Održana konferencija Diskriminacija i zaštita od diskriminacije u Hrvatskoj: 15 godina primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije.

Održana konferencija Diskriminacija i zaštita od diskriminacije u Hrvatskoj: 15 godina primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije.

6. prosinca 2024.Kategorije: Novosti

Pučka pravobraniteljica organizirala je 3. prosinca konferenciju Diskriminacija i zaštita od diskriminacije u Hrvatskoj: 15 godina primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije. Jedan od panelista na konferenciji bio je i pravobranitelja za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić dok su konferenciju pratile zamjenica pravobranitelja Mira Pekeč Knežević i savjetnica pravobranitelja Branka Meić Salie.

U povodu 15. obljetnice donošenja Zakona o suzbijanju diskriminacije, predstavnici pravobraniteljskih ureda, pravni stručnjaci, političari i predstavnici civilnog društva okupili su se na konferenciji  kako bi raspravili izazove i postignuća u borbi protiv diskriminacije u Hrvatskoj.

Uz pučku pravobraniteljicu Tenu Šimonović Einwalter, na konferenciji je sudjelovao predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, Milorad Pupovac, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan te ko-direkotr mreže tijela za jednakost Equinet Tamas Kadar.

Pučka Pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter uvodno je najavila sagledavanje uloge strateških dokumenata, uloge sindikata, OCD-a, medija i obrazovanja za građanska prava. Istaknula je kako ono što se naziva diskriminacije često nije ono što se smatra diskriminacijom u pravnom smislu. Podsjetila je da je Zakon o suzbijanju diskriminacije bio dio usklađivanja s europskom pravnom stečevinom, a donesen je transponiranjem više europskih direktiva. U hrvatski pravni sustav uveo je niz novina kao što su mogućnost podnošenja udružnih tužbi, prebacivanje tereta dokazivanja i mogućnost miješanja u sudski postupak.

Na temelju pojedinačnog slučaja možemo zagovarati izmjene zakona, a rad na suzbijanju diskriminacije uz postupanje po pojedinačnim slučajevima  uključuje i provođenje istraživanja, prikupljanje statističkih podataka o pojavama diskriminacije i analizu sudske prakse. Pučki pravobranitelj je prikupljao statističke podatke o sudskim postupcima ali to nije dalo uvid u to kako se na sudovima suzbija diskriminacija pa se počelo analizirati sudsku praksu. Pučki pravobranitelj je od početka primjene zakona postupao u preko 4000 predmeta.

Od izazova vezanih uz primjenu ZSD-a pučka pravobraniteljica je istaknula nedovoljno poznavanje toga što je diskriminacija i navela da bi podizanje razine svijesti o zaštiti od diskrkiminacije ipak trebala biti prvenstvena obveza države i izvršne vlasti. Upozorila je na izjave u javnom prostoru kojima se širi netrpeljivost prema različitim društvenim skupinama što je pogotovo opasno kad dolazi od utjecajnih javnih osoba i dovodi do prelijevanja nasilja, netrpeljivosti i diskriminacije iz virtualnog u stvarni svijet. Ocijenila je da se i na razini politika mjere također provode presporo. Pravobraniteljske institucije se ne uvažava dovoljno. Potrebno je uložiti napore u cjeloživotno obrazovanje sudaca i obrazovanje djece i mladih o ljudskim pravima i jednakosti, kao i uvesti edukaciju o diskriminaciji studentima na brojnim fakultetima, ali i osigurati finnaciranje OCD-a za provođenje postupaka strateške litigacije.

Tamas Kadar iz Equineta naglasio je važnost sankcija i ulogu tijela za jednakost. Naglasio je kako direktiva o standardima za tijela za jednakost ojačava neovisnost i financiranje tijela za jednakost. Milorad Pupovac osvrnuo se na generacijsku nejednakost, regionalnu nejednakost življenja ovisno o ekonomski razvijenijim i manje razvijenim područjima te diskriminaciji na području rada. Zaključio je da su uz pojavu novih oblika nejednakosti stale nedjednakosti na vjerskoj i etničkoj osnovi posebice prema pripadnicima srpske i romske zajednice. Minisitar Damir Habijan posebno je istaknuo važnost sudske zaštite i potrebe za edukacijom sudaca.

U panelu Prepreke u ostvarivanju jednakosti kroz proživljena iskustva panelisti su bili predstavnici OCD-a koji direktno pružaju podršku žrtvama uključujući i predstavnicu Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske. Istaknuli su kako je teško je procijeniti ima li diskriminacije više ili manje jer prije donošenja ZSD-a nisu se bilježile pojavnosti diskriminacije.

Pučka pravobraniteljica zaprima 300-injak pritužbi godišnje. Istraživanje o pojavnosti diskriminacije koje provode pokazuje da 44 % građana Hrvatske ne zna da postoji zakon koji ih štiti od diskriminacije i to se nije promijenilo od 2009. godine.

Predstavnica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske istaknula je da su zakonska zabrana diskriminacije i donošenje pravnog okvira jasno dali do znanja što je diskriminacija i da ona može biti sankcionirana, a ostvarena je i bolja dostupnost pravnih mehanizama prijave. Zabilježeno je više prijava što je odraz veće svijesti osoba s invaliditetom da prijavljuju neprihvatljiva ponašanja. Predstavnica Sindikata umirovljenika Hrvatske istaknula je da su umirovljenici diskriminirani visinom prihoda i uvjetima života što dovodi do njihovog socijalnog isključivanja.

Pripadnici srpske nacionalne manjine su se saživjeli sa svojim problemom i ne prijavljuju diskriminaciju. Nemaju boravište, prebivalište, državljanstvo ni mogućnost stanovanja.

1100 pritužbi na diskrininaciju primile su OCD prije donošenja ZSD-a.

Iz Zagreb Prida su istaknuli kako je činjenica da je rodno izražavanje spomenuto izrijekom kao diskriminacijska osnova bilo oblik edukacije javnosti i medija. Nemaju saznanja koliko je zakon djelovao odvraćajuće, ali je doprinio podizanju svijesti. Veća je vidljivost LGBT osoba i zajednice i njihovog osnaživanja koje donosi puno nasilja i diskriminacije. Segregacija u obrazovanju i stambena segregacija Roma se povećava iz godine u godinu neovisno o presudi Oršuš protiv Hrvatske. Vidljivija je posebno kroz društvene mreže. I dalje se često čuju riječi kao što su ciganluk, ciganska posla.

U panelu Zaštita od nejednakosti: stanje i sljedeći koraci sudjelovali su predstavnici pravobraniteljskih institucija i suci Dijana Kesonja, zamjenica pučke pravobraniteljice, Kristijan Kevešević, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Tatjana Holjevac, zamjenica pravobraniteljice za djecu, Iris Gović Penić, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu i Goran Selanec, sudac Ustavnog suda.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić istaknuo je kontinuiran porast pritužbi, 693 slučajeva od 2018. godine. Naglasio je da je spora pravda nepravda što je odvraćajuće stoga ne čudi da se osobe s invaliditetom ne odlučuju pokretati sudske postupke jer su oni dugotrajni, skupi i neizvjesni.

Podijelite ovu objavu s drugima: