Pravobranitelj za osobe s invaliditetom posredovao je u dogovaranju predstavljanja metodologije ODIHR-a za jačanje uključivosti osoba s invaliditetom u parlamentima Hrvatskom saboru. Domaćin radnog sastanka na kojem je voditeljica Odjela za demokratsko upravljanje i rodnu ravnopravnost pri Uredu OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava ( OSCE/ ODIHR) Yulija Netesova predstavila metodologija bio je Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku.

Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ivana Kekin uvodno istaknula svrhu sastanka da se predstavi metodologija ODIHR-a za procjenu uključivanja osoba s invaliditetom u rad parlamenata i mogućnosti njezine primjene u Hrvatskom saboru.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac  istaknuo je kako se invaliditet ne može promatrati isključivo kao socijalno ili zdravstveno pitanje, već prvenstveno kao pitanje jednakosti, participacije i zaštite ljudskog dostojanstva. Naglasio je važnost vidljivosti ranjivih skupina u radu Hrvatskoga sabora te podsjetio da je Odbor kroz rasprave o godišnjim izvješćima pravobranitelja za osobe s invaliditetom kontinuirano upozoravao na izazove vezane uz osobe s invaliditetom, poput pristupačnosti i diskriminacije.

Najavio je da će Odbor i dalje posvećivati posebnu pozornost pitanjima ravnopravnosti osoba s invaliditetom, unaprjeđenju zakonodavnog okvira, provedbi postojećih propisa te daljnjem jačanju i zaštiti njihovih prava.

Izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora zastupnica Ljubica Lukačić istaknula je da Hrvatski sabor pitanjima osoba s invaliditetom posvećuje posebnu pozornost te ocijenila da je Hrvatska uspostavila sveobuhvatan zakonodavni okvir za zaštitu njihovih prava, uključujući i područje profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja.

Voditeljica Jedinice za demokratsko upravljanje i rodnu ravnopravnost pri Uredu OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Yulija Netesova predstavila je nazočnima ODIHR-ovu metodologiju za procjenu uključivosti osoba s invaliditetom u parlamentima, koja je i razvijena s ciljem jačanja političke participacije i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u parlamentarnom životu. Zaključak je da osobe s invaliditetom i dalje ostaju nedovoljno zastupljene u političkom životu, unatoč međunarodnim obvezama država i rastućoj svijesti o važnosti uključivosti. Posebno je istaknula da parlament uključiv za osobe s invaliditetom nije samo pristupačna zgrada. To je institucija koja osigurava jednake mogućnosti za sudjelovanje, zastupljenost i utjecaj osoba s invaliditetom u svim parlamentarnim procesima.

Rezultati istraživanja koje su proveli ODIHR i Parlamentarna skupština OESS-a pokazali su da gotovo polovica parlamenata koji prikupljaju podatke o zastupnicima s invaliditetom nema nijednog zastupnika s invaliditetom. Istraživanje je također ukazalo na nedostatak sustavnog prikupljanja podataka te na činjenicu da se uključivost često svodi isključivo na pitanje fizičke pristupačnosti, iako je riječ o znatno širem konceptu.

Kao najčešće prepreke punom sudjelovanju osoba s invaliditetom u političkom životu identificirani su društveni stereotipi, nedostatna zastupljenost, prepreke samostalnom življenju i zapošljavanju te, u pojedinim državama, restriktivni pravni okviri.

ODIHR-ova metodologija temelji se na pristupu utemeljenom na ljudskim pravima i načelu „Ništa o nama bez nas“, uz aktivno uključivanje osoba s invaliditetom i njihovih organizacija u sve faze procjene. Posebna se pozornost posvećuje i intersekcionalnosti, odnosno preklapanju različitih osobnih obilježja i iskustava, poput spola, dobi ili vrste invaliditeta.

Metodologija obuhvaća četiri ključna područja: zastupljenost osoba s invaliditetom, zakonodavnu funkciju parlamenta, parlamentarni nadzor te pristup i pristupačnost, uključujući fizičko okruženje i komunikaciju. Procjena se provodi kroz faze pripreme, provedbe i praćenja, a uključuje analizu zakonodavnog okvira, procjenu pristupačnosti, konzultacije s relevantnim dionicima te izradu preporuka i akcijskog plana za unaprjeđenje uključivosti.

Ta metodologija parlamentima pruža praktičan alat za prelazak s pojedinačnih mjera pristupačnosti na sustavan pristup uključivosti. Među preporukama je i uspostava radnih skupina koje bi okupljale predstavnike parlamenta i organizacija osoba s invaliditetom radi provedbe preporuka i praćenja napretka.

Kao primjere dobre prakse navela je iskustva Crne Gore, gdje se procjena već provodi uz rad posebne radne skupine, te austrijskog parlamenta, koji je tijekom posljednjeg desetljeća ostvario značajan napredak u razvoju uključivog parlamentarnog okruženja. Naglašena je i važnost suradnje i razmjene iskustava i među samim parlamentima u području promicanja prava osoba s invaliditetom.

Sudionicima se obratio i pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić koji je istaknuo važnost jačanja institucionalne uključivosti osoba s invaliditetom u radu Hrvatskoga sabora. Naglasio je kako je za uklanjanje prepreka s kojima se osobe s invaliditetom susreću u ostvarivanju svojih prava i sudjelovanju u javnom životu nužan sustavan pristup, koji obuhvaća arhitektonsku, komunikacijsku i informacijsku pristupačnost.

Podsjetio je da u aktualnom sazivu Hrvatskoga sabora djeluje devet zastupnika s invaliditetom, što predstavlja važan doprinos njihovoj političkoj zastupljenosti i vidljivosti.

Sudionici sastanka složili su se kako je važno ukloniti prepreke koje osobama s invaliditetom otežavaju ravnopravno sudjelovanje u političkom i javnom životu. Izrazili su zadovoljstvo predstavljenom ODIHR-ovom metodologijom, ocijenivši ovu inicijativu vrijednim doprinosom daljnjem unaprjeđenju pristupačnosti i sudjelovanju osoba s invaliditetom u parlamentarnom životu, te je iskazan interes za daljnju suradnju s ODIHR-om na tom području.