U Zagrebu održana edukacija na temu: Digitalna pristupačnost u EU projektima: od obveze do uključivosti

U Zagrebu održana edukacija na temu: Digitalna pristupačnost u EU projektima: od obveze do uključivosti

16. studenoga 2026.Kategorije: Novosti

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije organiziralo je edukaciju na temu: Digitalna pristupačnost u EU projektima: od obveze do uključivosti. Edukacija je održana 12. studenoga 2026. godine u prostorijama Ministarstva, a jedan od predavača bio je Mario Burek, savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom.

Na edukaciji je sudjelovalo oko 35 sudionika, prvenstveno koordinatora za nediskriminaciju te državnih i javnih službenika koji sudjeluju u provedbi programa i projekata financiranih sredstvima Europske unije. Uz predstavnike tijela uključenih u provedbu EU fondova, edukaciji su prisustvovali i predstavnici ministarstava, gradova, državnih ureda, javnih ustanova, agencija, institucija i organizacija civilnog društva.

Cilj edukacije bio je unaprijediti znanja i razumijevanje obveza osiguravanja digitalne pristupačnosti u okviru provedbe EU projekata, s posebnim naglaskom na primjenu horizontalnih načela, uklanjanje prepreka s kojima se susreću osobe s invaliditetom te razvoj digitalnih sadržaja i usluga dostupnih svim korisnicima.

U uvodnom dijelu edukacije Natalija Šimunović i Bibijana Papo Hutinec, predstavnice Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, upoznale su sudionike s primjenom horizontalnog načela pristupačnosti u projektima sufinanciranima sredstvima Europske unije te važnošću osiguravanja usklađenosti projektnih aktivnosti s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom i drugim relevantnim propisima.

Nakon uvodnog dijela savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom održao je izlaganje „Pravo na digitalnu pristupačnost: od prava do obveze”. Sudionicima je predstavljen djelokrug Pravobranitelja za osobe s invaliditetom te međunarodni i nacionalni normativni okvir kojim se jamči pravo osoba s invaliditetom na pristupačnost, uključujući pristup informacijama, komunikacijama te informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Posebno je istaknuto kako digitalna pristupačnost nije samo tehničko pitanje ili pitanje oblikovanja mrežnih stranica i digitalnih sadržaja, nego jedan od osnovnih preduvjeta ravnopravnog ostvarivanja prava, samostalnosti i uključivanja osoba s invaliditetom u sva područja društvenog života. Kroz konkretne primjere nepristupačnih mrežnih stranica, elektroničkih dokumenata, obrazaca i drugih digitalnih sadržaja prikazano je kako nepristupačnost istih može predstavljati ozbiljne prepreke osobama s različitim vrstama invaliditeta. Savjetnik pravobranitelja podijelio je i iskustva stečena postupanjem po pritužbama osoba s invaliditetom, sudjelovanjem u projektima, praćenjem izvješća i istraživanja te suradnjom s nacionalnim i međunarodnim organizacijama. Predstavljeni su primjeri u kojima je nepristupačnost digitalnih usluga otežavala ili onemogućavala ostvarivanje prava, ali i pozitivna iskustva te rješenja kojima su prepreke uspješno uklonjene. Sudionicima su predstavljene i dostupne međunarodne smjernice, priručnici i alati za osiguravanje digitalne pristupačnosti, a izneseni su i prijedlozi kako se kroz projektne aktivnosti mogu dodatno razvijati digitalni sadržaji i usluge koji će doprinijeti većoj uključivosti osoba s invaliditetom. Posebno su istaknute lako razumljive informacije (Easy-to-Read), asistivne i komunikacijske tehnologije, prilagođeni oblici komunikacije te važnost aktivnog uključivanja osoba s invaliditetom u osmišljavanje, razvoj i testiranje digitalnih rješenja. U završnom dijelu izlaganja savjetnik pravobranitelja predstavio je mogućnosti koje donosi razvoj umjetne inteligencije u poboljšanju kvalitete života i samostalnosti osoba s invaliditetom, ali i rizici povezani s diskriminacijom, zaštitom privatnosti i automatiziranim donošenjem odluka. Naglašena je potreba za odgovornim razvojem i primjenom novih tehnologija, uz uvažavanje različitosti i stvarnih potreba korisnika. Posebna poruka izlaganja bila je upućena koordinatorima i službenicima koji sudjeluju u pripremi, odabiru, ocjenjivanju i provedbi EU projekata. Istaknuto je kako pristupačnost mora biti sastavni dio planiranja, provedbe i održivosti projektnih rezultata, pri čemu nije dovoljno samo deklarativno navesti usklađenost projekta s horizontalnim načelima, nego je potrebno predvidjeti konkretne aktivnosti, odgovornosti i rješenja kojima će se osigurati stvarna pristupačnost.

U nastavku edukacije Lidija Suman i Tamara Horvat Klemen, predstavnice Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, održale su izlaganje o zakonodavnom okviru, važećim standardima i smjernicama za osiguravanje digitalne pristupačnosti. Sudionike su upoznale s obvezama koje proizlaze iz Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora te novog Zakona o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga. Uz predstavljanje relevantnih propisa i tehničkih smjernica, iznijele su i konkretne primjere i praktične preporuke o načinima osiguravanja pristupačnosti mrežnih stranica, digitalnih sadržaja i usluga.

Potom je Dario Ćavar iz Hrvatskog saveza slijepih predstavio digitalnu pristupačnost iz perspektive osoba s oštećenjem vida, ukazujući na prepreke s kojima se slijepe i slabovidne osobe susreću pri korištenju digitalnih sadržaja i usluga te na važnost primjene pristupačnih rješenja koja im omogućuju samostalno i ravnopravno korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Nakon stručnih izlaganja održana je praktična radionica tijekom koje su sudionici kroz praktične primjere imali priliku dodatno se upoznati s izazovima digitalne nepristupačnosti i mogućnostima njihove prevencije i uklanjanja. Također, provedena je i konstruktivna rasprava u kojoj su sudjelovali predstavnici različitih tijela i institucija, razmjenjujući iskustva iz vlastite prakse te postavljajući pitanja o primjeni zahtjeva digitalne pristupačnosti u pripremi, ocjenjivanju i provedbi EU projekata.

Edukacijom je još jednom potvrđena važnost kontinuiranog jačanja stručnih kapaciteta, međuinstitucionalne suradnje te uključivanja osoba s invaliditetom u razvoj i vrednovanje projektnih rješenja. Osiguravanje digitalne pristupačnosti nije samo ispunjavanje propisanih obveza, nego preduvjet stvaranja uključivijeg društva u kojem su informacije, tehnologije i usluge dostupne svima.

Podijelite ovu objavu s drugima: