Seminar o klimatskim promjenama i njihovim implikacijama na jednakost
Seminar o klimatskim promjenama i njihovim implikacijama na jednakost
Europska mreža tijela za jednakost (Equinet) organizirala je seminar na temu – Klimatske promjene i njihove implikacije na jednakost: Alati za tijela za jednakost. Dvodnevni seminar za djelatnike i predstavnike europskih tijela za jednakost 20. i 21. studenoga 2024. godine održan je hibridno uživo u Bruxellesu i putem online platforme Zoom. Na seminaru je uživo sudjelovala savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Branka Meić Salie dok su savjetnice Tea Rubeša i Tatjana Kukec sudjelovale putem platforme Zoom.
Klimatske promjene postale su jedan od najhitnijih globalnih izazova našeg vremena. Njihov je utjecaj dalekosežan te obuhvaća ekosustave i društva diljem svijeta. Međutim, takav univerzalni utjecaj nije ravnomjerno raspoređen, a ranjive skupine često snose najveći teret klimatske krize koja dodatno pogoršava postojeće nejednakosti. Rješavanje problema klimatskih promjena stoga nije samo ekološka nužnost, već i pitanje socijalne pravde i jamstvo jednakosti za sve.
Seminar je imao za cilj nastaviti razvijati i unapređivati znanje i razumijevanje tijela za jednakost u vezi s klimatskim promjenama i njihovim utjecajem na jednakost, raspravljajući o načinima za sprječavanje i ublažavanje klimatskih i društvenih nejednakost i poticanje dijaloga među tijelima za ravnopravnost, kreatorima politika, stručnjacima i civilnim društvom radi promicanja klimatske pravde.
Na seminaru je istaknuto kako mjere politike za borbu protiv klimatskih promjena utječu na ranjive skupine. Primjerice, siromašne osobe neće imati mogućnost voziti se u središte grada jer nisu mogli kupiti auto sa smanjenom emisijom ugljika u zonama niske emisije. To bi moglo ugroziti mobilnost osoba s invaliditetom koje si ne mogu priuštiti novije aute. Istovremeno će morati plaćati porez na starije aute.
Europski zeleni plan je vrlo ambiciozan i donosi preko 100 zakona koji se tiču klime. Cilj je da Europa postane klimatski neutralna do 2050. kroz smanjenje emisije ugljika, ali i održati Europu konkurentnom pri čemu će se nastojati da mjere budu društveno pravedne.
Osnovan je i Socijalni fond za klimu koji će koristiti kućanstvima, mikropoduzećima i korisnicima prijevoza koji su ranjivi i posebno pogođeni utjecajem prijelaza na klimatsku neutralnost.Uspostavljen je i sustav trgovanja emisijama ugljika. Od 2027. do 2031. proračun je 87 bilijuna eura. Zemlje članice moraju izraditi socijalni plan za klimu s predloženim mjerama do lipnja 2025. Trebaju održati konzultacije sa zainteresiranim stranama koje uključuju civilno društvo i tijela za jednakost. Mjere će dovesti do strukturnih promjena za ranjive grupe. Obračunavat će se porez na proizvode tvrtki koje su prebacile svoju proizvodnju izvan EU-a kako bi izbjegli mjere za zaštitu od klimatskih promjena.
U slučaj Mullner protiv Austrije pokazalo se kako više temperature imaju negativan utjecaj na osobe s multiplom sklerozom. Osoba s multiplom sklerozom tužila je austrijsku vladu jer nije poduzela mjere za zaštitu klime smanjenjem emisije ugljika što je dovelo do povećanja temperature koja negativno utječe na zdravlje osobe s invaliditetom. Ombudsman za osobe s invaliditetom Austrije vidi priliku za stratešku parnicu i traže druge osobe s invaliditetom na koje se negativno odražavaju klimatske promjene. S druge strane, ljude je teško uvjeriti da su klimatske promjene stvarne i da se događaju.
Na seminaru je predstavljeno izvješće o tome kako tijela za jednakost pristupaju pitanju utjecaja klimatskih promjena na ranjive skupine posebno implikacijama Europskog zelenog sporazuma na te skupine. Istraživanje se može naći na sljedećoj poveznici: https://equineteurope.org/publications/preliminary-assessment-of-the-eu-green-deals-impact-on-equality-survey-of-current-practices-and-needs-of-european-equality-bodies/
Jedan od zaključaka je da tijela za jednakost nisu tu temu još dovoljno uključila u svoj rad zbog čega je i organiziran ovaj seminar kako bi ih se ojačalo u tom dijelu.
