Jadranska konferencija „Prava gluhih i nagluhih osoba u pojedinim zemljama – što se promijenilo od 2016. godine“

U organizaciji Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih u Zagrebu je 28. studenog održana Jadranska konferencija na temu „Prava gluhih i nagluhih osoba u pojedinim zemljama – što se promijenilo od 2016. godine“. Nakon prve Jadranske konferencije održane u Sloveniji 2016. godine, ovo je druga konferencija na kojoj su se okupili predstavnici organizacija, saveza i udruga gluhih, nagluhih i gluhoslijepih osoba iz Hrvatske, Crne Gore, Slovenije i Srbije. Na skupu su izlagali predstavnici institucija Republike Hrvatske i gosti, predstavnici organizacija gluhih i nagluhih iz Slovenije i Srbije, te predstavnica Europske federacije nagluhih. Iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom na konferenciji je sudjelovao i održao izlaganje zamjenik pravobraniteljice Darijo Jurišić. Izlaganjem je predstavljen rad institucije pravobranitelja za osobe s invaliditetom, načini ostvarivanja prava osoba s invaliditetom, podaci i specifičnosti o osobama s oštećenjima sluha, razlozi najčešćeg obraćanja gluhih i nagluhih osoba Uredu pravobraniteljice.

Gospođa Marica Mirić, potpredsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) uvodnim je izlaganjem skrenula pozornost na važnost borbe protiv nasilja nad ženama i postojanje posebne ranjivosti žena s invaliditetom. Time je dana podrška kampanji „16 dana aktivizma”, kampanji protiv nasilja nad ženama zbog čega je svaki sudionik konferencije dobio i nosio bijelu vrpcu. Gospođa Mirić govorila je o ostvarivanju prava osoba s invaliditetom u Hrvatskoj i značaju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, kao i obvezama koje u bliskoj budućnosti očekuju i Republiku Hrvatsku, ali i pokret osoba s invaliditetom kada se radi o izvještavanju Odbora za prava osoba s invaliditetom 2021. godine.

Gospodin Anton Petrić iz Zveze društev gluhih in naglušnih Slovenije u svom je izlaganju predstavio pravni okvir i prava gluhih, nagluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Sloveniji. Istaknuo je kako Slovenija ima razmjerno veliku listu različitih ortopedskih i drugih pomagala koje osobe s invaliditetom mogu dobiti. Također, predstavio je napore da se slovenski znakovni jezik (koji se sastoji od 16.000 znakova) uvede u slovenski Ustav što u ovom trenutku za svoje znakovne jezike imaju Austrija, Madžarska, Finska i Portugal. Brigu o slovenskom znakovnom jeziku, kojim danas govori oko 1.000 ljudi, vodi Centar za slovenski znakovni jezik.

U ime Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba mogućnosti i načine ostvarivanja prava osoba s invaliditetom predstavila je gospođa Helena Majerić govoreći o svim oblicima ostvarivanja prava namijenjenim građanima Zagreba koji su osobe s invaliditetom. Posebno je istaknula prava koja predstavljaju nadogradnju minimalno zajamčenih prava zakonom, a čije ostvarivanje osigurava Grad Zagreb iz vlastitih sredstava. O brizi za osobe s invaliditetom svakako govori i postojanje ovog posebnog gradskog ureda u Gradu Zagrebu.

U nastavku Konferencije svoja iskustva o ostvarivanju prava osoba s oštećenjem sluha u Srbiji, predstavio je gospodin Mihailo Gordić iz Saveza gluvih Srbije, dok je rad Europske federacije nagluhih predstavila gospođa Darja Pajk.

O evidencijama zapošljavanja osoba s invaliditetom i podacima o zapošljavanju osoba s oštećenjem sluha govorio je dr. Tomislav Benjak, predstavljajući načine vođenja i sistematizacije podataka unutar Registra osoba s invaliditetom za kojeg je zadužen Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Gospođa Marijana Senjak iz Središnjeg ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje izložila je temu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom iz aspekta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Gospođa Senjak istaknula je kako je zapošljavanje osoba s invaliditetom u stalnom porastu čemu doprinose različiti mehanizmi kojima se poslodavce nastoji motivirati na zapošljavanje osoba s invaliditetom. Također, istaknula je veliki broj pozitivnih iskustava koja imaju poslodavci koji su se odlučili zaposliti osobu ili osobe s invaliditetom.

Konferencija se pokazala kao prigodnim mjestom za izmjenom iskustava i pronalaženja pozitivnih primjera u praksi koji mogu na različite načine u svim društvenim područjima značajno olakšati savladavanje različitih prepreka u životu gluhi i nagluhih osoba.

Prilagodba