CERANEO-Centar za razvoj neprofitnih organizirao je 13. svibnja 2026.godine panel raspravu na temu „Kako podmiriti rastuću potražnju za uslugama dugotrajne skrbi za starije osobe. Panel rasprava bila je usmjerena na izazove i mogućnosti razvoja sustava dugotrajne skrbi za starije osobe u Hrvatskoj, s naglaskom na dostupnost, kvalitetu i održivost socijalnih usluga. Europska komisija predstavila je Europsku strategiju skrbi 2022. oblikovanu kako bi se osigurale visokokvalitetne, priuštive i dostupne usluge skrbi diljem EU te poboljšala situacija i za primatelje skrbi i za osobe koji se o njima brinu, profesionalno ili neformalno. Potom je, kao dio ove strategije, Vijeće EU-a usvojilo Preporuku Vijeća o pristupu priuštivoj  visokokvalitetnoj dugotrajnoj skrbi, pri čemu se dugotrajna skrb shvaća kao: ,,niz usluga i pomoći za osobe koje, zbog mentalne i/ili fizičke slabosti, bolesti i/ili invaliditeta tijekom duljeg vremenskog razdoblja, ovise o podršci za svakodnevne aktivnosti i/ili im je potrebna neka trajna medicinska skrb“. Reforme usmjerene poboljšanju dugotrajne skrbi najavljene su u Operativnom planu integrirane dugotrajne skrbi u RH od 2025. do 2030. Ministarstva zdravstva i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

U uvodnom djelu predstavljeno je istraživanje na temu: Dostupnost i karakteristike usluga dugotrajne skrbi za starije osobe u Hrvatskoj. Na navedeno istraživanje nadovezala se panel rasprava u kojoj je istaknuto kako demografsko starenje stanovništva povećava potrebu za organiziranom i dostupnom dugotrajnom skrbi, dok postojeći sustav još uvijek karakteriziraju nedostatni kapaciteti, regionalne nejednakosti i manjak stručnog osoblja. Posebno je naglašeno da velik broj starijih osoba treba pomoć u kući i izvaninstitucionalne oblike podrške, ali ih ostvaruje samo mali dio korisnika.

Sudionici su upozorili na duge liste čekanja za smještaj u domovima za starije osobe, rastući udio privatnog sektora u pružanju usluga skrbi te potrebu za jačanjem javnih i lokalnih socijalnih usluga. Kao važni prioriteti izdvojeni su razvoj pomoći u kući, podrška neformalnim njegovateljima, veća dostupnost usluga u ruralnim područjima i jače povezivanje sustava zdravstva i sustava socijalnih usluga..

Zaključeno je kako je za unapređenje sustava potrebno povećati ulaganja u socijalne i zdravstvene usluge za starije osobe, razvijati izvaninstitucionalne modele skrbi, osigurati bolje uvjete rada za stručnjake u sustavu, unaprijediti koordinaciju između države, lokalne samouprave i organizacija civilnog društva, te donijeti dugoročnu strategiju razvoja dugotrajne skrbi u Hrvatskoj. U ime pravobranitelja za osobe s invaliditetom panel raspravu je pratila savjetnica pravobranitelja Andreja Makar.