Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, u suradnji s Povjerenikom za informiranje, krovnim nacionalnim organizacijama osoba s invaliditetom i Državnom školom za javnu upravu, organiziralo je petu godinu za redom okrugli stol o primjeni Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora. Okrugli stol pod nazivom „Digitalna pristupačnost od zakona do prakse“ održan je putem videokonferencijskog sustava DŠJU-a 24. rujna 2024. godine te su na njemu sudjelovali Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom i Mario Burek, savjetnik pravobranitelja.

Od stupanja na snagu Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora u rujnu 2019. godine, kontinuirano se prati njegova provedba (praksa prilagodbe mrežnih stranica, mobilnih aplikacija i ostalih digitalnih sadržaja i usluga kako bi im svi korisnici mogli pristupiti, koristiti ih i razumjeti bez obzira na vizualne, slušne, motoričke ili kognitivne poteškoće), a sada već tradicionalni okrugli stol „Digitalna pristupačnost od zakona do prakse“ prilika je za predstavljanje rezultata rada udruga, tijela javnog sektora i tijela zaduženih za provedbu i praćenje Zakona u području digitalne pristupačnosti te za razmjenu iskustava, mišljenja i prijedloga za njezino unaprjeđenje koje će omogućiti veću uključivost hrvatskog društva.

Na okruglom stolu okupilo se više od 230 sudionika kojima su se pozdravnim govorima obratili ravnatelj Državne škole za javnu upravu Rudolf Vujević, pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, povjerenica za informiranje Anita Markić te u ime Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, načelnica Sektora za službene dokumente i informacije Lidija Suman.

Pravobranitelj je u svom govoru istaknuo kako su upravo digitalni sadržaji velikom broju osoba s invaliditetom najvažniji ”prozor u svijet” i kako je pristupačnost istih preduvjet za uključivanje osoba s invaliditetom u svakodnevne životne aktivnosti. Naglasio je kako su trenutni normativni okvir i aktivnosti provedene proteklih godina, uz sve izazove i još uvijek postojeće prepreke, ipak donijeli pozitivne pomake u osiguranju digitalne pristupačnosti javnih tijela. U odnosu na poslovni sektor i pružatelje različitih usluga kod kojih je još uvijek niska razina digitalne pristupačnosti, predložio je osmišljavanje mjera i provođenje aktivnosti usmjerenih ne samo na motiviranje, nego i na stvaranje obveze i poslovnih subjekata da svoje digitalne proizvode i usluge učine pristupačnim osobama s invaliditetom.

Okrugli stol je moderirala Svjetlana Marijon iz udruge Zamisli i članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO), a nakon pozdravih govora sudionici su mogli pratiti izlaganja jedanaest izlagača – stručnjaka iz različitih sektora, predstavnika institucija, akademske zajednice i predstavnika organizacija civilnog društva – koji su prikazali iskustva u primjeni zahtjeva digitalne pristupačnosti i buduću perspektivu tog područja na europskoj i nacionalnoj razini. Također, kao i prijašnjih godina tijekom okruglog stola prikazani su rezultati relevantnih projekata koji mogu poslužiti kao primjeri dobre prakse u području digitalne pristupačnosti, a kroz raspravu svih sudionika iznesena su mišljenja i konkretni prijedlozi za unaprjeđenje digitalne pristupačnosti u predstojećem razdoblju.

Predstavljajući iskustva i perspektive u ovom području, panelisti su, između ostalog predstavili aktivnosti usmjerene na pripremu relevantnih izvješća o provedbi Zakona koji tijela javnog sektora obvezuje na osiguranje digitalne pristupačnosti, uz isticanje strateških dokumenata važnih za ovo područje. Posebno su zanimljivi predstavljeni rezultati upitnika koji je Povjerenik za informiranje proveo sa 601 tijelom javne vlasti. Rezultati upitnika, između ostaloga ukazuju kako postoji potreba za većim uključivanjem osoba s invaliditetom u osmišljavanje i testiranje rješenja kojim će se osigurati digitalna pristupačnost, a posebno se ističe jasno identificirana potreba za educiranjem i jačanjem kapaciteta zaposlenika i stručnjaka u javnim tijelima koji su zaduženi za stvaranje digitalnih sadržaja. Zajednički zaključak svih koji su pratili ispunjavanje obveza osiguranja digitalne pristupačnosti je kako je proteklih godina postignut značajan napredak u području digitalne pristupačnosti, ali još uvijek postoje izazovi koje je potrebno svladati.

