 godine.
Doplatak za djecu pripada za djecu rođenu u braku, izvan braka, za posvojenu djecu ili pastorčad, a kada djeca nemaju roditelje i za uzdržavanu unučad i drugu djecu bez roditelja.
Pravo na doplatak za djecu stječete ako vam ukupni dohodak, ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini, po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 50% proračunske osnovice, odnosno 1663,00 kune (proračunska osnovica za 2017. godinu iznosi 3.326,00 kn), a živite zajedno u kućanstvu s djetetom.
Pod kućanstvom korisnika razumijeva se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenoga ukupnog dohotka svih članova obitelji bez obzira na stupanj srodstva.
Upit:
Koliko iznosi doplatak za djecu?
Odgovor:
Svota dječjeg doplatka ovisi o cenzusnoj grupi u koju spadate ovisno o visini dohotka po članu kućanstva, a iznosi:
- ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 543,14 kn, doplatak se određuje u svoti od 299,34 kn;
- ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 543,14 kn, a ne prelazi 1119,53 kn, doplatak se određuje u svoti od 249,45 kn;
- ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 1119,53 kn, a ne prelazi 1663,00 kn, doplatak se određuje u svoti od 199,56 kn;
- za dijete bez oba roditelja ili za dijete čija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposobni za samostalan život i rad ili ako im je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se za 25 % (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn);
- za dijete s oštećenjem zdravlja, korisniku pripada doplatak za djecu u 25% većoj svoti od pripadajuće svote doplatka (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn);
- za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili ako mu je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se za 15% (344,24 kn, 286,87 kn ili 229,49 kn);
- za korisnike koji pravo ostvaruju prema članku 34. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, svota doplatka iznosi 374,18 kn;
- za korisnike koji ostvaruju pravo prema članku 22. Zakona o doplatku za djecu (za djecu s težim oštećenjem zdravlja) svota doplatka iznosi 831,50 kn. Za djecu s težim oštećenjem zdravlja pravo na doplatak za djecu ostvaruje se bez obzira na visinu prihoda koji kućanstvo korisnika ostvaruje
- korisniku uz ostvareni doplatak pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kuna za 3. i 4. dijete (pronataliteni dodatak).
Zahtjev se podnosi u pisanom obliku nadležnoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva. Zahtjevi se mogu dostaviti osobno ili poštom. Uz zahtjev koji se podnosi prvi put se podnosi propisana dokumentacija, i to:
Za podnositelja zahtjeva:
- osobna iskaznica – preslika
- rješenje centra za socijalnu skrb, odnosno odluka suda (o skrbništvu, o čuvanju i odgoju djeteta)
- odobrenje za stalni boravak (za stranca).
Za djecu za koju se traži doplatak:
- dokaz o rođenju djeteta (izvadak iz matice rođenih, rodni list, potvrda o rođenju)
- potvrda o redovitom školovanju za djecu koja su navršila 15 godina, osim za djecu s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja
- dokaz (nalaz i mišljenje ili rješenje) centra za socijalnu skrb o postojanju oštećenja zdravlja djeteta
- dokaz o smrti roditelja
- dokaz o postojanju potpune i trajne nesposobnosti za samostalan život i rad roditelja
- dokaz da je prebivalište roditelja nepoznato
- rješenje o oduzimanju poslovne sposobnosti roditelja.
Za članove kućanstva:
- osobna iskaznica za punoljetnog člana – preslika
- izvadak iz matice rođenih za maloljetnu djecu za koju se ne traži doplatak.
Za utvrđivanje dohodovnog cenzusa:
- potvrdu isplatitelja prihoda o ostvarenim prihodima podnositelja zahtjeva i svih članova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini( plaća, naknada zbog bolovanja, nezaposlenosti, porodnog dopusta,
- potvrdu Porezne uprave za dohodak od samostalnog rada
- mirovinsku uputnicu ili presliku rješenja o mirovini za člana kućanstva.
Dokaze o prihodima ne podnosi podnositelj zahtjeva koji pravo ostvaruje za dijete s utvrđenim težim ili teškim invaliditetom!
Ako ste već ostvarili dječji doplatak u prošloj godini, te u slijedećoj samo nastavljate, do 01. ožujka tekuće godine morate podnijeti samo:
- dokazi o ostvarenim prihodima svih članova kućanstva u prethodnoj godini
- dokazi o nastalim promjenama u statusu korisnika i djece
- dokazi o nastalim promjenama u broju i svojstvu članova kućanstva
- početkom nove školske godine dokaz o redovitom upisu za djecu koja su navršila 15 godina života.
Svaka promjena koja se odnosi na uvjete i ostvarenje dječjeg doplatka, mora se prijaviti nadležnom uredu HZMO-a u roku 15 dana.
Doplatak za djecu se isplaćuje u mjesečnim svotama i to u tekućem mjesecu za protekli mjesec.
Više podataka o dječjem doplatku možete pronaći na Internet stranicama HZMO-a: http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=5
Upit: Poštovani, čula sam da za djecu s teškoćama u razvoju koji dobivaju dječji doplatak kod predaje zahtjeva ne treba priložiti prosjeke primanja nego samo navesti članove obitelji. Svake godine priložila sam prosjeke primanja, ali ako ne treba to će nam uštedjeti i vrijeme i energiju. Unaprijed hvala!
