Danas kada obilježavamo Svjetski dan sindroma Down i Nacionalni dan invalida rada želimo naglasiti da još uvijek ne koristimo u dovoljnoj mjeri radni i drugi potencijal osoba s invaliditetom. Živimo u doba velikih tehničkih dostignuća, informatičke povezanosti te naprednih asistivnih tehnologija koje otvaraju nove mogućnosti zapošljavanja, rada te dugotrajnog zadržavanja u procesu rada. Međutim, ne smijemo zaboraviti na naše građane koji imaju prirođena ili stečena oštećenja odnosno invaliditet, a koji bez naše podrške ostaju izolirani i isključeni iz društva općenito. Ne smijemo zaboraviti da osobe sa sindromom Down i invalidi rada imaju radni kapacitet koji unatoč invaliditetu moramo znati prepoznati. Stoga je obveza svih nas da pronalazimo nova područja i nove načine kako bismo njihove sposobnosti otkrili i iskoristili.
Vesele nas trendovi porasta broja djece sa sindromom Down koja se školuju u redovnim školama i koja stječu zanimanja koja su danas tražena na tržištu rada. Brojni primjeri njihovih uspjeha u poslovima koje obavljaju trebali bi biti poticaj poslodavcima. Međutim, smatramo da njihovo zapošljavanje ne bi trebalo biti zapreka za daljnje ostvarivanje onih naknada i usluga koje ostvaruju po osnovi svoga invaliditeta jer na taj način potičemo njihovu veću zapošljivost.
Jednako tako vjerujemo da će osobe s invaliditetom, koji je posljedica ozljede ili zdravstvenog stanja, uslijed kojeg više ne mogu obavljati poslove koje su ranije obavljali, kroz poboljšanje zakonskog uređenja profesionalne rehabilitacije i osiguravanje potrebne podrške i prilagodbe moći ostvariti svoje pravo na rad i korištenje preostalih radnih sposobnosti.

Dana 1. veljače održana je 17. sjednica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora. Na sjednici je razmatrano izvješće ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2015. i 2016. godini, Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji u dijelu koji se odnosi na odredbe kojima se uređuje osnivanje i rad Povjerenstva za rad po pritužbama, te radni program ovog Odbora za razmatranje stajališta za 2018. godinu.

Iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, sjednici je prisustvovao i u raspravi sudjelovao, Darijo Jurišić, zamjenik pravobraniteljice. Referirajući se na izvješća o obavljanju policijskih poslova u 2015. i 2016. godini, ukazano je na problem kako je primjerice tijekom 2016. godine evidentirano ukupno 35 kaznenih djela iz mržnje, od kojih niti jedan slučaj na temelju invaliditeta. S obzirom da se u radu i postupanju Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom susrećemo sa slučajevima različitih oblika nasilja prema osobama s invaliditetom (višekratnih verbalnih napada, grubog postupanja s elementima zlostavljanja i sl.), zasigurno ovakvi podaci nisu i objektivno realni i potpuni. Slijedom navedenog tijekom rasprave, zamjenik pravobraniteljice predložio je Ministarstvu unutarnjih poslova da bi se pozornost trebalo posveti prepoznavanju i kvalifikaciji takvih kaznenih djela počinjenih iz mržnje, a na temelju invaliditeta, kako bi se preveniralo moguće počinjenje takvih kaznenih dijela, a u slučaju da dođe do kaznenog djela, počinitelje na odgovarajući način kaznilo.