Stručni skup „Izazovi studiranja s invaliditetom“

Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom pravobraniteljica za osobe s invaliditetom održala je 4. prosinca 2020., stručni skup pod nazivom „Izazovi studiranja s invaliditetom“.
Skup je održan uz podršku predsjednika RH, Zorana Milanovića.

Skupu od preko 100 sudionika okupljenih na online platformi Zoom video porukom se obratio predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović koji je naglasio važnost uključivanja osoba s invaliditetom u obrazovanje.
O aktivnostima Ministarstva znanosti i obrazovanja usmjerenim na osiguravanje podrške studentima s invaliditetom govorio je ministar Radovan Fuchs. Ministar je između ostalog najavio detaljniju zakonsku regulaciju uključivanja osoba s invaliditetom u sustav visokog obrazovanja.
U uvodnom govoru pravobraniteljica Anka Slonjšak, između ostalog je predstavila rezultate ankete o iskustvu studiranja s invaliditetom koje je njezin Ured proveo nad 100 studenata s invaliditetom iz svih dijelova Hrvatske.
O svom iskustvu studiranja na Sveučilištu u Splitu govorio je Stipo Margić, a podršku koju studentima osigurava Udruga za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih Zamisli predstavila je predsjednica Udruge Svjetlana Marijon.
Podršku koju osigurava Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta u Rijeci predstavile su voditeljica Ureda Sandra Nuždić i koordinatorica Tamara Martinac Dorčić.
Podršku koja se osigurava za oko 400 studenata s invaliditetom na Sveučilištu u Zagrebu predstavio je rektor Damir Boras.

Snimku skupa možete pogledati na: https://www.youtube.com/watch?v=K-uRJ86jW94&t=12s

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom naglasila je da je pitanje uključivanja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u obrazovanje na svim razinama pa tako i na razini visokog obrazovanja od velike je važnosti za svako društvo.

Tim se pitanjima u radu Ureda kojem je na čelu pridavala veliku pozornost od samog početka rada Ureda 2009. godine. Od aktivnosti Ureda na tom području istaknula je anketu o položaju studenata s invaliditetom koju je Ured proveo 2012. godine na sastavnicama svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj.
Izrazila je bojazan da će i 8 godina nakon što su detektirani izazovi koji postoje u visokom obrazovanju osoba s invaliditetom nažalost i dalje svjedočiti sličnim ili jednakim pojavama.

Anketa je tada između ostalog pokazala veliku neujednačenost u postupanju prema pitanjima studenata s invaliditetom, počevši od nedostatka zajedničke definicije tko su studenti s invaliditetom preko teškoća u vođenju evidencije, dostupnosti određenih prilagodbi i načinu njihova ostvarivanja do prostorne i informacijsko-komunikacijske nepristupačnosti zgrada fakulteta u cijelosti, pojedinih katova, prostorija i/ili sanitarnih čvorova.

Anketa je također ukazala na potrebu za edukacijom nastavnog i nenastavnog osoblja, ali i na potrebu za većim normativnim reguliranjem odnosno definiranjem temeljnih pitanja zakonskim i podzakonskim aktima. Takvo normativno uređenje uključivanja osoba s invaliditetom u visoko obrazovanje predmet su dugogodišnjeg zagovaranja pravobraniteljstva na svim razinama.
Prilikom rada na izmjeni Zakona o znanosti i visokom obrazovanju Ured je predložio definiciju studenta s invaliditetom u kontekstu visokog obrazovanja.
Međutim, rad na donošenju tog zakonodavnog akta je zaustavljen i mi i dalje nemamo ni definiciju studenata s invaliditetom, a kamoli druga pitanja regulirana zakonom.
Unatoč činjenici što zakonima i pravilnicima nisu propisani oblici i načini pružanja prilagodbe za studente s invaliditetom na što pravobraniteljica kontinuirano upozorava, zakonska osnova ipak postoji u Ustavu i UN-ovoj Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom koja pobliže objašnjava što znači dostupnost obrazovanja pod jednakim uvjetima za osobe s invaliditetom te u Zakonu o suzbijanju diskriminacije.
U praksi, prilagodbe i dalje ovise o dobroj volji profesora, studenti ne znaju na što imaju ili nemaju pravo, i jedni i drugi ponekad smatraju da je rješenje oslobađanje od izvođenja pojedinih zadataka (to je kao oblik prilagodbe koji koristi istaknulo 30 % ispitanika ankete koju je Ured proveo pripremajući ovaj skup).
Praksa ujedno pokazuje da oni fakulteti i sveučilišta koja prednjače po pristupačnosti, osiguravanju podrške i prilagodbi ujedno prednjače i po broju studenata s invaliditetom.