Odgovor: Roditelji mogu ostvarivati uvećani dječji doplatak neovisno o primanjima obitelji jedino za djecu kod koje je utvrđen teži ili teški invaliditet, i u takvim slučajevima nije potrebno svake godine prilikom podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na uvećani dječji doplatak podnositi dokaze o istome za prethodnu godinu. Ukoliko Vaše dijete ima utvrđenu teškoću odnosno invaliditet, ali ne III ili IV stupnja, tada ste u obvezi priložiti svaki puta dokaz o primanjima obitelji, jer u takvom slučaju dječji doplatak ovisi o primanjima Vaše obitelji.
Upit:
Tko ima pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika?
Odgovor: Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja (članak 35. ZOMO).
U 41 godinu staža osiguranja uračunava se staž osiguranja u efektivnom trajanju, ne i posebni staž ( vrijeme na pr. provedeno u Domovinskom ratu koje se računa kao posebni staž). Ova mirovina određuje se bez smanjenja – tzv. penalizacije.
Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne može steći osiguranik koji ispunjava uvjete za redovitu starosnu mirovinu, odnosno koji ima navršenih 65 godina života (muškarac), a 62 godine u 2018. godini (žena) – uvjeti za starosnu mirovinu u prijelaznom razdoblju za žene .
Upit:
Poštovana,ovo ljeto planiram otići na more i boraviti u hotelu s obitelji. Imam li pravo na oslobođenje od plaćanja boravišne pristojbe s obzirom da sam osoba s invaliditetom (80% tjelesnog oštećenja)?
Odgovor:
Na temelju članka 4. Zakona o boravišnoj pristojbi („Narodne novine“, br. 152/08, 59/09, 97/13, 158/13 i 30/14) propisano je da boravišnu pristojbu ne plaćaju osobe s invaliditetom od 70% i većim i jedan pratitelj, kada borave van svog prebivališta. Ovo se pravo ostvaruje predočenjem rješenja (ili druge isprave) o tjelesnom oštećenju (invaliditetu) ili predočenjem članske iskaznice udruge osoba s invaliditetom. Boravišnu pristojbu naplaćuju pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu istodobno s naplatom pružene usluge, pa je potrebno na vrijeme istaknuti da ste kao osoba s invaliditetom oslobođeni od plaćanja boravišne pristojbe.
Upit:
Imam li pravo na popust za RTV pristojbu i gdje mogu pronaći informacije o tome?
Odgovor:
Popust od 50% na mjesečnu pretplatu za jedan TV prijemnik
Na temelju odluke Upravnog odbora HRT-a članovi udruga osoba s invaliditetom s određenim oštećenjima imaju pravo na povlaštenu tarifu TV pretplate i to samo ako su punoljetni i nosioci domaćinstva. Rješenje o povlaštenoj tarifi donosi HRT, Odjel pretplate, Prisavlje 3, Zagreb.
Ovjerenu potvrdu možete dobiti u udruzi, potom ju Vaš liječnik ispunjava, a zatim ju predajete svom inkasatoru ili nadležnoj službi pretplate.
Više o navedenom možete pogledati na linku (http://www.hrt.hr/370946/organizacija/odluka-o-utvrivanju-visine-mjesecne-pristojbe-za-2017 ).
Upit:
Poštovani, osoba sam s invaliditetom s 80% tjelesnog oštećenja, mogu li ostvariti popust na telefonsku pretplatu? Kome i gdje da se obratim?
Odgovor:
Popust na telefonsku pretplatu od 50% i 20 kuna besplatnih razgovora mjesečno
Ovaj se popust ostvaruje pod uvjetom da priključak glasi na ime osobe s invaliditetom.
Tko ima pravo?
Osobe s invaliditetom i članovi uže obitelji koji o njima skrbe Popust za korisnike tarifnog paketa Super 60 ili Halo Zovem sve: U mjesečnoj naknadi – 50% popusta Uvjeti: Samo na jednoj telefonskoj liniji Popusti se ne prenose u drugi mjesec
Način podnošenja zahtjeva:
Potencijalni korisnici NE MOGU osobno predati zahtjev Hrvatskom Telekomu, već se moraju obratiti Savezu osoba s invaliditetom ili pripadajućoj udruzi (ovisno o vrsti oštećenja), koja potom službeno šalje rješenje o postotku oštećenja prema Hrvatskom Telekomu. Pojedinačni zahtjevi pretplatnika se ne primaju.
Upit:
Osoba sam s tjelesnim oštećenjem i svake godine odlazim na odmor kod prijateljice na otok Brač. Imam li pravo besplatno putovati brodom i da li moram plaćati za auto? Također me zanima, s obzirom da dolazim iz Osijeka, imam li mogućnost besplatno putovati željeznicom?
Odgovor:
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom i brodom, konkretno na četiri putovanja u odlasku i povratku tijekom godine uz 75 % popusta u 1. ili 2. razredu putničkog i brzog vlaka godišnje. Osobe s invaliditetom plaćaju 25 % vrijednosti putne karte, a pratitelj ima pravo na besplatnu vožnju. Povlastica se ostvaruje objavom koju osoba s invaliditetom i pratitelj pribavljaju u uredu državne uprave u svojoj županiji, odnosnos nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba. Objava vrijedi do datuma koji je naveden na objavi osobe s invaliditetom koju prati pratitelj. Objava vrijedi 60 dana od dana ispostavljanja.
