Konferencija CARe Network Resilience and Recovery u Splitu

Konferencija CARe Network Resilience and Recovery u Splitu

6. listopada 2022.Kategorije: Novosti

Konferencija CARe Network Resilience and Recovery u Splitu

U organizaciji CARE mreže u Splitu se 6. i 7. listopada održava radna konferencija s fokusom na oporavak i otpornost koja objedinjuje iskustva i znanja o oporavku, otvorenom dijalogu, iskustvenom znanju i uključivanju u zajednicu osoba s mentalnim teškoćama.

CARe mreža za oporavak i inkluziju je međunarodna mreža koja služi stručnjacima, korisnicima usluga i organizacijama za promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb u zajednici i na oporavku osoba s mentalnim teškoćama, a konferencija u Splitu fokusirana je na raspoloživu podršku za obnovu usluga mentalnog zdravlja te za psihološki i socijalni oporavak osobama koje se suočavaju s problemima mentalnog zdravlja.
Na konferenciji koja se održava u Splitu sudjeluje cijeli niz priznatih međunarodnih i domaćih stručnjaka koji će iznositi stručna i praktična znanja na temu deinstitucionalizacije osoba s mentalnim teškoćama, važnosti iskustvenog znanja u skrbi o mentalnom zdravlju, ulozi grupa za samopomoć, te o razvoju ideja, strategija i programa koji se mogu koristiti za potporu poslijeratnom oporavku, brizi o mentalnom zdravlju na temelju traume i (ponovnoj) izgradnji zajednice, a budući da je jedan od fokusa ove konferencije i društvena solidarnost i potpora Ukrajini čiji građani proživljavaju ratne strahote koje imaju možda najpogubnije posljedice na mentalno zdravlje pojedinaca i čitavog društva.
Sudionike je na početku konferencije putem video poruke pozdravila i Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, a na konferenciji je osobno sudjelovala Maja Karaman Grbavac, savjetnica pravobraniteljice iz Područnog ureda Split.
Pravobraniteljica je nakon kratkog predstavljanja institucije naglasila da u Hrvatskoj nije razvijen sustav brige o mentalnom zdravlju u zajednici, niti sustav podrške osobama sa psihosocijalnim teškoćama nakon njihovog bolničkog liječenja, odnosno sustav koji će spriječiti hospitalizacije i različite oblike prisilnih postupanja. Dodala je da u okviru svojih ovlasti upozorava nadležne na ovaj problem već dugi niz godina, ističući kako je za osobe sa psihosocijalnim teškoćama potrebno osigurati sveobuhvatnu skrb o mentalnom zdravlju u zajednici, što uključuje različite oblike prevencije, liječenja, rehabilitacije i socijalnog uključivanja, i transformaciju sadašnjeg sustava koji se zasniva na bolničkom liječenju u velikim zdravstvenim ustanovama. Međutim, i dalje ne postoji dovoljna svijest o alternativnim oblicima podrške. Zbog gotovo potpunog odsustva sustava izvanbolničkog liječenja i usluga podrške u zajednicu osobe s psihosocijalnim invaliditetom izložene su čestim hospitalizacijama, kršenjima prava i posljedično smještaju u ustanove gdje provode velik dio života posve odvojeni od zajednice. Upravo osobe s psihosocijalnim invaliditetom čine najveći postotak od više od 8 000 osoba s invaliditetom u Hrvatskoj koje još uvijek žive u ustanovama kako je jedan izvještaj o stanju njihovih prava rekao daleko od očiju i daleko od srca. Zbog navedenog, kako je naglasila pravobraniteljica, iznimno je važna ova konferencija i razmjena iskustava i dobre prakse u pružanju peer podrške u prevladavanju biomedicinskog modela u pristupu teškoćama mentalnog zdravlja i kao poruka da je oporavak moguć i da postoje alternative, ali i jednako snažna poruka zajedništva, samoosnaživanja i uklanjanja stigme.
Pravobraniteljica je navela i da je Hrvatska i sama prošla veliku trauma ratnih razaranja od koje se još uvijek nismo oporavili kao društvo te stoga smatra važnim što konferencija daje prostor stručnjacima iz Ukrajine da progovore o iskustvima koja proživljavaju, vjerujući da im i stručnjaci okupljeni na konferenciji mogu uliti dodatnu snagu. U izazovnim vremenima u kojim se sva naša društva suočavaju s posljedicama pandemije, a suočeni smo i s novim teškoćama uzrokovanim padom standarda što sve ostavlja teške posljedice na mentalno zdravlje čitavih zajednica, izuzetno je važan razgovor o ovim temama kako bismo se svi zajedno mogli osnažiti i prenijeti svim osobama s kojima se susrećemo u našem radu, ali i privatnom životu poruku nade i optimizma da će i ove teškoće jednom biti samo nešto što smo s uspjehom prevladali. Za kraj je poželjela svim sudionicima puno uspjeha u radu.

Podijelite ovu objavu s drugima: