Društvo multiple skleroze Vukovarsko-srijemske županije organiziralo je edukativnu radionicu za osobe s invaliditetom i predstavnike lokalnih udruga, ustanova i institucija. Instituciju Pravobranitelja za osobe s invaliditetom na radionici je predstavljao Mario Burek, savjetnik iz Područnog ureda POSI u Osijeku, koji je tijekom radionice održao edukativno izlaganje na temu „Institucija pravobranitelja za osobe s invaliditetom i prava osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj“.

Društvo multiple skleroze Vukovarsko-srijemske županije već dvadesetak godina aktivno djeluje i okuplja članove s područja čitave Vukovarsko-srijemske županije. Ciljevi koje Društvo svojim aktivnostima želi postići su socijalna uključenost članova i osoba oboljelih od multiple skleroze i njihovih obitelji, povećanje i podizanje kvalitete života oboljelih osoba, socijalizacija u društvu, promicanje i zaštita ljudskih prava osoba s invaliditetom, senzilibiziranje javnosti za multiplu sklerozu, promicanje, liječenje, unapređivanje, rehabilizacija, socijalna zaštita oboljelih osoba od multiple skleroze, stvaranje uvjeta za neovisno življenje i izjednačavanje mogućnosti osoba s multiplom sklerozom te aktualiziranje problematike osoba s invaliditetom. Navedeni ciljevi ostvaruju se organiziranjem različitih aktivnosti te provođenjem projekata putem kojih Društvo pruža podršku i usluge važne za život osoba s invaliditetom (npr. osobna asistencija, pomoć u kući, prijevoz i sl.), ali i suradnjom sa institucijama važnim za zaštitu prava osoba s invaliditetom. Između ostalog, proteklih godina uspostavljena je aktivna suradnja s Područnim uredom Pravobranitelja za osobe s invaliditetom u Osijeku te je u sklopu projekta „Svjesno – zajedno“ koji provodi Društvo, upravo na inicijativu samih osoba s invaliditetom organizirana edukativna radionica namijenjena njima, članovima njihovih obitelji, osobnim asistentima i korisnicima osobne asistencije te djelatnicima i volonterima lokalnih udruga.

Tijekom radionice, nakon uvodnih riječi predstavnika Društva, savjetnik pravobranitelja je održao izlaganje na temu „Institucija pravobranitelja za osobe s invaliditetom i prava osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj“, kojim je okupljene upoznao s nadležnostima, djelokrugom i načinom rada Pravobranitelja za osobe s invaliditetom te ulogom u zaštiti prava osoba s invaliditetom. Poseban naglasak stavljen je na rad Područnog ureda u Osijeku, a predstavljanjem primjera iz prakse i karakterističnih slučajeva sudionici su upoznati o tome u kojim situacijama i na koji način se mogu obratiti Pravobranitelju za osobe s invaliditetom te koje su aktivnosti koje pravobranitelj poduzima po zaprimljenim obraćanjima.

Također, sudionicima su predstavljene temeljne promjene koje je u naše društvo unijela Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, pobliže su im se pojasnila prava osoba s invaliditetom te ih se kroz konkretne primjere iz prakse pokušalo osvijestiti o važnosti prihvaćanja i postupanja u skladu sa načelima razumne prilagodbe i univerzalnog dizajna u svim područjima svakodnevnog življenja.

S obzirom na velik interes za dodatnim pojašnjenjima uvjeta i načina ostvarivanja prava propisanih novim propisima (Zakon o osobnoj asistenciji, Zakon o inkluzivnom dodatku i Zakon o povlasticama u prometu), poseban naglasak stavljen je na najznačajnije odredbe i način provedbe ovih propisa, a detaljno su predstavljena i prava osoba s invaliditetom prilikom zapošljavanja, rada, prava iz mirovinskog sustava te drugih životnih područja.

Nakon izlaganja savjetnika pravobranitelja, okupljenima se obratila i Jovana Kepčija, pravnica Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda u Vukovaru, koja je prisutne upoznala s mogućnostima koje osobe s invaliditetom imaju u odnosu na postojeća prava i usluge iz sustava socijalne skrbi. Kroz primjere iz svog svakodnevnog rada pružila je brojne korisne informacije i savjete koji će okupljenim osobama s invaliditetom pomoći u uspješnijem ostvarivanju tih prava i usluga.

Opisanim izlaganjima, ali i kasnijom raspravom te međusobnom interakcijom svih sudionika okupljene osobe s invaliditetom dobile su odgovore na brojna pitanja koja su ih zanimala te dalje u tekstu izdvajamo neka od njih.

Koja je razlika između osobne invalidnine, doplatka za pomoć i njegu i inkluzivnog dodatka?

Ako ostvarujem osobnu invalidninu što trebam napraviti da bih ostvarila inkluzivni dodatak?

Koje su mi mogućnosti ako nisam zadovoljan razinom potpore inkluzivnog dodatka koji sam ostvario?

Koja je razlika između kronične bolesti i tjelesnog oštećenja u smislu utvrđenog stupnja oštećenja funkcionalnih sposobnosti i kako to utječe na inkluzivni dodatak?

Koja je razlika između vještačenja kojim se utvrđuje postotak tjelesnog oštećenja i vještačenja težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti?

Gdje i kako ishoditi rješenje o postotku tjelesnog oštećenja?

Kome se možemo žaliti ako smo nezadovoljni vještačenjem?

Koja prava i eventualne povlastice imam ako sam ishodila rješenje kojim je utvrđeno 100% tjelesno oštećenje?

Što ako nisam zadovoljna sa brojem odobrenih sati osobne asistencije?

Kako osigurati pristupačnost nogostupa i pješačkih prijelaza u mom naselju?

Da li za oslobođenje od plaćanja cestarine automobil mora biti u mom vlasništvu?

Što trebam učiniti da bih ostvario pravo na parkiranje na mjesta označena za parkiranje vozila osoba s invaliditetom?

U Registru osoba s invaliditetom mi nije upisan postotak tjelesnog oštećenja, kako to mogu ispraviti?

Koja su prava osobe s invaliditetom koja traži posao i kako ih ostvariti?

Što je to razumna prilagodba radnog mjesta, uvjeta i organizacije rada?

Da li je uskraćivanje razumne prilagodbe radnog mjesta diskriminacija osobe s invaliditetom?

Koji su dostupni oblici podrške za osobu s invaliditetom koja želi raditi?

Da li zaposlenje utječe na prava iz sustava socijalne skrbi?

Kako ostvariti beneficirani radni staž?

Tijekom radionice su pruženi odgovori na ova, ali i brojna druga pitanja, a sudionici su dobili korisne informacije o mogućnostima koje imaju u situacijama kada prepoznaju kršenje prava ili diskriminaciju temeljem invaliditeta te ih se na taj način željelo osnažiti i osvijestiti o načinu ostvarivanja i zaštite prava na temelju invaliditeta.

Nakon održanih izlaganja svi sudionici sudjelovali su u raspravi tijekom koje su razmijenjena iskustva i izneseni konkretni prijedlozi o tome što svatko u svom okruženju može učiniti kako bi osobe s invaliditetom na vrijeme dobile primjerenu zdravstvenu skrb, kako bi učinkovitije ostvarivali svoja prava iz sustava socijalne skrbi, zdravstvenog, mirovinskog i ostalih sustava te kako bi im se osigurala podrška nužna za ravnopravno sudjelovanje u svim životnim aktivnostima.