Pravobraniteljica je upozorila na visoke tamne brojke studenata s invaliditetom do kojih dolazi jer se zbog nepripremljenosti sustava studenti s nevidljivim invaliditetom niti ne obraćaju za podršku, skrivaju svoje teškoće što dovodi do velike osobne frustracije i odustajanja od studiranja. Opostojanju tamnih brojki svjedočili su i ostali govornici uključujući i same studente s invaliditetom koji znaju dosta svojih kolega koji imaju brojne teškoće, ali ne traže podršku nego se sami nose s njima.

Od resornog ministarstva dosad je pravobraniteljstvo dobivalo objašnjenje da su sve potrebe studenata s invaliditetom zadovoljene i tu su se zapravo referirali na pitanja studentskog standarda. I doista svi akteri se slažu da je na tom području ostvarena zavidna razina pa se često zna reći da osobe s invaliditetom u Hrvatskoj nikad prije i nikad poslije nemaju osiguranu takvu razinu podrške kakvu imaju tijekom studiranja.
Pokazuju to i rezultati ankete koju smo proveli ovih dana, a koju je ispunilo 99 studenata s invaliditetom: gotovo 70 % njih je svoje iskustvo studiranja ocijenio vrlo dobrim ili odličnim.

Razmatrajući i obrađujući dobivene podatke, mišljenja smo da su ovi rezultati možda i posljedica niske razine očekivanja i rupa u sustavu podrške koja postoji kad osobe s invaliditetom završe studij i najednom ostanu bez prilagođenog i financijski dostupnog stambenog prostora, bez lako dostupnog i financijski pristupačnog prilagođenog prijevoza, bez dovoljno sati asistencije, videćih pratitelja ili komunikacijskih posrednika i dostupne zdravstvene njege koja bi ih pratila i prilagođavala se njihovim životnim i radnim aktivnostima.
Posebice je to realitet studenata koji dolaze, iz manjih mjesta i nakon studija se vraćaju u manja mjesta. Zbog toga gotovo 20 % studenata u našoj anketi izražava strah od toga što ih čeka nakon završetka studija, a određeni dio njih nastoji iznaći načine na koje bi produžio vrijeme studiranja odnosno zadržao uvjete i podršku koja im je prijeko potrebna, a koju završetkom studija gube.

Među izazovima koje su naveli ispitanici i dalje značajno mjesto zauzima nedovoljna educiranosti i razumijevanje nastavnog i nenastavnog osoblja o potrebama studenata s invaliditetom. Navodili su i nepostojanje asistenta u nastavi (u osnovnoj i srednjoj školi je to bilo uređeno i odlično funkcioniralo), duga procedura rješavanja prilagodbi, previše papirologije i sporost: Mislim da je glavni problem što na razini cijele države nije pravno i realno riješeno pitanje asistencije studentima s invaliditetom u studentskom domu i pitanje prijevoza studenata na fakultet, ali i vikendom što bi omogućilo kvalitetnije provođenje slobodnog vremena. a da ne govorim o prostornoj pristupačnosti fakulteta. Trebalo bi žurno donijeti Zakon o osobnim asistentima. veća prava i za one sa disleksijom i disgrafijom ili nekim oblikom psihičke poteškoće jer većina ljudi ne smatra to nekom preprekom za obavljanje redovnih obaveza i nemaju razumijevanja za takve osobe.

