Pravobranitelj za osobe s invaliditetom, njegova zamjenica i savjetnice sudjelovali su na 29. hrvatskom simpoziju osoba s invaliditetom
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom, njegova zamjenica i savjetnice sudjelovali su na 29. hrvatskom simpoziju osoba s invaliditetom
29. hrvatski simpozij osoba invaliditetom s međunarodnim sudjelovanjem održan je 21. i 22. listopada 2024. godine u organizaciji Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH, krovne organizacije koju čini mreža od 15 nacionalnih saveza osoba s invaliditetom s preko 230 lokalnih udruga.
Suorganizatori simpozija bili su Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatski zavod za zapošljavanje i Accessible EU Hrvatska. Pokrovitelji skupa bili su Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Grad Zagreb.
Otvorenju dvodnevnog simpozija nazočili su brojni visoki gosti, izaslanici Vlade, Sabora, izaslanica predsjednika Zorana Milanovića, predstavnici Grada Zagreba, ministarstava, Zavoda za vještačenje i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te predstavnici saveza i udruga osoba s invaliditetom. Savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Vesna Mužina je na okruglom stolu o izazovima u primjeni Zakona o osobnoj asistenciji sa sudionicima simpozija podijelila saznanja o provedbi Zakona kroz pritužbe koje pravobranitelj prima. Savjetnica Natalija Krajnović govorila je o zapošljavanju osoba s invaliditetom iz perspektive pravobranitelja za osobe s invaliditetom na panelu koji je na tu temu održan u sklopu simpozija.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić je u pozdravnom govoru izrazio zadovoljstvo stupanjem na snagu dva ključna zakona za osobe s invaliditetom, Zakona o osobnoj asistenciji i Zakona o inkluzivnom dodatku od kojih osobe s invaliditetom s pravom puno očekuju, a zadaća je svih nas da njihova provedba poluči rezultate koji će doprinijeti većoj kvaliteti njihova života. Iz Zavoda za vještačenje, profesionalu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom također su se osvrnuli na izazove koje je za njihov rad donijelo donošenje dva ključna zakona i povećani broj zahtjeva za vještačenjem. Iz Sektora za vještačenje pojasnili su zašto pregled korisnika nije obavezan za vještačenje i koja je važnost Barthelovog indeksa, a govorili su i o izazovima i prilikama vezanim uz zaštitna radna mjesta te poticajima za zapošljavanje osoba s invaliditetom koji su namijenjeni udrugama osoba s invaliditetom i zabrani dvostrukog financiranja.
Grad Zagreb najavio je program osnaživanja i poticanja zapošljavanja teže zapošljivih skupina.
Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje istaknuo je kako je u Zavodu fokus na zapošljavanju osoba s invaliditetom. S obzirom na nikad veći broj zaposlenih osoba potrebno je uložiti dodatne napore da i osobe s invaliditetom pronađu svoje mjesto na tržištu rada. U protekloj godini zaposlilo se oko 3600 osoba s invaliditetom.
Ministar Piletić istaknuo je da zakoni možda nisu ispunili sva očekivanja, ali je evidentan veći broj korisnika osobne asistencije: obrađuje se 7 000 zahtjeva, 5 800 osoba dobilo je rješenje, dok 1 800 osoba s invaliditetom koristi program Zaželi ili su korisnici pomoći u kući. Broj pružatelja usluge osobne asistencije raste, ali još nije zadovoljavajući. Istaknuo je da su se zakoni dugo čekali, ali nisu sveto pismo i zato nam trebaju simpoziji da se lokalnim i nacionalnom kreatorima daju innformacije s terena. Raspisan je javni poziv za pilotiranje usluge odmor od skrbi. Predstoje i izazovni projekti s ciljem deinstitucionalizacije koji će se i financirati kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija.
Iz Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva istaknuli su da je Zaklada zahvaljujući zagovaranju SOIH-a i zastupnice Lukačić osigurala sustavno temeljno financiranje udruga osoba s invaliditetom i udruga hrvatskih branitelja.
U izlaganju o upravljanju invaliditetom govorilo se o sprječavanju nesreća i invaliditeta, pružanju rane intervencije i poticanju koordiniranih administrativnih strategija i strategija rehabilitacije. Strategija dva kolosijeka uključuje poduzimanje sveobuhvatnih mjera, ali i onih ciljanih za razvoj inkluzivnih praksi pri čemu je bitno sustvaranje odnosno uključivanje osoba s invaliditetom u razvoj usluga.
