Povodom 30 godina postojanja i djelovanja Europska agencija za posebne obrazovne potrebe i inkluzivno obrazovanje (EASNIE) organizirala je 19. ožujka 2026. godine svečano događanje za visoke dužnosnike i dionike u prostorima bruxellskog ureda u Bruxellesu. U sklopu navedenog događaja pod nazivom „Inkluzivno obrazovanje oblikuje budućnost“ (Inclusive Education Shaping the Future) cilj je bio istaknuti pravo na inkluzivno obrazovanje za sve. Osnovna misija inkluzivnog obrazovnog sustava je osigurati da svi učenici svih dobi imaju dostupne smislene, visokokvalitetne obrazovne mogućnosti u svojim lokalnim zajednicama sa svojim prijateljima i vršnjacima.

Prisutnima su se uvodno obratili: Thomas Eckert, direktor Predstavništva savezne pokrajine Hessen u Bruxellesu koji je prisutnima poželio dobrodošlicu i uspješan rad, Don Mahone, predsjednik EASNIE koji je naglasio da je inkluzivno obrazovanje „kamen temeljac demokracije“ te se EASNIE u svojih 30 godina rada od početnog usmjerenja na pravo na inkluzivno obrazovanje i njegovu dostupnost u ovom trenutku usmjerava prema kvaliteti obrazovanja. Prikazan je i video uradak povodom 30 godina rada EASNIE dostupan na poveznici https://www.european-agency.org/resources/multimedia/easnie-30-video-shaping-future-inclusive-education. U videu su učenici i obrazovno osoblje govorili o tome što je inkluzivno obrazovanje.

Prisutnima se obratila i Roxana Mînzatu, izvršna potpredsjednica Opće uprave Europske komisije odgovorne za politike obrazovanja, osposobljavanja, mladih, kulture i sporta (DG EAC) te istaknula značaj rada EASNIE i inkluzivnog obrazovanja kao jedinog kvalitetnog oblika obrazovanja. Ako sustav ne funkcionira za najranjivije učenike, ne može biti uspješan sustav. To je samo selektivni sustav. Dotaknula se i umjetne inteligencije i pitanja odgovornosti u korištenju novih digitalnih dostignuća.

João Costa, direktor EASNIE-ja ukratko je predstavio 30 godina rada EASNIE te opsežno predstavio 10 temeljnih načela i uvjeta inkluzivnog obrazovanja kao zajedničkog okvira za sve zemlje članice i dionike inkluzivnog obrazovanja, od kreatora obrazovnih politika do praktičara i samih učenika:

– dobrobit i osjećaj pripadnosti učenika – uključenost, sigurnost učenika, smislenost obrazovanja te jačanje socijalnog i emocionalnog učenja, angažiranosti roditelja te digitalna pismenost;

– sudjelovanje obitelji i lokalne zajednice – obrazovni sustav koji se oslanja na angažman i partersku suradnju s obitelji i lokalnom zajednicom, obrazovanje koje dohvaća sve obitelji te škole predstavljaju središnje točke zajednice;

– cjeloživotno učenje – osigurati koherentne i fleksibilne oblike obrazovanja i učenja na svim razinama obrazovanja uz kvalitetne tranzicijske procese te mogućnost prekvalifikacije

– osposobljavanje i dobrobit učitelja/nastavnika – učitelji su centralna točka inkluzivnog obrazovanja te im je nužno osigurati kvalitetno i kontinuirano stručno osposobljavanje i materijalne uvjete rada i podrške s ciljem osiguravanja zadovoljavanja potreba svih učenika;

– inovacije u kurikulumu i procjeni – kurikulumi moraju biti interdisciplinarni, temeljeni na stjecanju vještina i omogućavati demokratičnu uključenost svih;

– digitalna transformacija i umjetna inteligencija – digitalizacija zahtijeva pravičnu dostupnost/pristupačnost, etički pristup i upravljanje te mora podupirati pedagogiju, a ne je zamijeniti;

– međusektorska suradnja – inkluzivno obrazovanja ovisi o suradnji sustava obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite i drugih sektora s ciljem adresiranja kompleksnih potreba učenika

– inkluzivno upravljanje i vodstvo – jako bitno u izgradnji inkluzivnog i pravičnog obrazovanja;

– osiguranje kvalitete i praćenje kvalitete

– financiranje i raspodjela resursa.

