Udruga sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež organizirala je 16. prosinca 2024. godine u dvorani Hotela Dubrovnik stručni skup „Djeca u sukobu sa zakonom i jezične poteškoće“. Skup je bio namijenjen sucima, državnim odvjetnicima, odvjetnicima, policajcima, pravobraniteljima stručnim suradnicima za mladež, socijalnim radnicima, socijalnim pedagozima, psiholozima, pedagozima, učiteljima, nastavnicima, pedijatrima, predstavnicima nevladinih organizacija i dr.

Navedeni stručni skup jedna je od aktivnosti projekta EU COST Action CA 22139 Justice to youth language needs: human rights undermined by an invisible disadvatage (Y-JustLang) u koji je uključeno više od 160 različitih stručnjaka i istraživača iz više od 30 država. Naime, COST je europski fond koji financira stvaranje istraživačkih mreža koje zanima ista tema.

U okviru ovog projekta okupili su se različiti stručnjaci i istraživači koji su usmjereni na rješavanje nedostatka dosljednih politika koje vode brigu o potrebnim jezičnim sposobnostima djece u sukobu sa zakonom kako bi učinkovito sudjelovali u pravosudnim postupcima. Različita istraživanja na engleskom govornom području europskih zemalja pokazala su da je prevalencija postojanja jezičnih poteškoća šest puta veća u populaciji djece u sukobu sa zakonom. Jednako tako istraživanja pokazuju da se postojanje jezičnih poteškoća kod djece i mladih dovodi u vezu s obrazovnim uspjehom, zapošljavanjem, sudjelovanjem u društvu, odnosno povezane su s napuštanjem škole, isključivanjem iz škole, nezaposlenošću, problemima mentalnog zdravlja te pojavom problema u ponašanju i sklonosti činjenju kaznenih djela.

Prema podacima iz Ujedinjenog Kraljevstva iz 2023. godine oko 10% svjetske populacije ima jezične poteškoće (svako 6 dijete u razredu od 30 učenika), a istraživanja na području Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Velike Britanije pokazuju da od 60 – 80% djece u sukobu sa zakonom imaju jezične poteškoće.

Ovaj skup je naglasio potrebu razumijevanja postojanja određenih jezičnih poteškoća kod djece u sukobu sa zakonom od strane stručnjaka koji se susreću s njima: policajci, državni odvjetnici i odvjetnici, stručni suradnici suda te sami suci te potrebnog primjerenog pristupa u razgovoru s njima kako bi aktivno sudjelovali i razumjeli proces kroz koji prolaze. Stoga su u tom cilju različiti stručnjaci predstavili osnove jezičnih poteškoća te primjere kako određene rečenice djeci u sukobu sa zakonom pojednostaviti odnosno kako im se u razgovoru obraćati njima razumljivim jednostavnim rječnikom i rečenicama bez prenesenih značenja, figurativnog značenja i sl.

Jezične poteškoće mogu biti vezane i uz različite druge teškoće u razvoju kod djece odnosno kod djece s neurorazvojnim poremećajima kao na primjer: autizam, ADHD, specifične teškoće učenja (disleksija) te su u okviru skupa vrlo detaljno prikazane i neke osnovne osobine navedenih neurorazvojnih poremećaja uz prikaz njihovih jezičnih poteškoća i shvaćanja.

Nakon uvodnih obraćanja pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević i ravnateljice Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG o prethodno opisanim temama stručnog skupa govorili su: dr.sc. Alexandra Perović s Odjela za lingvistiku Sveučilišta u Londonu (University College London), dr.sc. Ljiljana Jeličić iz Instituta za unapređenje životnih aktivnosti i Instituta za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora „Đorđe Kostić“ iz Beograda, dr.sc. Gordana Hržica s Odsjeka za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, dr.sc. Anja Mirosavljević s Odjela za socijalnu pedagogiju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu te dr.sc. Irena Cajner Mraović s Hrvatskih studija u Zagrebu i dr.sc. Lana Petö Kujundžić, sutkinja Visokog kaznenog suda.

Kroz sva njihova predavanja zaključno se provlačila misao da je u cilju osiguravanja zaštite ljudskih prava u pravosudnom procesu ove ranjive populacije – djece u sukobu sa zakonom koja imaju jezične poteškoće, hitno potrebno poduzeti akcije za procjenu situacije na europskoj transnacionalnoj razini i predložiti posebne mjere za utvrđivanje jezičnih potreba.

Kako je naglašeno, u Republici Hrvatskoj su u zakonskim propisima odnosno u Zakonu o sudovima za mladež implementirane odredbe EU direktive 2016/800 no pokazuje se da je potrebna dodatna edukacija svih koji se susreću s djecom u sukobu sa zakonom u svojim postupanjima, da je potrebna standardizacija instrumenata za individualnu procjenu o kojoj ovise i odluke sudaca u slučajevima počinjenja kaznenog djela, da je potrebno ujednačavanje postupanja u Republici Hrvatskoj te, najvažnije, suradnja između različitih sektora.

Stručnom skupu je prisustvovala savjetnica  pravobranitelja za osobe s invaliditetom Lidija Pongrac.