Predstavnica Europskog suda za ljudska prava spomenula je slučaj Verein klimaseniorinnen Sceeiz i drugi protiv Švicarske kroz koji se pokazalo da su klimatske promjene pitanje ljudskih prava i da imaju nerazmjerno veći utjecaj na zdravlje i život starijih osoba posebice žena. Slučaj Verein KlimaSeniorinnen Schweiz i drugi protiv Švicarske pred Europskim sudom za ljudska prava odnosio se na pritužbu četiriju žena i švicarske udruge KlimaSeniorinnen, čije su članice zabrinute zbog posljedica globalnog zatopljenja na njihove životne uvjete i zdravlje. Smatraju da Švicarska čini premalo kako bi zaštitila stanovništvo, a posebno starije osobe i to naročito starije žene, od posljedica klimatskih promjena. Europski sud za ljudska prava je 9. travnja 2024. donio povijesnu presudu da švicarska klimatska politika krši Konvenciju o ljudskim pravima. Prvi put je jedna zemlja osuđena zbog svoje klimatske politike. Ova presuda ne uključuje nikakve sankcije švicarskoj vladi, ali predstavlja važan presedan.
U posebnoj fokus grupi u kojoj se raspravljalo o utjecaju klimatskih promjena na osobe s invaliditetom predstavnica Europskog foruma osoba s invaliditetom istaknula je više elemenata tog utjecaja.
Predstavnici osoba s invaliditetom nisu bili uključeni u izradu politika, kao što je Europski zeleni plan pa je došlo do situacije da je zabranjeno korištenje jednokratne plastike koja je bila povoljno asistivno sredstvo za osobe s invaliditetom.
Ono što utječe na sve građane još više utječe na osobe s invaliditetom. Njima će trebati više vremena za evakuacije, a zabilježeni su slučajevi smrti u ustanovama tijekom poplava zbog kasnoga obavještavanja. Skloništa za žrtve prirodnih katastrofa i drugih nesreća nisu pristupačna kao ni sredstva informiranja i komuniciranja u takvim kriznim situacijama.
Pravedna tranzicija uslijed koje će osobe ostati bez posla i morat će se prekvalificirati posebno će teško pogoditi osobe koje su već isključene s tržišta rada i neće imati pristup prilagođenim programima prekvalifikacije. Do diskriminacije također dolazi kad proizvodi nisu pristupačni pa osobe ne mogu izabrati zelene proizvode jer nisu povoljni ni pristupačni za korištenje osoba s invaliditetom. Kružna ekonomija za recikliranje također nije pristupačna.
Dolazi i do diskriminacija u stanovanju, a važno je naglasiti da nema dovoljno pristupačnog stambenog fonda koji treba biti pristupačan da bi bio održiv. Kad se stambene građevine renoviraju da budu više energetski učinkovite, moraju se učiniti i pristupačnima.
Govoreći o utjecaju klimatskih promjena na starije osobe istaknuto je da je veća vjerojatnost smrtnog ishoda za starije usred toplinskog vala. Stariji su također više ugroženi zagađenjem zraka koje dovodi do prerane smrti. Diskriminacija na osnovi dobi u pristupu kreditima otežava obnovu kuća za povećanje energetske učinkovitosti. Izazov su digitalizacija usluga i informacija te uzbunjivanje tijekom katastrofa. Govori o klimatskim promjenama često sukobljavaju generacije jer tvrde da su starije generacije krive za utjecaj kojem svjedočimo danas.
Obaveza ublažavanja i prilagođavanja na klimatske promjene čiji su dio i ekstremni vremenski uvjeti je na državama. Države imaju obavezu ublažavanja utjecaja i smanjenja rizika kriza kao i poduzimanja mjera za saniranje posljedica neovisno o tome čime su izazvane krize izazvane, prirodnim ili ljudskim djelovanjem.
Savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Branka Meić Salie na seminaru je iznijela primjere iz prakse Pravobranitelja za osobe s invaliditetom kroz koje mjere za borbu protiv klimatskih promjena negativno utječu na osobe s invaliditetom. Slijepe osobe ne čuju električna vozila što povećava rizik od nesreća. Osobe s invaliditetom također imaju veće troškove odlaganja otpada jer imaju više otpada zbog pelena i dodatne medicinske opreme i asistivnih tehnologija. Ujedno spremnici za odlaganje nisu pristupačni.