U Hrvatskom saboru je održana tematska sjednica o mentalnom zdravlju djece i mladih

Odbor za ravnopravnost spolova i Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskog sabora održali su 12. srpnja 2022. godine zajedničku tematsku sjednicu posvećenu mentalnom zdravlju djece i mladih.

Tematska sjednica je organizirana zbog potrebe ukazivanja na nastale posljedice pandemije po mentalno zdravlje djece i mladih, kao i utjecaju školskih pritisaka (5.0) i druge različite izazove s kojima danas žive mladi. Nedavno su objavljeni uznemirujuće podaci o povećanom broju pokušaja samoubojstava među mladima, posebno među djevojčicama. O ovim temama govorili su saborske zastupnice i zastupnici, liječnici, stručnjaci za mentalno zdravlje, predstavnici nadležnih ministarstava, predstavnici civilnog društva i predstavnici pravobraniteljskih institucija.

Sjednicu su zajedno vodile predsjednice saborskih odbora i saborske zastupnice Marija Selak Raspudić i Vesna Vučemilović, a uvodničarke u temu su bile dječja psihijatrica Katarina Dodik Ćurković, pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Osijek, psihijatrica Tihana Jendričko, pročelnica Zavoda za psihoterapiju pri Klinici za psihijatriju Vrapče, Nataša Jokić Begić, profesorica na Katedri za kliničku psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva Ljiljana Mikuš.

U odnosu na podatke za 2021. kad je do 14 godina starosti bilo pet pokušaja samoubojstava, u 2022. već sada nakon samo šest mjeseci imamo njih 19, što predstavlja porast od gotovo 280%. Kako je istaknuto, takav negativan uzlazni trend pojavljuje se i kod drugih dobnih skupina, u skupini od 15-18 godina je 12 posto više pokušaja nego što je to bilo 2021. godine, a u skupini od 19-25 godina čak 60 posto više.

Tijekom izlaganja istaknuta je ozbiljna zabrinutost brojkama koje ukazuju na katastrofalno stanje, kao i veliki nedostatak dječjih psihijatara i uopće stacionarne skrbi u većem dijelu Republike Hrvatske. Iako statistički treba razlikovati broj samoubojstava u pokušaju od broja samoubojstava, brojke su zabrinjavajuće. Isto tako alarmantan je broj samoozljeđivanja, agresije, poremećaja ishrane, konzumacije psihoaktivnih tvari i raznih ovisnosti te vršnjačkoga nasilja kod djece i mladih. Nažalost prevladava izostanak prevencije kojom se mogu spriječiti ove mnoge neželjene pojave kad je riječ o mentalnom zdravlju.

Tijekom izlaganja moglo se čuti kako djeca i mladi čine oko 19% ukupne populacije u Republici Hrvatskoj, te da svako peto dijete pati od nekog oblika psihičkih smetnji od kojih je kod njih samo 20% to prepoznato i primaju potrebnu psihološku pomoć. Podaci ukazuju i da se gotovo 75% poremećaja javlja do 24. godine života i ukoliko se oni pravovremeno ne liječe, dolazi do nastanka trajnog stanja sa značajnim posljedicama.

Iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom na tematskoj sjednici je sudjelovao Darijo Jurišić, zamjenik pravobraniteljice koji je kao posebno ranjivu skupinu, kad je riječ o mentalnom zdravlju, istaknuo je djevojke i žene s invaliditetom te djecu s mentalnim teškoćama koji su smješteni u zdravstvene ustanove. Upozorio je kako su se upravo te osobe tijekom pandemije našle u situaciji obustava i neprovođenja brojnih programa koji su osnova za njihovo funkcioniranje. U brojnim slučajevima zbog toga je došlo je do regresije njihovoga zdravstvenog stanja i pogoršanje općeg mentalnog zdravlja uzrokovanog. Ovdje se radi o populaciji čije teškoće zahtijevaju redovito sudjelovanje u rehabilitacijskim aktivnostima koje su osnova za njihovo funkcioniranje i mentalno zdravlje, zahtijevaju redovitu rutinu dolaženja i sudjelovanja, a roditeljski kapaciteti i nemogućnost cjelodnevne skrbi o djeci upravo su dodatni razlog i osnova za njihovo uključivanje u programe boravka izvan obitelji. Stoga je u slučaju nastanka novih kriza u budućnosti neizostavno potrebno voditi računa da se u što većoj mjeri izbjegne prekid pružanja usluga i ostanak korisnika kod kuće.

Zaključci s održane tematske sjednice biti će izrađeni nakon zaprimanja pisanih prijedloga i dostaviti će se svim saborskim zastupnicima i nadležnim tijelima.

Prilagodba