Sastanak radne skupine za osobe s invaliditetom pri Europskoj mreži nezavisnih institucija za zaštitu ljudskih prava održan je 31. ožujka i 1. travnja 2025. u prostorijama Njemačkog instituta za ljudska prava u Berlinu.

Savjetnica pravobranitelja Branka Meić Salie na sastanku je održala izlaganje o izazovima u provođenju procesa deinstitucionalizacije u Hrvatskoj iz perspektive pravobranitelja za osobe s invaliditetom.

Na sastanku su prezentirani rezultati istraživanja o nezavisnim mehanizmima za praćenje. Razmijenjena su iskustva o procesu deinstitucionalizacije, poslovnoj sposobnosti, skrbništvu i mjerama prisile u psihijatriji. Govorilo se o metodologijama za promicanje, zaštitu i praćenje,  utjecaju mjera štednje na praćenje UN KPOSI i promicanju istraživanja o nasilju u ustanovama.

U nastavku je kratki prikaz tema kojima se bave nezavisni mehanizmi za praćenje po zemljama. U Sjevernoj Irskoj se provodi reforma sustava socijalne skrbi kroz koji se želi uvesti štednja u sustavu, a invaliditet se gleda kao teret za porezne obveznike. Belgijsko tijelo suočeno je s mogućnošću smanjenja proračuna za 25 %.

U nizozemskom Institutu za ljudska prava 4 osobe rade na pitanjima KPOSI. Objavili su istraživanje o izazovima u zapošljavanju i pristupu socijalnoj zaštiti, izvješće o praćenju KPOSI i koliko vlada prepoznaje načela autonomije i sudjelovanja. Zaključili su da Vladina strategija za provedbu KPOSI ne uključuje sve članke, a istraživanje o digitalnoj pristupačnosti pokazalo je da je samo 50 % vladinih stranica je pristupačno. Objavili su i izvješće o pristupačnosti prijevoza.

Predstavnica EDF-a govorila je o preporukama koje je UN-ov Odbor za prava osoba s invaliditetom dao EU za novu strategiju do 2030. U lipnju će se održati konferencija o poslovnoj sposobnosti u Litvi. Provodi se istraživanje o pravu putnika s invaliditetom u zračnom prijevozu. Zagovaraju za mjere na razini EU-a kako bi prijevoznici izmijenili svoje prakse i postupanja. Provode istraživanje o europskom mehanizmu za praćenje KPOSI i kako su uključene organizacije OSI. Studija o pristupu OSI zdravstvenom sustavu bit će objavljena krajem godine.

Njemački institut za ljudska prava radi na pitanjima prisile u psihijatriji, projektu sa sveučilištem – primjena  KPOSI  na lokalnoj razini, općine ne bi smjele imati nove zadaće bez da im se daju sredstva. Argument je da ostvarivanje prava osoba s invaliditetom nije novi zadatak, a međunarodno i nacionalno zakonodavstvo nalaže da općine imaju obavezu provedbe KPOSI. Prati se imaju li strategiju, akcijske planove, kako je tijekom planiranja zajamčena pristupačnost, uključene OSI, koliko su obaveze iz KPOSI-ja uzete u obzir prilikom donošenja strategija. Spomenuta je odluka ustavnog suda o prisilnoj hospitalizaciji – treba postojati iznimka za osobe u ustanovama da ih se prisilno liječi u ustanovama.

Susan Krowosch govorila je o obrazovanju i financiranju ustanova i zaštitnih radionica. Osobna asistencija je i dalje veliko pitanje. Provodi se istraživanje o obećavajućim praksama o tome kako dokinuti segregirajući sustav u Njemačkoj. Odbor je kritizirao Njemačku zbog opsežne segregacije OSI i nedostatka mjera da se ostvari napredak u DI, izostanka provedbe inkluzivnog obrazovanja i visokog broja OSI u zaštitnim radionicama.

192.525 OSI žive u ustanovama 60 % su osobe s IT. 50 % osoba koje primaju potporu za stanovanje žive u ustanovama.  60 % djece s posebnim potrebama polazi posebne škole. Nema bezuvjetnog prava na inkluzivno obrazovanje osim u dvije regije. 72 % učenika iz posebnih škola ne dobiju priznate svjedodžbe. 310 00 OSI radi u 733 zaštićene radionice u kojima nisu zaposleni nego primaju minimalnu naknadu, manje od 1% ih se uključuje u tržište rada, a strukovno obrazovanje nije inkluzivno.

Posebno zabrinjava da je nakon stupanja na snagu KPOSI u zaštićenim radionicama 70 000 OSI više nego prije.

Škotska je provela istraživanje o osobama koje su upućene na liječenje, ali su desetljećima ostale u bolnicama. Koristili su pokazatelje koje je razvila FRA, prilagodili su ih Škotskoj i angažirali istraživače. Zaključili su da redstva namijenjena DI nisu utrošena ili su utrošena na obnovu ustanova prema definiciji ustanove iz komentara 5. čak i kad su premješteni iz ustanove i dalje je ostala institucionalna kultura.

Češki ombudsman ide u obilaske ustanova s NPM-om i provode edukacije o Konvenciji i ljudskim pravima za inspektore ministarstva. Proveli su analizu regionalnih strateških dokumenata- kakva je posvećenost procesu, tko bi trebao izrađivati socijalne planove.

Vezano uz poslovnu sposobnost, pravo na izbor i primanje podrške, 14 zemalja EU-a razvilo je oblike pružanja podrške pri odlučivanju u zakonu (Irska, Francuska, Portugal, Španjolska, Švedska,  Italija, Češka,  Slovačka,  Mađarska, Austrija, Njemačka, Nizozemska, Estonija, Latvija, Finska)

Gruzija je ukinula potpuno lišavanje, ali je provedba nedostatna. 3 500 je lišenih osoba, a sud imenuje pomagače u donošenju odluka.

Mjere štednje u Finskoj usmjerene su na sustav socijalne zaštite kao i zdravstvenu zaštitu. Povećanje perioda čekanja na naknadu za nezaposlenost, uveden je prihodovni cenzus za naknadu za stanovanje, povećana je dobna granica za invalidske mirovine, smanjene su naknade za rehabilitaciju,  povećana participacija u zdravstvenim uslugama, smanjeno je financiranja za nevladin sektor. Te mjere imaju nerazmjeran utjecaj na osobe s invaliditetom koje imaju manji dohodak i više ovise o socijalnim transferima, smanjenje rehabilitacije i zastoji u ostvarivanju zdravstvene zaštite dovest će do pogoršanja zdravstvenog stanja. Krovna organizacija osoba s invaliditetom u Finskoj ostala je bez financiranja i ugasila se.