Članovi Klastera za invaliditet Europske mreže tijela za jednakost održali su 19. siječnja 2026. godine radni sastanak na temu ažuriranja EU Strategije o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030. Sastanak je održan putem videokonferencije i web platforme ZOOM, a instituciju Pravobranitelja za osobe s invaliditetom na sastanku su kao članovi klastera predstavljali Branka Meić Salie i Mario Burek, savjetnici pravobranitelja.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom punopravni je član Europske mreže tijela za jednakost (Equinet). Članstvo u Equinetu obuhvaća brojne aktivnosti usmjerene na izgradnju kapaciteta članica kroz međusobnu razmjenu iskustava. Rad Equineta odvija se kroz radne grupe, seminare, klastere te razmjenu i prikupljanje informacija o radu i načinu rješavanja slučajeva diskriminacije. Klaster za invaliditet čine predstavnici neovisnih tijela koja se bave pitanjima jednakosti, nediskriminacije i zaštite prava osoba s invaliditetom u cijeloj Europi.

Sastanak održan 19. siječnja organiziran je s ciljem identificiranja ključnih nedostataka trenutno važeće EU Strategije o pravima osoba s invaliditetom, ukazivanja na aktualne izazove i potrebe te pripremanja prioritetnih prijedloga i preporuka za predstojeće ažuriranje ovog iznimno važnog strateškog dokumenta. Naime, Europska komisija usvojila je EU Strategiju o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030. u ožujku 2021. godine, a u Programu rada Komisije za 2026. godinu najavljeno je ažuriranje Strategije za razdoblje nakon 2025. godine. S obzirom da Equinet želi doprinijeti javnim konzultacijama i iznijeti prijedloge usmjerene na unaprjeđenje Strategije, radni sastanak Klastera poslužio je razmjeni iskustava i predstavljanju perspektive iz pojedinih država članica EU, ali i koordinaciji u daljnjim aktivnostima usmjerenim na ažuriranje Strategije koje će doprinijeti da se pitanja jednakosti i nediskriminacije adekvatno obrađuju u ažuriranoj Strategiji.

Sudionici sastanka podijelili su praktična iskustva iz svakodnevnog rada tijela za jednakost u odnosu na dosadašnja postignuća, nedostatke i izazove u provedbi Strategije te su istaknuli tematska područja u kojima tijela za jednakost mogu dati znatan doprinos prilikom ažuriranja Strategije. Razmatrana je provedba postojećih direktiva o jednakosti te ograničena razina zaštite izvan područja zapošljavanja, pri čemu je naglašena potreba za Horizontalom direktivom. Istaknuta je važnost Direktive o standardima za tijela za jednakost, a velik dio rasprave posvećen je Europskoj iskaznici za osobe s invaliditetom i Europskoj parkirališnoj karti, posebno pitanju prekograničnog priznavanja, pravne jasnoće i smjernica za provedbu.

Raspravljalo se i o položaju osoba s invaliditetom na tržištu rada, potrebi unaprjeđenja paketa mjera za zapošljavanje osoba s invaliditetom te o suzbijanju trajne diskriminacije i postojećih praznina u zaštiti prava osoba s invaliditetom. Nadalje, naglašena je važnost učinkovite provedbe zakonodavstva EU-a o pristupačnosti i bolje koordinacije s nacionalnim tijelima za jednakost, kao i osiguravanja da EU fondovi budu uvjetovani poštovanjem Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom kroz snažne ex-ante mehanizme kontrole. Sudionici su također istaknuli potrebu reforme EU okvira za praćenje provedbe Konvencije, jačanja nadzora, prikupljanja podataka i nacionalne koordinacije, poboljšanja dostupnosti i usporedivosti podataka na razini EU-a te većeg uključivanja osoba s invaliditetom u postojeće sustave prikupljanja podataka. Kao važno područje izdvojeno je i unaprjeđenje pristupa pravosuđu i djelotvornoj pravnoj zaštiti osoba s invaliditetom.

Savjetnica pravobranitelja Branka Meić Salie pohvalila je iznesenu analizu i istaknula da dobro odražava izazove s nacionalne razine o kojima su tijekom godine na sastancima održanim u sklopu Equineta govorili predstavnici tijela iz različitih zemalja članica. Posebno se osvrnula na nejasnoće u provedbi Direktive o iskaznici za osobe s invaliditetom na koje ukazuju primjeri iz prakse pravobranitelja za osobe s invaliditetom (primjerice, koja je pravna osnova za nametanje obaveze oslobađanja ili umanjenja cijene karata i ulaznica za privatne pružatelje usluga).

Govorila je o izuzetno pozitivnim učincima koje je uvođenje KPOSI kao horizontalnog načela imalo za podizanje razine svijesti o Konvenciji i specifičnim modelima zaštite od diskriminacije osoba s invaliditetom koji bi se sad mogli unazaditi ako se u sljedećem financijskom razdoblju od toga odustane sukladno prijedlogu Europske komisije. Svi dosadašnji pokušaji zagovaranja da se KPOSI zadrži kao horizontalni uvjet nisu uspjeli. Istaknula je i potrebu donošenja mjera na razini EU-a kojima bi se osnažilo inkluzivno obrazovanje posebice jer primjeri iz mnogih zemalja članica ukazuju na jačanje posebnog obrazovanja kojeg i mnogi roditelji djece s teškoćama u razvoju preferiraju jer škola obuhvaća i terapijske i rehabilitacijske postupke. Vezano uz ostvarivanje biračkog prava osoba s invaliditetom, istaknula je zagovaranje pravobranitelja za osobe s invaliditetom da se i osobama s invaliditetom smještenim u ustanovama socijalne skrbi omogući glasovanje što u mnogim državama članicama i dalje nije slučaj.

Zaključeno je da će se prijedlozi, zapažanja i primjeri iz prakse izneseni na sastanku koristiti u daljnjim aktivnostima Equineta, osobito prilikom sudjelovanja u javnim konzultacijama i izradi zajedničkih preporuka prema Europskoj komisiji, s ciljem da ažurirana EU Strategija o pravima osoba s invaliditetom na što učinkovitiji način odgovori na stvarne potrebe osoba s invaliditetom i osigura višu razinu jednakosti, pristupačnosti i zaštite od diskriminacije u svim državama članicama.