Kontakt adrese ureda državne uprave u županijama:
Za područje Grada Zagreba to je Odjel za upravno-pravne poslove Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, Zagreb, Vodnikova ulica 12, tel. 01 / 482 9555.
Napominjemo kako nositelji obiteljske invalidnine osobe poginule ili nestale u Domovinskom ratu, nositelji obiteljskih invalidnina, vojni i civilni ratni i mirnodopski invalidi, također imaju pravo na četiri putovanja tijekom godine uz 75 % popusta te jedno besplatno putovanje tijekom godine radi obilaska groba poginule osobe, koji nije u mjestu stanovanja nositelja.
Na temelju čl.2. Zakona o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu („Narodne novine“, br. 97/00) propisano je da pravo na povlasticu imaju:
- slijepe osobe koje imaju do 10 % sposobnosti vida,
- gluhe i gluhoslijepe osobe,
- osobe s mentalnom retardacijom (težom i teškom),
- tosobe s tjhelesnim oštećenjem koje imajuoštećenje organa za kretanje od najmanje 70 %,
- kronični bubrežni bolesnici na hemodijalizi,
- osobe koje po posebnim propisima ostvaruju pravo na doplatak za pomoć i njegu druge osobe,
- djeca s teškoćama u razvoju čiji roditelji ostvaruju pravo na dopust do sedme godine djetetova života i na rad s polovicom punog radnog vremena zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju.
POSTUPAK OSTVARENJA PRAVA ZA POVLAŠTENI PRIJEVOZ BRODOM (JADROLINIJA)
Sukladno Zakonu o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu osobe s invaliditetom imaju pravo na povlasticu od 75 % od redovne cijene prijevozne karte za četiri putovanja godišnje. Jednim putovanjem u smislu ovoga Zakona smatra se polazno – povratno putovanje kopno – otok ili obrnuto.
Kada se osoba s invaliditetom koristi pravom na povlasticu u unutarnjem putničkom prometu, pratitelj osobe s invaliditetom po ovom Zakonu ima pravo na besplatnu vožnju.
Osobe s invaliditetom i njihovi pratitelji koriste ovu povlasticu na temelju objave (Obrazac 3 i Obrazac 4 ) koje izdaje nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno Grada Zagreba.
Kako bi putnicima olakšali putovanje, odnosno omogućili direktan ukrcaj bez odlaska u agenciju, omogućeno je slanje gore navedene objave putem elektroničke pošte kao i mogućnost slanja karata također putem elektroničke pošte nakon izvršene uplate.
Postupak ostvarenja prava je sljedeći:
Na e-mail: ag.split@jadrolinija.hr ili na faks: 021 338 222 poslati skeniranu objavu s naznačenim datumom putovanja i relacijom te eventualnim dodatnim uslugama (vozilo ili dodatne osobe koje nisu obuhvaćene Zakonom). Kontakt telefon: 021 338 223.
Korisnik će putem elektroničke pošte dobiti predračun s obračunatom povlasticom na osnovu objave za sve tražene usluge. Jadrolinija će po izvršenju uplate od strane korisnika, putem elektroničke pošte poslati prijevoznu kartu s kojom se korisnik ukrcava na trajekt bez prethodnog dolaska u agenciju.
Kako bi osigurali primjerenu pomoć prilikom ukrcaja i iskrcaja s njihovih brodova svim osobama s invaliditetom i potrebom za posebnom pomoći, mole da se prije svog putovanja jave agenciji Jadrolinije u luci ukrcaja.
Upit: Majka sam kćerke s invaliditetom. Negdje sam pročitala da osobe s invaliditetom od 1. siječnja 2018. više neće plaćati porez na automobile i godišnji porez. Kupujem auto pa me zanima kojeg su poreza oslobođene osobe s invaliditetom i je li ta odredba već stupila na snagu?
Odgovor: Do zadnjih izmjena i dopuna Zakona o lokalnim porezima iz 2017. godine pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na cestovna motorna vozila imali su vlasnici vozila:
- osobe s invaliditetom sa 100% tjelesnog oštećenja koje prilikom nabave vozila nisu bile oslobođene od plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost
- osobe s invaliditetom s najmanje 80% tjelesnog oštećenja funkcija organa za kretanje koje prilikom nabave koje prilikom nabave vozila nisu bile oslobođene od plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost
- hrvatski ratni vojni invalidi koji prilikom nabave nisu bili u cijelosti bili oslobođeni od plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost
- obitelj poginulog, zatočenog ili nestalog branitelja iz Domovinskog rata koji nisu koristili pravo na uvoz vozila bez plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost
Međutim, izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima (NN, br. 115/16 i 101/17) porez na cestovna motorna vozila ne plaćaju osobe koje su u cijelosti bile oslobođene plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost pri nabavi vozila.“
Također, Zakon o lokalnim porezima (NN, br. 115/16 i 101/17) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2018. godine, izjednačava se kriterij godina starosti za utvrđivanje i naplatu poreza na cestovna motorna vozila, te se navedeni porez utvrđuje i naplaćuje za sva cestovna motorna vozila do 10 godina starosti.
