Tradicionalni Zdravstveno-savjetodavni simpozij, koji je Udruga 100%-tnih hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata I. skupine (u daljnjem tekstu: Udruga 100%-tnih HRVI I. skupine) organizirala 22. put, održan je 4. i 5. rujna 2025. godine u Hotelu Trakošćan u Trakošćanu. Simpozij je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja, a na drugom radnom danu Simpozija sudjelovao je i Mario Burek, savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom.

Udruga 100%-tnih HRVI I. skupine već gotovo 25 godina provodi aktivnosti usmjerene na poboljšanje kvalitete života najtežih hrvatskih ratnih vojnih invalida i članova njihovih obitelji. S tim ciljem organiziran je i 22. zdravstveno-savjetodavni simpozij tijekom kojega se uz pomoć stručnjaka i predstavnika brojnih institucija sudionike željelo upoznati s najnovijim mogućnostima preventivnog djelovanja, liječenja, pravima i mogućnostima zaštite prava te pronalaženja rješenja za izazove s kojima se hrvatski ratni vojni invalidi i članovi njihovih obitelji susreću u svakodnevnom životu.

Tijekom prvog radnog dana Simpozija, nakon pozdravnih govora organizatora i predstavnika institucija, održana su stručna izlaganja o važnim temama: “Granica između psihološke pomoći i psihijatrijskog liječenja“, “Demencija“, “Palijativna skrb – potrebe i mogućnosti” i “Upotreba lijekova – ograničenja za upravljanje motornim vozilima“.

Drugog radnog dana održana su dva okrugla stola na temu: “Pristupačnost osoba s invaliditetom – prava i mogućnosti“. Uz savjetnika pravobranitelja za osobe s invaliditetom, na ovim okruglim stolovima sudjelovali su i predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i države imovine, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva kulture i medija te predstavnici Hrvatske zajednice županija i Udruge gradova.

Kroz rasprave koje su održane tijekom okruglih stolova savjetnik pravobranitelja je upozorio kako unatoč vidljivim pozitivnim pomacima u osiguranju pristupačnosti, još uvijek postoje brojne prepreke s kojima se osobe s invaliditetom svakodnevno suočavaju, poput nepristupačnih javnih površina, nogostupa, pješačkih prijelaza, previsokih rubnjaka, nepristupačne prometne signalizacije, uključujući i nepropisno izvedene elemente pristupačnosti. Također, upozorio je na nepristupačnost građevina javne namjene, posebno onih u kojima djeluju državne institucije, ali i upravni odjeli općina, gradova i županija, kao i pravnih osoba kojima su isti osnivači (npr. vrtići, škole, domovi zdravlja, sportske dvorane, bazeni i sl.). Upozoreno je na nepristupačnost vozila javnog prijevoza i popratne infrastrukture (stajališta, informacije i dr.) te je naglašeno kako je izostanak pristupačnog javnog prijevoza otežavajuća okolnost koja dovodi do izoliranosti osoba s invaliditetom te je stoga naglašen značaj koji za osobe s invaliditetom ima usluga prijevoza prilagođenim vozilima za osobe s najtežim invaliditetom.

Sudionici Simpozija su iskazali značajan interes za raspravu o pravima i povlasticama u prometu, stoga su pružene brojne informacije i savjeti vezano za ostvarivanje i zaštitu prava na parkiranje na parkirališna mjesta uređena i označena za vozila osoba s invaliditetom, prava na oslobođenje plaćanja cestarine i dr. Poseban naglasak stavljen je na načine prevencije i sankcioniranja nepropisnog parkiranja na mjesta za vozila osoba s invaliditetom i zlouporabe parkirališne karte, a okupljeni hrvatski ratni vojni invalidi i prisutni stručnjaci ukazali su na potrebu pokretanja šire javne rasprave usmjerene na mijenjanje normativnog okvira kojim su uređeni uvjeti za ostvarivanje prava na parkirališnu kartu.

Savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom je okupljenim donositeljima odluka ukazao na činjenicu kako osiguravanje pristupačnosti i mobilnosti za osobe s invaliditetom nije mogućnost ili opcija, nego zakonska obveza koja se mora ispuniti i koja je nužna kako bi se osobe s invaliditetom ravnopravno s ostalim građanima mogle uključiti u svakodnevni život zajednice. Stoga, izneseni su prijedlozi i preporuke o mjerama i konkretnim aktivnostima kojima donositelji odluka na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini mogu utjecati na uklanjanje opisanih prepreka i stvaranje društva jednakih mogućnosti za sve građane. Ukazano je na važnost uključivanja osoba s invaliditetom u donošenje propisa, odluka i osmišljavanje projekata, a kroz primjere dobre prakse potvrđeno je kako je za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom važno postojanje volje i otvorenosti za analiziranje i uvažavanje potreba građana te proaktivnost u iznalaženju rješenja kojima će se ispuniti te potrebe. Također, zajednički zaključak sudionika je kako postoji potreba za učinkovitijim načinom sankcioniranja svih onih koji ne ispoštuju obvezu osiguravanja pristupačnosti prilikom gradnje ili rekonstrukcije javnih površina i objekata javne namjene.

Ostali sudionici okruglih stolova predstavili su aktivnosti iz djelokruga svojih institucija i organizacija kojima se doprinosi osiguranju pristupačnosti i mobilnosti za osobe s invaliditetom, a kroz otvorenu raspravu s okupljenim sudionicima Simpozija izneseni su konkretni prijedlozi o tome što svatko, u svom području djelovanja, može učiniti kako bi se poboljšala kvaliteta života osoba s invaliditetom.