Pravobraniteljica je naglasila kako ohrabruje, a sve nas i kao društvo obvezuje, optimizam ispitanika ankete koji u značajnom postotku optimistično i hrabro gledaju na budućnost u kojoj se vide na radnom mjestu za koje su se obrazovali uz svu potrebnu podršku.

Na skupu su sudjelovali i predstavnici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike koji rade na organiziranju upravo one razine podrške koja bi svakoj osobi s invaliditetom u Republici Hrvatskoj bila nužna za ravnopravno uključivanje u život zajednice.

Predstavnice Ureda za studente s invaliditetom Sveučilišta u Rijeci predstavile su redovne aktivnosti ureda: savjetovanje, pružanje podrške, edukaciju i informiranje te prikupljanje podataka. Podrška se trenutno pruža za 79 studenata s invaliditetom koji su definirani kao studenti koji zbog bolesti, oštećenja ili poremećaja, bez obzira na rješenje o utvrđenom postotku tjelesnog oštećenja, imaju stalne, povremene ili privremene teškoće u realizaciji svakodnevnih akademskih aktivnosti s ciljem osiguranja uvjeta za njihovo uspješno i kvalitetno studiranje.

Predsjednica Udruge Zamisli, Svjetlana Marijon upozorila je na nepostojanje kontinuiteta podrške već na prijelazu iz srednjoškolskog u osnovnoškolsko obrazovanje kad dolazi do neke vrste rezanja pupčane vrste i učenici s teškoćamau razvoju najednom ostanu bez prilagodbi koje su ostvarivali u dotadašnjem tijeku obrazovanja.

Na skupu su sudjelovali predstavnici sveučilišta, ureda za studente s invaliditetom, koordinatori za studente s invaliditetom po fakultetima, studenti s invaliditetom, studentski pravobranitelji, udruge koje se bave pitanjima studenata s invaliditetom,predsatvnici saveza osoba s invaliditetom te drugi zainteresirani predstavnici institucija i organizacija.

U raspravi se pokrenulo pitanje osiguranja asistencije tijekom online nastave o čemu će trebati prikupiti iskustva sveučilišta.
Marica Mirić, potpredsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske predložila je da se izradi protokol za postupanje u vrijeme COVID-a. Potrebno je uključiti i veleučilišta.

Pokrenulo se i pitanje dugotrajnosti studiranja, a bilo je govora i o osobnoj odgovornosti studenata, ali i obavezi sveučilišta da stvaraju podržavajuće okruženje koje će ohrabriti buduće studente da se odvaže na studiranje i traže podršku. Jedan od preduvjeta za studiranje je i osiguravanje 24-satne asistencije i dostupnost zdravstvene njege i u studentskim domovima što su dosad osigurali Sveučilišta u Zagrebu i Rijeci koji očekuju sustavno rješenje i uključivanje nadležnih ministarstava. Prijepore među sudionicima rasprave izazvalo je pitanje vršnjačke podrške koju jedni smatraju dobrim rješenjem dok drugi smatraju da ona opterećuje odnos studenata s invaliditetom i njihovih kolega bez invaliditeta i da bi se asistencija trebala osigurati profesionalno.

S obzirom na veliki interes sudionika i drugih aktera za temu i izazove koji su predstavljeni u izlaganjima i kroz raspravu pravobraniteljica je najavila daljnje aktivnosti na tom području u vidu skore organizacije još jednog skupa na kojem bi predstavnici ureda za studente s invaliditetom mogli pobliže izmijeniti svoja iskustva i unaprijediti suradnju. Po potrebi će se uključivati i drugi dionici s kojima će se nastaviti i produbljivati suradnja. Detaljni rezultati ankete bit će obrađeni i predstavljeni u godišnjem izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2020. godinu.

Prilagodba