U sklopu aktivnosti Europske agencije za posebne obrazovne potrebe i inkluzivno obrazovanje od 14. do 16. travnja 2025. godine pod nazivom Tematske aktivnosti klastera zemalja (Thematic Country Cluster Activities – TCCA) organizirana je studijska posjeta Hrvatskoj u Zagrebu. Nastavak je to opsežnih aktivnosti na temu praćenja i evaluacije različitosti, pravičnosti i inkluzije u obrazovanju od strane različitih institucija, a koje traju već dvije godine. Tako je nakon što je u Republici Irskoj tema bila uloga prosvjetne inspekcije i sličnih institucija pod autoritetom nadležnih ministarstava za obrazovanje u Zagrebu organizirana posjeta na temu uloga pravobraniteljskih institucija i samoevaluacije škola.

Naime, Republika Hrvatska je jedna od 31 zemalja članica Europske agencije za posebne obrazovne potrebe i inkluzivno obrazovanje. S ciljem unaprjeđivanja obrazovnog sustava u zemljama članicama, pružanja stručne podrške kao i međusobne razmjene iskustava i spoznaja, EU Agencija kontinuirano organizira različite aktivnosti. U studenom 2023. godine započela je aktivnost TCCA – Tematske aktivnosti klastera zemalja. Zbog sličnosti obrazovnog sustava Republika Hrvatska je u klasteru s Irskom, Srbijom, Velikom Britanijom (Engleska) i Maltom. Klaster je kao svoju temu odabrao upravo praćenje i evaluaciju inkluzije u obrazovanju te slijedom toga unaprjeđivanja obrazovnih inkluzivnih politika. U sklopu posjete u Hrvatskoj osim predstavnica EU Agencije sudjelovali su upravo predstavnici različitih institucija vezanih uz obrazovanje iz Engleske, Malte i Irske.

Studijska posjeta Hrvatskoj organizirana je u dva dijela: sastanak s pravobraniteljskim institucijama i predstavnicima civilnog društva te posjeta Osnovnoj školi Grigora Viteza iz Zagreba uz online uključivanje Osnovne škole Ljudevita Gaja iz Osijeka. Posjeta je organizirana uz podršku Pravobranitelja za osobe s invaliditetom te nacionalne koordinatorice Hrvatske u aktivnostima EU Agencije, više savjetnice iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Vedrane Šenjug Užarević.

Sastanak pravobraniteljskih institucija i predstavnika civilnog društva ograniziran je u prostorima Pravobranitelja za djecu – Male kuće dječjih prava. Nakon uvodnog pozdrava zamjenice pravobranitelja za osobe s invaliditetom Anice Ježić, predstavljena su zajednička obilježja i uloge rada pravobraniteljica/pravobranitelja kao tijela za jednakost i institucija koja promiču i štite ljudska prava te uvjetnu neovisnost u radu posebnih pravobranitelja. Savjetnica pučke pravobraniteljice Monika Čavlović, savjetnica pravobraniteljice za djecu Ivona Makvić Salaj, savjetnice pravobranitelja za osobe s invaliditetom Branka Meić Salie i Lidija Pongrac te savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Josip Grgić predstavili su potom specifičnosti rada pravobraniteljica/pravobranitelja na području inkluzije u obrazovanju s naglaskom na različite ranjive skupine, kao npr školovanje Roma i Ukrajinaca, oblici i načini evaluacije inkluzije djece s teškoćama u razvoju u odnosu na međunarodne dokumente, uloga djece u samozastupanju za svoja prava i dobivanja realne slike o inkluziji u obrazovanju, rodna ravnopravnost u školskim udžbenicima i sl. Naglašena je i uloga i suradnja s organizacijama civilnog društva u prikupljanju podataka i dobivanja informacija iz realnog okruženja o inkluziji u svim sferama društva.

Predsjednica Hrvatskog saveza za Down sindrom, Dinka Vuković govorila je o ranim počecima uključivanja djece s Down sindrom u redovne škole prikazavši zorno broj koji pokazuje pozitivni trend uključivanja djece s Down sindromom u redovne škole, od dalekih 7 učenika 2008. godine do 100 učenika 2021. godine. Naravno da uključivanje nije bilo bez prepreka te izazova u suradnji s predstavnicima lokalnih upravnih tijela i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te je time u prezentaciji prikazana upravo velika uloga organizacija civilnog društva kako u unaprjeđivanju inkluzivnih politika tako i u osiguravanju različitih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom.

Predstavnica Ambideskter kluba Martina Horvat predstavila je sve izazove u školovanju učenika Roma, njihovom odustajanju od obrazovanja prikazavši i realne uvjete njihovog života te također još jednom pokazala veliku ulogu organizacija civilnog društva u uključivanju ranjivih skupina u društvo.

U drugom dijelu organizirane studijske posjete ravnateljica Vlatka Kovač, psiholog Arian Peharda i logopedinja Zrinka Zemljak Osnovne škole Grigora Viteza opsežno su prikazali sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj, oblike primjerenih programa obrazovanja, različite inkluzivne aktivnosti škole te oblike formalne i neformalne samoevaluacije. Iako, kako su sami naglasili, nikada nisu radili samoevaluaciju na temu inkluzije, potaknuti upravo ovim sastankom napravili su google anketu za roditelje, učenike i učitelje o inkluziji u njihovoj školi. Dobiveni rezultati prikazali su da školu najmanje inkuzivnom vide učenici te se oni razlikuju i od viđenja i doživljaja roditelja i učitelja koji su zabilježili slična razmišljanja. Navedeno ih je potaknulo na daljnja razmišljanja o ispitivanju viđenja učenika i potrebnim promjenama, ali i nastavku kontinuirane samoevaluacije inkluzije. Škola osim učenika s teškoćama u razvoju koji su uključeni u redovite razredne odjele ima i posebne razredne odjela po redovitim programima obrazovanja te posebne razredne odjele i odgojno-obrazovne skupine.

Osnovna škola Ljudevita Gaja iz Osijeka kao primjer škole koja dolazi iz istočnog dijela Hrvatske te škole koja ima dva razredna odjela po posebnom programu po principu djelomične integracije predstavljena je od strane ravnateljice Aleksandra Krampač-Grljušić i edukacijske rehabilitatorice Marije Iličić. Osim informacija o provođenju samoevaluacija predstavili su svoja dva velika programa: Maps koji obuhvaća zajedničko planiranje školskih zadataka i ciljeva za učenike s teškoćama u razvoju. Maps u planiranje obuhvaća, naravno na dobrovoljnoj razini roditelje, vršnjake, druge članove obitelji, prijatelje i sl. Drugi program Krug prijatelja usmjeren je na pružanje podrške prilikom tranzicija iz razredne u predmetnu nastavu te srednju školu i pružanje podrške vršnjaka.

Predstavnici EU Agencije te Malte, Engleske i Irske aktivno su postavljali različita pitanja i dijelili svoja iskustva u odnosu na izazove s kojima se sami susreću u području ograničavanja kretanja učenika s teškoćama u razvoju koji pokazuju neprimjerene oblike ponašanja (agresivna ponašanja), upisa u škole, pružanja podrške na maturama, upisa u srednje škole i sl.