Ne plaća se na:
- vozila RH i jedinica lokalne i područne samouprave
- vozila tijela državne uprave
- vozila zdravstvenih ustanova
- vozila vatrogasnih jedinica
- vozila diplomatskih i konzularnih predstavništva i stranoga diplomatskog osoblja
- posebna vozila kojima vlasnici obavljaju registriranu djelatnost za prijevoz umrlih i taksi službu
- vozila prilagođena za prijevoz osoba s invaliditetom
Vozila starija od 10 godina oslobođena su plaćanja poreza na cestovna motorna vozila.
Od ranije motorna vozila posebno prilagođena za prijevoz osoba s invaliditetom nisu predmet oporezivanja posebnog poreza na motorna vozila. Više možete pronaći na sljedećoj poveznici:
https://carina.gov.hr/motorna-vozila-posebno-prilagodjena-za-prijevoz-osoba-s-invaliditetom/4882
Upit:
Koji su poslodavci dužni pri zapošljavanju dati prednost pod jednakim uvjetima osobi s invaliditetom?
Odgovor:
Sukladno odredbi čl. 9. st. 1. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (˝Narodne novine, br. 157/13 i 152/14) to su tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: tijela javne uprave) te javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima.
Upit:
Na koji način osoba s invaliditetom može ostvariti pravo prednosti pri zapošljavanju?
Odgovor:
Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba s invaliditetom dužna je uz prijavu odnosno ponudu na javni natječaj ili oglas pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i dokaz o invaliditetu. Pravo prednosti primjenjuje se samo pod jednakim uvjetima.
Upit:
Što se smatra dokazom o invaliditetu u smislu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom?
Odgovor:
Dokazom o invaliditetu smatraju se javne isprave o invaliditetu na temelju kojih se osoba može upisati u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom.
Upit:
Što poduzeti ako osoba smatra da joj je poslodavac uskratio pravo prednosti pri zapošljavanju?
Odgovor:
Provedbu odredbe o davanju prava prednosti pri zapošljavanju za tijela javne uprave nadzire upravna inspekcija, a za pravne osobe nadležna inspekcija koja je po posebnim propisima ovlaštena za nadzor u vezi sa zapošljavanjem. Postupak i rokovi koji se odnose na zaštitu ovog prava propisani su čl. 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Na službenim stranicama Inspektorata rada nalazi se obrazac putem kojeg se može podnijeti predstavka radi uskrate prava prednosti.
Upit:
Koje poticaje može ostvariti poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom te osoba s invaliditetom koja se samozapošljava?
Odgovor:
Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom te osoba s invaliditetom koja se samozapošljava može ostvariti sljedeće poticaje: subvenciju plaće osobe s invaliditetom, sufinanciranje troškova obrazovanja osobe s invaliditetom, sufinanciranje troškova prilagodbe mjesta rada osobe s invaliditetom, sufinanciranje troškova prilagodbe uvjeta rada za osobu s invaliditetom, sufinanciranje kamata na kreditna sredstva namijenjena nabavi strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osobe s invaliditetom, sufinanciranje troškova stručne podrške te posebna sredstva za inovativne programe zapošljavanja osoba s invaliditetom. Ove poticaje osigurava i isplaćuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom – www.zosi.hr.
Upit:
Što je uvjerenje o utvrđenom invaliditetu u odnosu na rad?
Odgovor:
Stupanj invaliditeta u odnosu na rad određuje se pomoću ljestvice od pet stupnjeva kao što je to navedeno u Pravilniku o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom (Narodne novine, br. 44/14 i 02/15). Procjenu invaliditeta u odnosu na rad provode centri za profesionalnu rehabilitaciju. Uvjerenje o utvrđenom invaliditetu u odnosu na rad izdaje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom na temelju prethodnog pozitivnog nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju. Ovo uvjerenje, bez obzira na vrstu i stupanj, predstavlja jednu od osnova za upis u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom.
Upit:
Što su to centri za profesionalnu rehabilitaciju i profesionalna rehabilitacija?
Odgovor: Centri za profesionalnu rehabilitaciju organiziraju i izvode profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom samostalno ili u suradnji sa srednjoškolskom ustanovom ili drugom pravnom osobom koja ispunjava uvjete u skladu s pravilima profesionalne rehabilitacije. Profesionalna rehabilitacija obuhvaća mjere i aktivnosti propisane u članku 4. stavku 4. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, a cilj je osposobiti osobu s invaliditetom za prikladan posao, zaposliti je, odnosno omogućiti da zadrži posao i u njemu napreduje te da se profesionalno razvija. Usluge profesionalne rehabilitacije se provode u skladu sa Standardima usluga profesionalne rehabilitacije i to su: – rehabilitacijska procjena razine radnih sposobnosti, znanja, vještina, radnih navika i profesionalnih interesa; – pomoć u prevladavanju različitih poteškoća koje onemogućuju uključivanje u daljnje usluge profesionalne rehabilitacije; – izrada perspektiva; – analiza određenog radnog mjesta i radnog okruženja; – stručna podrška i praćenje tijekom obrazovanja i osposobljavanja ili usavršavanja s obrazovnim programom; – stručna podrška i praćenje na određenom radnom mjestu i radnom okruženju; – jačanje radnih potencijala i profesionalnih kompetencija (Radni centar); – jačanje radnih potencijala i profesionalnih kompetencija (Virtualna radionica); – izrada plana prilagodbe radnog mjesta i radnog okoliša (arhitektonska prilagodba), te potrebne prilagodbe opreme i sredstava za rad (tehnička prilagodba) i – procjena radne učinkovitosti. U Hrvatskoj posluju četiri centra za profesionalnu rehabilitaciju: u Zagrebu (http://cprz.hr/), Rijeci (https://www.cpr-rijeka.hr/), Osijeku (http://www.cpr.hr/) i Splitu (https://www.czprs.hr/).
