Europska mreža tijela za jednakost organizirala je 16. i 17. rujna 2025. godine seminar na temu: „Navigating AI’s Impact on Disability and Age: Challenges & opportunities“. Seminar se održavao u Briselu (Belgija) te je na njemu kao član Klastera za invaliditet Europske mreže tijela za jednakost sudjelovao Mario Burek, savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom, a na radnom sastanku Klastera koji je održan nakon seminara, putem online platforme uključila se i Branka Meić Salie, savjetnica pravobranitelja.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom postao je u rujnu 2015. godine punopravni član Europske mreže tijela za jednakost (u daljnjem tekstu: Equinet). Članstvo u Mreži obuhvaća brojne aktivnosti usmjerene na izgradnju kapaciteta njezinih članica kroz međusobnu razmjenu iskustava. Rad u Mreži odvija se kroz radne grupe, seminare, klastere te razmjenu i prikupljanje informacija o radu i načinu rješavanja slučajeva diskriminacije.

Seminar „Navigating AI’s Impact on Disability and Age: Challenges & opportunities“ organiziran je za članove nekoliko klastera i radnih skupina Equineta, između ostaloga i za članove Klastera za invaliditet, s ciljem poticanja rasprave i razmjene iskustava o prilikama i izazovima koji se pojavljuju sve bržim razvojem umjetne inteligencije (u daljnjem tekstu: UI). Naime, brojni programi, pomagala i alati koji su pokretani uz pomoć UI mogu u velikoj mjeri poboljšati pristupačnost, omogućiti neovisnost i socijalnu uključenost osoba s invaliditetom, ali upravo brzi razvoj i velike mogućnosti ovih alata ujedno donose i značajne rizike i izazove zbog kojih osobe s invaliditetom mogu biti izložene algoritamskoj pristranosti, diskriminaciji i isključenosti.

Tijekom dvodnevnog seminara okupljeni djelatnici i predstavnici tijela za jednakost iz cijele Europe imali su priliku slušati izlaganja stručnjaka iz IT sektora, akademske zajednice, institucija EU, istraživačkih centara i organizacija civilnog društva te sudjelovati u raspravama, radionicama i praktičnim vježbama usmjerenim na jačanje kapaciteta nužnih za pravovremeno prepoznavanje i suzbijanje diskriminacije osoba s invaliditetom u ovom području.

Posebno zanimljiva bila su predstavljanja alata koji uz pomoć UI poboljšavaju kvalitetu života osoba s invaliditetom, djece s teškoćama u razvoju i starijih osoba (npr. uređaji koji pomažu osobama s demencijom ili Alzheimerovom bolešću, prilagodljive i interaktivne platforme za učenje, navigacijski sustavi, alati koji omogućavaju prilagodbu radnih mjesta, roboti, chatbotovi, pretvarači medijskih sadržaja u pristupačne sadržaje i dr.).

Uz pozitivne primjere, predstavljeni su i primjeri u kojima su upravo nove tehnologije i UI dovele do kršenja ljudskih prava i diskriminacije, povrede privatnosti, manipulacije i općenito negativnih utjecaja na osobe s invaliditetom, djecu s teškoćama u razvoju i starije osobe. Ovi negativni utjecaji najčešće se pojavljuju prilikom korištenja alata za selekciju prilikom zapošljavanja, ali i prilikom korištenja alata za prepoznavanje pokreta i lica koji često osobe s invaliditetom dovode u neugodne i po život opasne situacije, zatim prilikom korištenja UI za procjenu rizika i odobravanje npr. kredita i osiguranja, a posebno su zabrinjavajući primjeri ukidanja socijalnih prava i usluga osobama s invaliditetom na temelju procjena koje je donijela umjetna inteligencija.

Osim prikazivanja prethodno spomenutih konkretnih primjera iz prakse, sudionici su imali priliku saznati na koji način se mogu spriječiti negativni učinci razvoja UI te što je potrebno činiti kako bi se postigla ravnoteža koja će omogućiti da uporaba umjetne inteligencije intenzivnije utječe na poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom, ali da se kroz normativni okvir i kreiranje alata koji koriste UI osigura etičnost i poštivanje ljudskih prava, privatnosti i integriteta osoba s invaliditetom. S tim ciljem, tijekom seminara je predstavljen normativni okvir koji uređuje korištenje UI, a sudionicima su detaljno predstavljene odredbe koje su važne za osiguranje poštivanja ljudskih prava i nediskriminacije osoba s invaliditetom prilikom korištenja UI. Uz važeće konvencije i direktive, naglasak je stavljen na Akt o umjetnoj inteligenciji i alate koje on pruža tijelima za jednakost u obavljanju poslova iz njihove nadležnosti. Upravo tijela za jednakost prepoznata su kao važan dio mehanizma nadzora usklađenosti razvoja i korištenja UI s važećim propisima, stoga se tijekom seminara posebno naglasila važnost jačanja kapaciteta i neovisnosti tih tijela te usklađenost sa svim ostalim tijelima nadzora.

Tijekom seminara su izneseni brojni prijedlozi, kako za stvaratelje politika, donositelje odluka i javni sektor, tako i za poslovni sektor, proizvođače alata koji koriste UI, developere te u konačnici za same osobe s invaliditetom i organizacije koje ih predstavljaju.

Zajednički zaključci sudionika seminara su kako je prije svega potrebno osigurati transparentnost i učinkovitu provedbu antidiskriminacijskih odredbi Akta o umjetnoj inteligenciji, a kao najvažniji preduvjet za razvoj UI koja neće biti pristrana i diskriminirajuća za osobe s invaliditetom prepoznato je uključivanje samih osoba s invaliditetom u razvoj i testiranje alata koji koriste umjetnu inteligenciju, ali i u izradu propisa koji će regulirati ovo područje. Također, iznimno je važno podizanje razine svijesti o ovoj temi kod svih uključenih dionika, a osobe s invaliditetom je potrebno informirati i educirati o načinu funkcioniranja umjetne inteligencije kako bi i sami znali prepoznati kršenje prava i diskriminaciju.

Nakon seminara, članovi Klastera za invaliditet održali su radni sastanak tijekom kojega su razmijenili iskustva iz svojih organizacija predstavljajući aktualne izazove u radu te ukazujući na uspjehe i primjere dobre prakse u proteklom razdoblju.