Poštovani,

svjesni smo da su roditelji djece s invaliditetom često suočeni s iznimno zahtjevnim i emocionalno teškim životnim okolnostima te da frustracija zbog sporosti ili nedostataka sustava može biti izrazita. Upravo iz tog razloga smatramo iznimno važnim da se o navedenim pitanjima govori odgovorno, argumentirano i na temelju provjerljivih činjenica.

Institucija Pravobranitelja za osobe s invaliditetom nije zamjena za organizacije civilnog društva, kao što niti udruge ne mogu preuzeti ulogu neovisnog državnog tijela. Uloga Pravobranitelja jasno je i precizno propisana zakonom. Ona obuhvaća postupanje po pojedinačnim pritužbama, provođenje ispitnih postupaka, traženje očitovanja nadležnih tijela, davanje preporuka i upozorenja te izvještavanje Hrvatskog sabora i javnosti. Takav rad često nije vidljiv kroz medijske istupe, no vidljiv je i mjerljiv kroz konkretne predmete, izdane preporuke i javno dostupna izvješća.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom djeluje isključivo u okviru zakonom propisanog djelokruga koji uključuje praćenje, analizu, upozoravanje, preporučivanje, izvještavanje i zagovaranje zaštite i promicanja prava osoba s invaliditetom. Pravobranitelj nije tijelo koje odlučuje u pojedinačnim predmetima te ne može preuzimati nadležnosti drugih tijela, donositi obvezujuće odluke, provoditi inspekcijske nadzore, poništavati akte ili nalagati postupanja.

Pojedinačne pritužbe razmatraju se i analiziraju kao mogući pokazatelji šireg, sustavnog problema u zaštiti prava osoba s invaliditetom. Djelovanje Pravobranitelja stoga je usmjereno prema nadležnim tijelima i javnosti, putem preporuka i drugih zakonom predviđenih instrumenata. Po svim zaprimljenim pritužbama u instituciji Pravobranitelja za osobe s invaliditetom proveden je stručan i temeljit ispitni postupak, u skladu sa zakonskim ovlastima. U slučajevima u kojima su utvrđene nepravilnosti ili povrede prava, o tome su obaviještena nadležna tijela, upućene su konkretne preporuke, mjere i upozorenja te je praćeno njihovo postupanje.

Rad Pravobranitelja temelji se na dokazima, provjerljivim činjenicama i institucionalnim mehanizmima djelovanja, a ne na javnim kvalifikacijama koje nije moguće ispitati u službenom postupku. Brojne presude upravnih sudova donesene u korist stranaka, u kojima su se suci pozivali na mišljenja Pravobranitelja, potvrđuju važnost argumentiranog i činjenično utemeljenog pristupa. Upravo su takve presude, zajedno s preporukama Pravobranitelja, postupno doprinosile izmjenama zakonskih rješenja i poboljšanju položaja osoba s invaliditetom.

Organizacije civilnog društva imaju važnu i nezamjenjivu ulogu u zagovaranju prava osoba s invaliditetom, artikuliranju iskustava svojih članova te javnom ukazivanju na probleme u praksi. Njihov mandat proizlazi iz interesa članstva i zagovaračkih ciljeva te se po svojoj prirodi razlikuje od zakonom propisane, neovisne i nepristrane uloge Pravobranitelja. Navodi o „izostanku snažne reakcije“ Pravobranitelja ne pojašnjavaju što bi takva reakcija konkretno trebala značiti niti navode mjerljive pokazatelje na temelju kojih bi se moglo zaključiti da Pravobranitelj nije postupao u okviru svojih ovlasti. Istodobno, smatramo važnim istaknuti da se uspjesi u području zaštite prava osoba s invaliditetom ne mjere isključivo medijskom vidljivošću, već konkretnim ishodima, poput upisa djece u odgojno-obrazovne ustanove, zapošljavanja osoba s invaliditetom ili promjena u praksi nadležnih tijela – često ostvarenih upravo uz savjetodavnu i zagovaračku ulogu Pravobranitelja.

Važno je jasno i bez zadrške reći da organizacije civilnog društva imaju puno i neupitno pravo same birati načine svog zagovaračkog djelovanja. Javne kampanje, snažni i kritični medijski istupi, pa i prosvjedi, legitimni su oblici borbe kada sustav ne reagira ili reagira presporo. Oni su često izraz očaja, ali i duboke odgovornosti prema djeci i osobama čija se prava godinama sustavno zanemaruju.

Istodobno, Pravobranitelj za osobe s invaliditetom, kao neovisno i zakonom utemeljeno državno tijelo, ne može i ne smije djelovati na isti način. Njegova snaga nije u glasnoći, nego u upornosti – argumentima, dokazima, preporukama i kontinuiranom institucionalnom pritisku prema nadležnim tijelima i donositeljima odluka. To nije slabost tog mehanizma, nego njegova ustavna i zakonska uloga.

Riječ je o različitim, ali nužno povezanim oblicima djelovanja. Suprotstavljanje tih uloga ne koristi nikome – a najmanje djeci i osobama s invaliditetom u čije se ime svi pozivamo. Svaki akter ima pravo na vlastiti način zalaganja, ali smisao takvog zalaganja ne može biti međusobno diskreditiranje, već zajednički pritisak na one koji imaju stvarnu moć mijenjati politike i prakse.