Upit:
Što je razumna prilagodba na radnom mjestu i je li poslodavac dužan osigurati razumnu prilagodbu?
Odgovor: Prema odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom poslodavac ima obvezu osiguranja razumne prilagodbe radnog mjesta. Razumna prilagodba radnog mjesta znači potrebnu i odgovarajuću prilagodbu i podešavanja, koja ne predstavljaju nerazmjerno ili neprimjereno opterećenje, da bi se u pojedinačnom slučaju, tamo gdje je to potrebno, osobama s invaliditetom osiguralo zapošljavanje i rad na ravnopravnoj osnovi s drugima. Razumna prilagodba bi bila npr. prilagođavanje prostora i opreme, mijenjanje obrazaca radnog vremena, preraspodjela zadataka, osiguravanje dodatnih usavršavanja, osiguranje čitača ili tumača, osiguravanje nadzora ili druge podrške i slično. Koliko je važno osiguranje razumne prilagodbe osobama s invaliditetom, ukazuje i činjenica da je i Zakonom o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine, br. 85/08 i 112/12) propuštanje razumne prilagodbe definirano kao jedan od oblika diskriminacije.
Upit:
Molim vas da mi pomognete savjetom. Zaposlen sam kod privatnog poslodavca na radnom mjestu brodocjevara za koje zanimanje imam i kvalifikaciju i kod njega radim 20 godina. Od svojeg rođenja imam problem s vidom, a uz to već dugi niz godina radim kao poslovođa. No već dvije godine doktorica medicine rada mi nije dala liječničku svjedodžbu za moje radno misto, uz obrazloženje da ja za dotično zanimanje nisam sposoban, a da moj poslodavac mora dostaviti novo rješenje s opisom radnog mjesta za koje bi moje zdravstvene sposobnosti odgovarale. Međutim, moj poslodavac to nije napravio do unatrag nekoliko mjeseci nakon što je inspekcija rada utvrdila nepravilnosti. Nakon toga on mi je ponudio novi ugovor o radu, ali uz smanjeni osobni dohodak .Zato me interesira je li to zakonski utemeljeno i imam li pravo na dodatak zbog smanjenja radne sposobnosti te način na koji to mogu ostvariti. Unaprijed zahvalan na odgovoru.“
Odgovor:
Premda ne navodite, pretpostavljamo da Vam je poslodavac ponudio ugovor za radno mjesto koje odgovara vašim sposobnostima, ali pri tome ne biste trebali imati manju plaću. Ne navodite je li Vaš poslodavac zatražio rehabilitacijsku procjenu centra za profesionalnu rehabilitaciju koji bi na temelju Vaše obrade i analize Vašeg radnog mjesta preporučio ne samo odgovarajuće uvjete rada, već i moguće prilagodbe radnog mjesta. Važno je napomenuti da, ako imate utvrđen invaliditet u odnosu na rad, poslodavac za Vas može ostvariti značajne poticaje. U svakom slučaju smatramo u Vašem slučaju važnim kontaktirati nadležni centar za profesionalnu rehabilitaciju radi preciznijeg informiranja.
Upit:
Poštovani, molim Vaše tumačenje vezano za sljedeće: postoji li zakon koji štiti zaposlenicu koja koristi njegu djeteta s teškoćama u razvoju od otkaza kao tehnološki višak (dakle ona od trenutka kad je proglašena tehnološkim viškom ne radi)? Ukoliko zaposlenica potpiše takav otkaz uz otpremninu, hoće li poslodavac imati nekakve sankcije?
Odgovor:
Zakonom o radu u dijelu koji propisuje zabranu otkazivanja ugovora o radu čl. 34. propisano je da je radniku zabranjeno otkazati ugovor o radu u sljedećim slučajevima:
(1) Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od tih prava.
(2) Otkaz iz stavka 1. ovoga članka je ništetan, ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako radnik u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga članka te o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela.
(3) Ugovor o radu osobe iz stavka 1. ovoga članka, prestaje smrću poslodavca fizičke osobe, prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra.
(4) Ugovor o radu osobe iz stavka 1. ovoga članka, tijekom provedbe postupka likvidacije u skladu s posebnim propisom, može se otkazati zbog poslovno uvjetovanih razloga.
