Zamjenica pravobranitelja Gordana Glibo i savjetnica Branka Meić Salie pratile su 8. prosinca predstavljanje prvoga broja mrežnoga časopisa Državnog odvjetništva Republike Hrvatske DOOR. Časopis je dostupan na https://doorh.hr/, a cilj mu je potaknuti izvrsnost i otvoreni dijalog između akademske i stručne javnosti.

Predstavljanju su prisustvovali brojni članovi uredništva časopisa DOOR, pojedini autori čiji su članci objavljeni u prvome broju časopisa, najviši predstavnici Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, sudbene vlasti, glavni ravnatelj policije, pučka pravobraniteljica, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, predstavnica pravobraniteljice za djecu, pravnih fakulteta, ravnateljica Pravosudne akademije, brojni državnoodvjetnički dužnosnici kao i predstavnici medija.

U uvodnom izlaganju glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Ivan Turudić, univ. spec. crim., glavni i odgovorni urednik časopisa DOOR, pozvao je na suradnju sve okupljene kako bi vrata koja su otvorili za razgovor ostala otvorena.

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan čestitao je na pokretanju i objavljivanju prvoga broja časopisa DOOR, što je dobar pokazatelj transparentnosti i otvorenoga razgovora državnoga odvjetništva prema javnosti i medijima i kao takav može utjecati na pozitivniju percepciju pravosuđa u javnosti. Ocijenio je  da će časopis pozitivno utjecati na percepciju pravosuđa koja nije pozitivna, ali nije ni opravdana.

Potom su uslijedile prezentacije svih dvanaest radova raspoređenih u rubrike časopisa Crno na bijelo, Vremeplov, Pod lupom i UI (ni)je uvijek u pravu.

U rubrikama su obrađene razne teme i istaknute mnoge aktualnosti, ali i teme iz prošlosti hrvatskog pravosuđa. Govoreći o pristupanju Europska unije Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava istaknuto je da EU nije imala ovlasti za pristupanje pa su izmijenjeni osnivački ugovori, ali i Konvencija koji su omogućili i da zajednica država može pristupiti Konvenciji. Zapreke su i dalje postojale zbog osobitosti prava EU-a. Pregovarački tim radio je na otklanjanju prigovora, a radi se o vrlo složenom postupku.

Jedan članak posvećen je Vinodolskom zakonu koji je kodificirano običajno pravo pisano kurzivnom glagoljicom koja je bilo liturgijsko pismo.

Govoreći o usklađivanju sudske prakse na Europskom sudu, istaknuto je da postoji odjel koji daje sucima sve predmete koji se bave sličnim pitanjima prije nego krenu s razmatranjem određenog slučaja. Govorilo se i o izazovima koje nove tehnologije uvode u dokazivanje kao što je primjerice dostavljanje skenova zemljišnih knjiga pri upisu vlasništva kad se ne može provesti grafološko vještačenje i nije jasno na kome bi trebao biti teret dokazivanja.

Spomenuto je uvođenje novog kaznenog djela: Dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije koje je definirano po modelu kaznenog djela  dovođenje u opasnost opće opasnom radnjom. Najveći problem će biti dokazivanje. Sud će morati koristiti vještačenja i teško će biti utvrditi tko je odgovorna osoba jer će odluke donositi upravljački sustavi i strojevi, a ne jedna određena osoba.