Državni tajnik za rad Ivan Vidiš istaknuo je da su napravljeni ogromni iskoraci vezani uz osobe s invaliditetom. Radi se na analizi aktivacije osoba s invaliditetom u svijetu rada. Govorio je o sustavu vaučera za stjecanje mikrokvalifikacija. Potrebno je kontinuirano cjeloživotno obrazovanje. 27 % odraslih u Hrvatskoj sudjeluju u cjeloživotnom obrazovanju dok je prosjek za EU 46 %. Sredstva su osigurana u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti za digitalne i zelene vještine dok se kroz ESF financira edukacija za ostale deficitarne vještine potrebne na tržištu rada. Stopa nezaposlenosti je 4.4%. Inkluzivni dodatak se neće umanjivati za naknadu za nezaposlenost koja će rasti. 281 osoba s invaliditetom uključeno je u sustav vaučera. Knjigovođe, internetski marketing i brendiranje i asistent za upravljanje projektima su najčešći programi koji se upisuju. Raste broj osoba s invaliditetom za koje se koriste poticaji za zapošljavanje kao i broj korisnika poticaja Zavoda za zapošljavanje osoba s invaliditetom. 18 435 je broj zaposlenih osoba u očevidniku. I dalje je velik jaz između zaposlenosti opće populacije i osoba s invaliditetom.
Vezano uz održivo financiranje udruga osoba s invaliditetom, 2023. donesen je Zaključak Vlade RH o uvođenju sustavnog modela financiranja. 2024. osigurana je sustavna podrška za 86 organizacija. Uključeno je još 16 organizacija. Raspisan je natječaj za 100 institucionalnih podrški i trajno financiranje 100 temeljnih udruga za osobe s invaliditetom za trogodišnje financiranje. Osigurana su sredstva u proračunu. Sustavno podrška je nastavak institucionalne podrške nakon što su se udruge dokazale ne lokalnoj razini i pokazale da nema smanjenja članova i aktivnosti i da su financijske obveze podmirene. 3 su kategorije sustavne podrške: nacionalna, temeljna za organizacije na terenu koje rade s korisnicima i tematske koje se dodjeljuju za određenu temu.
Potrebno je osigurati i financiranje od strane građana i lokalne samouprave da se smanji ranjivost. Nedostatak sustavne podrške su mali iznosi koji se sporo povećavaju, plaće su porasle što će i ovi modeli financiranja trebati popraviti kako bi se osigurali kvalitetni djelatnici za udruge.
Zašto pregled korisnika nije uvijek obavezan za vještačenje i važnost Barthelovog indeksa – Zavod za vještačenje nije specijalistički dijagnostička ustanova. Vještačenje je dio upravnog postupka i na stranci je teret dostave dokaza za utvrđivanje činjeničnog stanja. Pravilna i potpuna medicinska dokumentacija je najvažnija. Direktni pregled se koristi kad je dokumentacija kontradiktorna ili postoje različiti opisi funkcionalnosti. Najsvježiji nalaz ukazuje na znatno pogoršanje funkcionalnosti koje nije u skladu s očekivanim tijekom bolesti. Ubrzava se vještačenje, a pregled nema utjecaja na ishod vještačenja. Barthelv indeks je ljestvica koja mjeri sposobnost osobe da izvrši aktivnosti svakodnevnog života. Radi se o gruboj procjeni funkcionalnosti, a često ga se ispunjava nepravilno.
Predstavnici udruga žalili su se da se njihovim članovima događa da se u vještačenju umjesto tjelesnog oštećenja utvrđuje kronična bolest zbog čega dolazi do smanjenje prava na inkluzivni dodatak i osobnu asistenciju. kad se. Dogovoreno je da će se Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom poslati popis osoba kod kojih se sumnja da je pogrešno provedeno vještačenje.
Zvjezdana Bogdanović iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalnog rada naglasila je da postoji bojazan da neće biti dovoljno radne snage. Ne smije se podilaziti pritisku korisnika i roditelja kako bi usluga došla do onoga kome je najpotrebnija. Manjak je njegovatelja i u ustanovama. Edukacije za asistente i njegovatelje su besplatne, ali su obavezne. Napravit će evaluaciju zakona nakon godinu dana.
Vesna Mužina, savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom naglasila je da je puno veći broj pritužbi pravobranitelju na Zakon o inkluzivnom dodatku nego na Zakon o osobnoj asistenciji. Pritužbe na sam Zakon o osobnoj asistenciji odnose se na satnicu, većina ima ograničenje na 4 sata i ograničenje za samca. Problem je osoba koje su smještene u ustanovama i ne mogu dobiti niti nekoliko sati asistencije. Problemi su u praksi edukacije kod zamjena. Prijedlog je da se odredbe relaksiraju. Nedostatan je broj pružatelja pogotovo na otocima i izvan gradskih središta, a pružatelji traže od korisnika da si sami nađu asistenta. Okvir zakona je dobar, ali se provedba treba brusiti u praksi. Osobe s invaliditetom trebaju naučiti kako upravljati uslugom, kako rasporediti ta 4 sata. Govorilo se o zapošljavanju stranih radnika kao asistenata međutim u Ministarstvu još uvijek misle da ima domaće radne snage među onima koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu.