Napominjem kako ne postoji apsolutna zaštita radnika od otkazivanja ugovora o radu, ali gore navedene kategorije radnika su ipak bolje zaštićene. Važno je istaknuti kako Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom nema ovlasti davati tumačenja odredbi zakona te da naša mišljenja u tom smislu nisu pravno obvezujuća.
Upit:
Tko ima pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret proračuna?
Odgovor:
Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, čl. 14a, propisano je tko ima pravo na policu dopunskoga zdravstvenog osiguranja na teret proračuna.
Sredstva za premije osiguravaju se u državnom proračunu za osiguranike:
- osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100% oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi,
- osigurane osobe darivatelje dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja,
- osigurane osobe dobrovoljne davatelje krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene)
- osigurane osobe redovite učenike i studente starije od 18 godina,
- osigurane osobe čiji prihod po članu obitelji u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi iznos utvrđen člankom 14.b Zakona, odnosno ako prihod po članu obitelji nije veći od 45,59% proračunske osnovice te ukoliko je osiguranik samac ako njegov prihod u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31%.
Upit:
Tko ima pravo na sanitetski prijevoz?
Odgovor:
Navedeno pitanje regulirano je Pravilnikom o sanitetskom prijevozu koji u čl. 2., propisuje da pravo na sanitetski prijevoz može koristiti osigurana osoba Zavoda koja je:
– nepokretna,
– teško pokretna i
– kojoj zbog prirode bolesti nije preporučeno samostalno kretanje.
Potrebu sanitetskog prijevoza, sukladno članku 3. Pravilnika, utvrđuje:
– izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: izabrani doktor) osigurane osobe,
– doktor u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi,
– doktor u službi hitne medicine kod kojeg je osigurana osoba u postupku liječenja,
– ovlašteni doktor Zavoda, sukladno općim aktima Zavoda.
Upit:
Tko ima pravu na naknadu troškova prijevoza u svezi korištenja prava iz zdravstvenog osiguranja?
Odgovor:
Osigurana osoba radi ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ima pravo na naknadu za troškove prijevoza pod uvjetom da je radi korištenja zdravstvene zaštite upućena izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta u mjesto koje je udaljeno 50 i više kilometara od mjesta njezina prebivališta, odnosno boravišta te da ne ispunjava uvjete za korištenje sanitetskog prijevoza. Ukoliko osigurana osoba ispunjava uvjete za sanitetski prijevoz ne može ostvariti pravo na naknadu troškova prijevoza.
Pravo na naknadu za troškove prijevoza, neovisno o udaljenosti ima:
- osigurana osoba do 18. godine života,
- djeca osiguranika koja su koja su potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad,
- osigurana osoba u vezi korištenja radioterapije i kemoterapije te hemodijalize kao kronični bubrežni bolesnik,
- osigurana osoba u vezi korištenja zdravstvene zaštite zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti,
- osigurana osoba darivatelj organa, tkiva ili stanica koja zdravstvenu zaštitu koristi u vezi s darivanjem organa, tkiva ili stanica, te
- osigurana osoba upućena na liječenje u drugu državu članicu EU, državu s kojom RH ima sklopljen međunarodni ugovor ili treću državu sukladno Zakonu i općem aktu Zavoda.
Upit:
U kojim bolnicama se pruža stomatološka zaštita djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom?
Odgovor:
Na području Dalmacije, u okviru Opće bolnice Šibensko-kninske županije osigurava se pružanje stomatoloških usluga osobama s invaliditetom na način da jednom tjedno na odjel otorinolaringologije dolazi oralni kirurg iz Doma zdravlja Šibenik koja pruža stomatološke usluge.
Klinički bolnički centar Split u suradnji sa Stomatološkom poliklinikom Split pruža 2 puta tjedno stomatološke usluge u općoj anesteziji djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Stomatološke usluge se pružaju i u Općoj bolnici u Dubrovniku.
Na području Zagreba stomatološke usluge se pružaju kroz Dnevnu bolnica Klinike za stomatologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb te se stomatološke usluge se provode i u Kliničkoj bolnici Dubrava.
Na području Slavonije i Baranje usluge se pružaju u Zavodu za maksilofacijalnu i oralnu kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Osijek.
Upit:
Tko ima pravo na elektromotorna kolica?
Odgovor:
Osiguranoj osobi s najvećim stupnjem onesposobljenosti sustava za kretanje mogu se propisati elektromotorna invalidska kolica, kada zbog kljenuti ili deformacije ruku i nogu ne može aktivno pokretati kolica na ručni pogon, ali pokretom prstiju može sigurno i samostalno upravljati elektromotornim invalidskim kolicima. Medicinska indikacija za prva elektromotorna invalidska kolica utvrđuje se timski i interdisciplinarno u specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju (specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije i/ili specijalist ortoped/specijalist ortopedije i traumatologije i radni terapeut i fizioterapeut i psiholog). Potrebno je priložiti tehničko-mjerni list i u kojem se navodi širina sjedala kolica, dubina i visina naslona, te visina potkoljenica.
Upit:
Tko ima pravo na elektromotorna kolica s posebnim načinom upravljanja?