Organizacije civilnog društva, pravobranitelji, stručnjaci i roditelji ne stoje na suprotnim stranama. Razlikuju se alati i javni izrazi, ali cilj mora ostati zajednički: sustav koji reagira na vrijeme, koji sluša i koji preuzima odgovornost. Svako prebacivanje fokusa s tog cilja na međusobna osporavanja znači dodatni teret upravo za one koji već nose najteži dio tereta.

Pravobranitelju za osobe s invaliditetom nije potrebna javna afirmacija, niti mu je cilj moralna pobjeda u javnom prostoru. Ono što je nužno jest odlučnost i stvarna volja da se preporuke pretvore u konkretne mjere, a strategije u provedive politike. Ovo nije pitanje prestiža, nadležnosti ili medijskog prostora. Ovo je pitanje odgovornosti prema onima koji nemaju drugi glas osim našega.

Izvješća o radu Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, koja se svake godine podnose Hrvatskom saboru, obuhvaćaju cjelovit prikaz rada institucije: pojedinačne slučajeve, životne priče, uočene sustavne probleme, predložene politike, sudske postupke, medijacije s poslodavcima te zapažanja s obilazaka ustanova. Iako opsežna, ona predstavljaju transparentan i sveobuhvatan uvid u djelovanje institucije. Primjeri iz ranijih izvješća, poput slučaja dječaka s poremećajem iz spektra autizma kojem je, unatoč brojnim zaprekama, angažmanom Pravobranitelja osiguran smještaj i školovanje u Centru za autizam bez prethodnih administrativnih radnji, svjedoče o konkretnim i prijelomnim intervencijama Pravobranitelja. Ova su izvješća istovremeno i pregled ostvarivanja prava osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj.

Unatoč tome, svjesni smo da provedba preporuka Pravobranitelja u velikoj mjeri ovisi o političkoj volji i djelovanju nadležnih tijela. Činjenica da se izvješća o radu često raspravljaju pred malim brojem saborskih zastupnika dodatno ukazuje na potrebu snažnijeg i sustavnijeg interesa za prava osoba s invaliditetom.

Prava osoba s invaliditetom, zajamčena Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, obuhvaćaju niz međusobno povezanih područja života. Pravobranitelj u svom radu nastoji obuhvatiti sva ta područja – od temeljnih ljudskih prava, odgoja, obrazovanja i rada, do mobilnosti, pristupačnosti, sporta, kulture i roditeljstva – uvažavajući činjenicu da osobe s invaliditetom imaju različite životne perspektive, potrebe i očekivanja.

Pozivamo vas da se detaljnije upoznate s radom Pravobranitelja kroz dostupna izvješća, a kao i uvijek do sada stojimo na raspolaganju i za osobni kontakt. Naglašavamo da su u instituciji Pravobranitelja primani svi zainteresirani pojedinci i organizacije te da je u svakom slučaju poduzeto sve što je bilo moguće u okviru zakonskih ovlasti.

Što se tiče pritužbi na uslugu odmor od skrbi, treba reći da se radi o pilot projektu pokrenutom na temelju Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga. Trenutno je u tijeku provedba Pilot -projekta Odmor od skrbi za koju su ugovorena 33 projekta pružatelja te usluge. Provedba, odnosno rezultati provedbe pilot-projekta, pokazat će na koji način bi se usluga odmor od skrbi trebala zakonski definirati, kako bi konačno postala sastavna socijalna usluga na temelju Zakona o socijalnoj skrbi. Stoga je važno da sva iskustva korisnika ove projektne usluge usmjeriti na davanje konstruktivnih prijedloga i preporuka za zakonsku definiciju ove usluge, kako bi ona na najkvalitetniji način ispunila svoju svrhu.

U odnosu na navode o stanju u Centru za odgoj i obrazovanje Dubrava, ovim putem vas pozivamo da bez odgode dostavite sve konkretne pritužbe, podatke, dokumentaciju i saznanja o mogućim povredama prava djece izravno povezanima s djelovanjem Centra Dubrava. Pravobranitelj će po zaprimanju tih podataka, a s obzirom na ozbiljnost navoda, poduzeti sve zakonom predviđene radnje, uključujući, ovisno o utvrđenom, podnošenje kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. U interesu djece i osoba s invaliditetom, pozivamo vas da umjesto općih i teških optužbi u javnom prostoru dostavite konkretne slučajeve i saznanja, kako bi se navodi mogli ispitati u zakonskom postupku.

Također, smatramo iznimno važnim da se javni angažman usmjeri prema nadležnim tijelima vlasti, uz pitanje koliko su preporuka Pravobranitelja do sada proveli, zašto nisu i koji su razlozi dugotrajnog odgađanja promjena.

Cjelokupni tekst možete pročitati klikom na poveznicu:

• Obraćanje Udruge Sjena – stanje u ustanovama socijalne skrbi, Centar Dubrava, usluga „Odmor od skrbi“ i reakcija na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske – odgovor