Temeljna načela koja se mogu naći na poveznici https://www.european-agency.org/resources/publications/ten-pillars naglašavaju da je inkluzivno obrazovanje odgovornost na razini sustava temeljeno na pravima. Odgovornost na razini sustava zahtijeva dijeljenu upravu, kvalitetno i etičko uvođenje i primjenu digitalnih inovacija, stručnu osposobljenost i pripremljenost nastavnika te koordinirane usluge izvan škola. Dr. Costa je završio svoju prezentaciju pozivom na kolektivnu akciju i obnovljenu predanost ugradnji inkluzije kao jezgre kvalitete obrazovanja.

Održane su i tri panel rasprave:

Prvi panel bila je rasprava pod nazivom Visoka razina panela o inkluzivnom obrazovanju koje oblikuje budućnost. Pia Ahredkilde Hansen, glavna direktorica DG EAC-a predstavila je aktivnosti DG EAC usmjerene prema inkluzivnom obrazovanju te naglasila da je inkluzivno obrazovanje kao ulaganje, a ne trošak u cilju osiguravanja jake i kvalitetne radne snage i društva u cjelini. Li Andersson, predsjednica Odbora Europskog parlamenta za zapošljavanje i socijalna pitanja je u svojem obraćanju stavila naglasak na povezanost obrazovanja i tržišta rada te istaknula da je proces usklađivanja obrazovanja i tržišta rada kontinuirano prespor. Izabela Ziętka, zamjenica ministra narodnog obrazovanja Poljske istaknula je da inkluzivno obrazovanje nije samo fizička prisutnost učenika u učionici već je riječ o aktivnom sudjelovanju učenika i pravom osjećaju pripadnosti.

Drugi panel pod nazivom Od obveze do implemetacije: omogućavanje inkluzivnog obrazovanja u praksi uključio je Lucie Cernu, analitičarku iz OECD-a koja je predstavila rezultate istraživanja kao i drugi sudionici, Krzysztof Stefan Iszkowski iz Generalnog direktorata Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje te Justine Sass iz UNESCO-a koji su svaki iz svojeg kuta govorili o različitim inkluzivnim praksama koje su se pokazale učinkovitim.

Cilj posljednjeg panela pod nazivom Inkluzivno obrazovanje: izgradnja društvenog konsenzusa bio je da praktičari daju presjek o potrebnim podrškama inkuzivnom obrazovanju. Na panelu su sudjelovali: David Rodrigues, nastavnik iz Portugala, Lilia Touil, odvjetnica i zagovornica mladih te osnivačica OUI Legacy, te Brikena Xhomaqi, direktorica Platforme za cjeloživotno učenje.

Na događaju su predstavljene i poster prezentacije inkluzivnih primjera obrazovanja zemalja članica.

Republiku Hrvatsku na ovom događanju predstavljale su: Vanja Pavlović iz Stalnog predstavništva Republike Hrvatske pri Europskoj uniji u Bruxelles za pitanja obrazovanja i mladih, Lidija Pongrac, savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom za područje odgoja i obrazovanja i Vlatka Blažević, viša stručna savjetnica iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

Više informacija o obilježavanju 30 godina može se pronaći na poveznici: EASNIE marks 30 years with high-level event on the future of inclusive education | European Agency for Special Needs and Inclusive Education https://share.google/KGoPJO4gy8AbtwFI7.\

Najave te snimke mjesečnih webinara kojima se obilježava 30 godina rada mogu se naći na poveznici: https://www.european-agency.org/about-us/easnie30/inclusion-talks