Odgovor:
Osiguranoj osobi s najvećim stupnjem onesposobljenosti sustava za kretanje mogu se propisati elektromotorna invalidska kolica s posebnim načinima upravljanja, kada zbog kljenuti ili deformacije ruku i nogu ne može aktivno pokretati kolica na ručni pogon, niti upravljati elektromotornim invalidskim kolicima, ali pokretom glavom može sigurno upravljati elektromotornim invalidskim kolicima s posebnim načinima upravljanja. Medicinska indikacija za elektromotorna invalidska kolica s posebnim načinima upravljanja utvrđuje se stacionarno, timski i interdisciplinarno (specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije i/ili specijalist ortoped/specijalist ortopedije i traumatologije i radni terapeut i fizioterapeut i psiholog) u ugovornoj rehabilitacijskoj ustanovi.
Upit:
Kako osigurana osoba može izjaviti žalbu u slučaju da je nezadovoljna Nalazom i mišljenjem komisije prilikom priznavanja prava na medicinsku rehabilitaciju/fizikalnu terapiju?
Odgovor:
Potrebno je u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje prema mjestu prebivališta osigurane osobe zatražiti putem pisanog zahtjeva izdavanje rješenja u pismenom oblikom. Nakon primitka rješenja osigurana osoba nezadovoljna nalazom i mišljenjem vještačenja, može u roku od 15 dana, uložiti žalbu sukladno pouci o pravnom lijeku.
Upit:
Ima li roditelj pravo na smještaj uz dijete u specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju?
Odgovor:
Na prijedlog izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite, a na osnovi mišljenja doktora specijalista određene specijalnosti, liječničko povjerenstvo područnog ureda Zavoda iznimno može odobriti boravak uz dijete u specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju osiguranoj osobi određenoj za pratitelja djeteta (jednom od roditelja ili osobi koja skrbi o djetetu) u sljedećim slučajevima:
- Kada se provodi točno određen i utvrđen programa »mama – dijete« za izobrazbu roditelja odnosno osobe koja skrbi o djetetu, za dijete do navršene 3. godine života
- Kada postoji potreba dojenja djeteta (majci djeteta)
- Kada je u provođenju bolničke medicinske rehabilitacije djeteta s posebnim zdravstvenim potrebama potrebna prisutnost roditelja, odnosno osobe koja skrbi o djetetu.
Upit:
Ukoliko osoba s invaliditetom ima osobnog asistenta znači li to da ne može ostvariti pravo na zdravstvenu uslugu u kući (fizikalna terapija/zdravstvena njega)?
Odgovor:
Uvjeti za ostvarivanje prava na medicinske usluge u kući, primjerice fizikalnu terapiju i zdravstvenu njegu u kući, propisani su Pravilnicima prema kojima na ta prava ne utječe okolnost korištenja osobnog asistenta. Uloga osobnih asistenata nije pružanje zdravstvenih usluga osobama s invaliditetom, već podrška za uključivanje u zajednicu na način da je osobni asistent toj osobi „produžena ruka“ što znači da se njegove usluge odnose na sve poslove koje bi osoba mogla obavljati samostalno kad ne bi bilo invaliditeta. Ukoliko postoji potreba za određenom medicinskom uslugom, medicinsku uslugu je dužna pružiti osoba medicinske struke, a ne osobni asistent koji često i nije medicinski školovan.
Upit:
U kojim slučajevima psihijatrijske bolnice/odjeli dužne obavještavati Pravobraniteljicu o smještaju bez pristanka?
Odgovor:
Ukoliko osoba koja je lišena poslovne sposobnosti koja po procjeni psihijatra u trenutku prijema ili u daljnjih 48 sati nije sposobna dati pristanak, umjesto nje pristanak daje zakonski zastupnik/skrbnik, te se u tom slučaju radi o smještaju bez pristanka i to je jedini slučaj kada su psihijatrijske bolnice dužne obavijestiti Pravobraniteljicu o hospitalizaciji.
Kada se osobu s težim duševnim smetnjama može prisilno hospitalizirati u psihijatrijskim ustanovama?
Upit:
Kada se osobu s težim duševnim smetnjama može prisilno hospitalizirati u psihijatrijskim ustanovama?
Odgovor:
Osobu s težim duševnim smetnjama koja zbog tih smetnji ozbiljno i izravno ugrožava vlastiti ili tuđi život, zdravlje ili sigurnost, smjestit će se u psihijatrijsku ustanovu po postupku za prisilno zadržavanje i prisilni smještaj propisan Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.
Upit:
Može li osoba koja je lišena poslovne sposobnosti dati valjani pristanak na smještaj u psihijatrijsku ustanovu?
Odgovor:
Može, ukoliko psihijatar u trenutku prijema ocjeni da je osoba lišena poslovne sposobnosti, sposobna dati pristanak i takav pristanak dade. U tom slučaju radi se o dobrovoljnom smještaju (članak 25. Zakona). Naime, sukladno čl.12. st.3. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama sposobnost za davanje pristanka ocjenjuje se i kod osobe lišene poslovne sposobnosti: „Lišenje poslovne sposobnosti ne znači nesposobnost za davanje pristanka pa se, prije primjene medicinskog postupka, sposobnost za davanje pristanka mora utvrđivati i kod osobe lišene poslovne sposobnosti.“
Upit:
Kada se primjenjuje Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, a kada Zakon o zaštiti prava pacijenata i zašto postoji kontradiktornost u traženju potpisa skrbnika?