Savjetnik pravobranitelja održao je izlaganje na temu „Digitalni svijet i osobe s invaliditetom – iskustva Pravobranitelja za osobe s invaliditetom“ tijekom kojega je podijelio korisne informacije i iskustva stečena provodeći aktivnosti iz djelokruga Pravobranitelja za osobe s invaliditetom. Uz prikaze slučajeva u kojima je utvrđena sumnja na diskriminaciju zbog uskrate razumne prilagodbe i neosiguravanja pristupačnosti digitalnim sadržajima i uslugama, predstavljeni su konkretni primjeri kojima su okupljeni upoznati sa utjecajem brzog razvoja umjetne inteligencije na živote osoba s invaliditetom. Uz brojne pozitivne primjere kojima AI utječe na poboljšanje kvalitete života i omogućuje neovisno življenje osoba s invaliditetom, upozoreno je i na rizike te specifične izazove novih tehnologija koji mogu dovesti do kršenja ljudskih prava i diskriminacije osoba s invaliditetom. Savjetnik pravobranitelja je stoga okupljenima predstavio preporuke o aktivnostima koje je potrebno provesti kako bi se postigla ravnoteža koja će omogućiti da uporaba umjetne inteligencije intenzivnije utječe na poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom, ali da se kroz normativni okvir i kreiranje alata koji se koriste umjetnom inteligencijom osigura etičnost i poštivanje ljudskih prava, privatnosti i integriteta osoba s invaliditetom. Između ostalog, preporučeno je uključivanje osoba s invaliditetom u razvoj novih tehnologija i izradu propisa koji će regulirati ovo područje, a iznimno je važno educirati i povećavati pismenost osoba s invaliditetom o ovoj temi.

Okrugli stol je i ove godine predstavio brojne primjere dobre prakse, projekte i digitalna rješenja koja osobama s invaliditetom omogućavaju uključivanje u svakodnevne životne aktivnosti. Projekt “Building Digital Education Environment for Learners with Special Education Needs” (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet), projekt „Chat for Victims“ (Udruga za podršku žrtvama i svjedocima) i Aplikacije LiberatoMap (Udruga Liberato) mogu biti putokaz i smjernica o načinu na koji se osobama s invaliditetom može i mora omogućiti pristup digitalnim, ali i svim drugim proizvodima i uslugama, na ravnopravnoj osnovi s drugim građanima. Također, sudionici su imali priliku upoznati se sa izazovima s kojima se na području informatičke pismenosti i digitalnog svijeta susreću gluhoslijepe osobe, a kroz prikaz istraživanja o pristupačnosti mrežnih stranica predstavljeni su primjeri loše, dobre i odlične prakse. U odnosu na rezultate ovog istraživanja od prije dvije godine, upozoreno je kako mrežne stranice npr. Grada Zagreba i HZZO-a, unatoč njihove važnosti, još uvijek nisu pristupačne osobama s invaliditetom, dok su kao primjer dobre prakse prikazani pozitivni pomaci u osiguranju pristupačnosti mrežnih stranica Pravnog fakulteta u Zagrebu, Pravnog fakulteta Osijek, SOIH-a, Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Pučkog pravobranitelja, Pravobranitelja za djecu i dr. Kao primjer odlične prakse predstavljena je mrežna stranica Pravobranitelja za osobe s invaliditetom.

Zaključci ovog okruglog stola poslužiti će kao temelj i smjernice za provođenje daljnjih aktivnosti, jačanje zajedničke suradnje svih dionika te intenziviranje aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti društva o ovoj temi, sve kako bi se osiguralo uklanjanje digitalnih prepreka i osigurao ravnopravan položaj osoba s invaliditetom u svim životnim područjima.

S tim ciljem ponavljamo geslo pod kojim se održao i ovogodišnji okrugli stol:

„Nema uspješnog digitalnog društva ako svi njegovi građani nisu uključeni“