U drugom dijelu simpozija govorilo se o zajedničkim pristupačnim javnim prostorima u urbanoj okolini. Osobe s invaliditetom posebno su skrenule pažnju na članak pravilnika koji omogućuje iznimno odstupanje od propisanih elemenata pristupačnosti. Posebno se naglašava da je ono što je pristupačno osobama s invaliditetom je korisno i drugima. Primjer pristupačnosti za osobe s autizmom je tihi sat u trgovačkom centru za osobe s autizmom bez svjetlosnih stimulacija i glasne glazbe. Ponekad se događa da ono što je pristupačno osobama s invaliditetom zna biti odbojno drugima zbog čega treba preći s pomoći na suradnju.. Tim za inkluziiu uključuje sve one kojima je prostor potreban: roditelje, djecu, starije osobe, imigrante kako bi stvorili prostor koji je za sve kojima je potrebno i korisno.
Zahtjevi međunarodnog certifikata održive gradnje njemačkog savjeta (DGNB) u kontekstu univerzalnog dizajna – dizajna za sve – UN- ovi ciljevi održivosti i inicijativa Novi Bauhaus i sva zakonska regulativa naglašavaju važnost inkluzivnosti i pristupačnosti. EPBD direktiva za zgrade naglašava zdravstvenu prihvatljivost uz energetsku učinkovitost. EU Zeleni plan naglašava prilahodbu klimatskim promjenama, ali i socijalnu održivost. EU fondovi subvencioniraju održivost kako ne bi bila skupa. Jedna od karakteristika je dizajn za sve. Krajnji korisnici uključuju se u sve faze dizajna.
Tomislav Benjak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo govorio je o tome mogu li zdravstveni registri imati direktan utjecaj na kvalitetu života stanovništva odnosno jesu li registri isključivo alati za dobivanje epidemioloskih podataka. Registar osoba s invaliditetom ne daje samo statističke podatke nego je ključan za ostvarivanje zakonskih prava koja doprinose kvaliteti života. Registar se vodi od 2001. godine. Koiršten je za procjenu fiskalnog učinka inkluzivnog dodatka. Podaci se koriste za unapređenje politika za osobe s invaliditetom.
Na temelju Registra izdano je oko 160 000 EU iskaznica, a priprema se Plan evakuacije osoba s invaliditetom u kriznim situacijama.
Predstavnica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije govorila je o novinama na području digitalne pristupačnosti. Digitalna pristupačnost sastavni je dio Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. i programa politike Put u digitalno desetljeće. U sve te strateške dokumente ugrađeni su zahtjevi za digitalnu pristupačnost a izvješće o stanju digitalne pristupačnosti podnosi se Europskoj komisiji. Proveden je upitnik za tijela javnog sektora o tome kako ispunjavaju zahtjeve za digitalnom pristupačnosti. Većina anketiranih tijela, odnosno njih 86 % je objavilo Izjavu o pristupačnosti. 39 % tijela se poziva na nesrazmjerno opterećenje kao razlog nepristupačnosti. Zaposlenici su prošli edukacije nakon kojih su proveli mjere digitalne pristupačnosti, rijetko su ukljucili osobe s invaliditetom, a koristili su digitalne alate. Elektroničke usluge isto trebaju biti pristupačne.
Osobe s invaliditetom primjećuju velik napredak kod nekih stranica, dok neke ostaju nepristupačne. Web stranice nekih gradova i županija su nepristupačne i ne mogu se dobiti ni osnovni podaci o radnom vremenu ni kontaktu. Tekst u slici nije čitljiv, a i dalje se često koristi.
Iz Saveza gluhih i nagluhih naglasili su da potpuna pristupačnost za gluhe i nagluhe zbači osiguravanje titla, ali i prijevoda na znakovi jezik. Tekstualni oblik nije dovoljan jer je znakovi jezik drugačiji od hrvatskog jezika. Gluhi i nagluhi su vrlo heterogena skupina pa će neki preferirati tekst, a neki znakovni jezik.
Iz Hrvatskog saveza slijepih istaknuli su da se internetske platforme već grade tako da su pristupačni. Niska je razina digitalne pismenosti među starijom populacijom koja često ne koristi pametne telefone. Umjetna inteligencija omogućava slijepim osobama bolji opis i percepciju prostora. Međutim, ne može se u potpunosti osloniti na njih. Pristupačnost nije samo za osobe s invaliditetom. Ako sadržaj nije intuitivan i jednostavan za korištenje, nitko ga neće koristiti što je element pristupačnosti. Neke prilagodbe nisu teret pružatelja nego korisnika koji bi sami mogli ugraditi čitače ekrana. Zoom nije preveden na hrvatski što je također stvar pristupačnosti. Čitači ekrana su ugrađeni u operativne sustave za računala, neki su besplatni i prevedeni na hrvatski.
Iz Gonga su predstavljeni Digitalni alati za aktivne građane i građanke i za njihova prava: Popravi.to platforma za prijavu kvarova na infrastrukturi prijava lokalnih problema lokalnim institucijama bez da se traži tko je nadležan. Imamo pravo znati.org 6 % svih upita poslanim tijelima javne vlasti koje su sve državne institucije, agencije, tvrtke u kojima RH ima neki vlasnički udio, ministarstva, zavodu, škole, vrtići, bolnice. 11 000 zahtjeva prema 7 000 tijela. Za ostvarivanje prava na pristup informacijama ne mora se slati obrazac s potpisom.