Odgovor:
Primjena Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama i Zakona o zaštiti prava pacijenta ovisi o zdravstvenoj ustanovi gdje je potrebno provesti liječenje. Ukoliko se radi o psihijatrijskoj zdravstvenoj ustanovi primjenjuje se Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Potpis skrbnika se traži jedino u slučaju da je osoba lišena poslovne sposobnosti prilikom prijema ili u daljnjem roku od 48 sati po ocjeni psihijatra nesposobna u davanju pristanka i činjenica lišenja poslovne sposobnosti ne znači automatsko zaobilaženje volje osobe lišene poslovne sposobnosti (čl.12.st.3. ZZODS-a).
Ukoliko se radi o liječenju u zdravstvenim ustanovama koje nisu psihijatrijskog karaktera tada se primjenjuje Zakon o zaštiti prava pacijenata sukladno čijim odredbama suglasnost za liječenje daje skrbnik osobe lišene poslovne sposobnosti te se sposobnost za davanje pristanka kod osobe lišene poslovne sposobnosti ne utvrđuje.
Upit: Poštovani, nisam osoba koja se miješa u tuđe živote, no u nedoumici sam kako postupiti. Naime, živim stan do žene koja ima težak tjelesni invaliditet i veoma rijetko je viđam. I kada se sretnemo uvijek je prati suprug i samo se pozdravimo. Već neko vrijeme učestale su svađe u toj obitelji i čujem veoma ružne riječi, a nisam sigurna ne događa li se i fizičko nasilje nad ženom. Čujem je kako jeca, ali ne usuđujem se reagirati. Kome se obratiti da provjeri što se događa i pomogne toj gospođi ako treba pomoć? Tko je nadležan kada sumnjamo da se događa nasilje u obitelji čiji nismo član?
Odgovor: „Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ br. 137/09, 14/10, 60/10) propisuje što je nasilje i koji su oblici nasilja te u članku 4. navodi: „ Nasilje u obitelji je svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja, a osobito:
– tjelesno nasilje, odnosno primjena fizičke sile bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda ili nije,
– tjelesno kažnjavanje i drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci u odgojne svrhe,
– psihičko nasilje, odnosno primjena psihičke prisile koja je prouzročila osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva, verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima ili na drugi način grubo verbalno uznemiravanje, uhođenje ili uznemiravanje preko svih sredstava za komuniciranje ili preko elektroničkih i tiskanih medija ili na drugi način ili komuniciranja s trećim osobama, protupravna izolacija ili ugrožavanje slobode kretanja (u daljnjem tekstu: uhođenje i uznemiravanje),
– spolno nasilje, odnosno spolno uznemiravanje,
– ekonomsko nasilje pod kojim se podrazumijeva oštećenje ili uništenje osobne i zajedničke imovine ili zabrana ili onemogućavanje korištenja osobne i zajedničke imovine ili pokušaj da se to učini te oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom stečenom osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja ili rada, prisiljavanje na ekonomsku ovisnost, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i skrb o djeci ili drugim uzdržavanim članovima zajedničkog kućanstva.“
Svaka osoba koja ima saznanja o prisutnosti nasilja, neovisno događa li se u obitelji ili okolini, ili sumnja na počinjenje bilo kojeg oblika nasilja u obitelji ili okolini, treba svoja svoja saznanja ili sumnju prijaviti policiji i centru za socijalnu skrb koji će u okviru svojih zakonskih ovlasti poduzimati daljnje radnje.
Upit: Završila sam srednju školu, ali sumnjam da ću se ikada zaposliti zbog invaliditeta. Živim s roditeljima, imam svoju sobu, hranu, ali oni mi ne dozvoljavaju da izlazim bez njih. A mogla bih. Primam doplatak za pomoć i njegu druge osobe, ali nikada mi ne daju ni kune. Zanima me postoji li neka zakonom određena obaveza koju im mogu pokazati i dokazati da me moraju pustiti ponekad se naći s prijateljima s facebooka i da mi daju barem za kavu?
Odgovor: Imate pravo sami odabrati kakvim ćete životom živjeti te se u tom smislu Vaša prava ni po čemu ne razlikuju od prava drugih osoba bez invaliditeta. Ovo uključuje i izlaske koje spominjete. Ukoliko Vam nije oduzeta poslovna sposobnost, ovlašteni ste sami raspolagati svojim prihodima, odnosno doplatkom za pomoć i njegu kojeg spominjete. Upućujem Vas da se obratite centru za socijalnu skrb radi savjetovanja. U slučaju da niste zadovoljni informacijama CZSS, Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom stoji vam na raspolaganju.
Imate poteškoća?
Ukoliko imate teškoća sa čitanjem ili razumijevanjem teksta na ovoj stranici popunite kontakt obrazac i poslati ćemo pojašnjenje teksta na vašu adresu E-pošte.
Molimo Vas da u kontakt obrazac upišete sve tražene podatke. Isto tako Vas molimo da prije slanja poruke provjerite točnost istih.
