Povodom obilježavanja Svjetskog dana poduzetnica te temeljem zaključaka s 15. sjednice, 19. studenoga  2025. godine, Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora organizirao je tematsku 25. sjednicu Odbora na temu: „Podrška ženskom poduzetništvu – unapređenje institucionalnog i financijskog okvira za žene poduzetnice“

Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova uvodno je istaknula da je u svijetu više žena od muškaraca koje su ujedno i obrazovanije od muškaraca i postižu bolje rezultate na svim razinama obrazovanja, ali istodobno su i nadalje manje zastupljene u rukovodećim strukturama te se rjeđe pojavljuju i kao poduzetnice.

Inicijativu za održavanje ove tematske sjednice uputila je predsjednica Udruge BPW (Business and Professional Women) – Prvi hrvatski klub Pula, Alida Perkov koja je uz Sanju Puticu, predsjednicu Hrvatske udruge poslovnih žena Krug bila uvodničar u temu. Alida Perkov predstavila je međunarodni BPW koji je osnovan još 1931 godine te prikazala dostupne statističke podatke o udjelu žena u poduzetništvu te naglasila potrebu i važnost umrežavanja udruga koje se u Republici Hrvatskoj bave ženskim poduzetništvom kako bi zajednički nastupale prema zakonodavnim tijelima. Predstavila je i potpisani Memorandum o suradnji između Udruge BPW – Prvi hrvatski klub Pula i Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te naglasila da smatra da je potrebno osnovati radno tijelo platforme udruženih udruga članovi kojeg bi bili i predstavnici različitih državnih tijela.

Sanja Putica je uvodno istaknula izmjene određenih zakona u Republici Hrvatskoj kao pozitivan podstrek ženama za poduzetničke poduhvate kao izmjene Zakona o trgovačkim društvima kojim su određene novčane kazne tvrtkama koje nemaju određeni broj žena u rukovodećim kadrovima te Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji je povećao navedene novčane potpore te potaknuo i više očeva na korištenje roditeljskog dopusta. Nadalje je naglasila da žene češće otvaraju obrte vezane uz uslužne djelatnosti, a muškarci su češće prisutni u tvrtkama.

Tijekom rasprave predstavnica Ministarstva gospodarstva upoznala je prisutne da iako od 2020. godine više nema Strategije za razvoj ženskog poduzetništva, o čemu je uvodno govorila Alida Perkov, da su sve mjere i aktivnosti dio Nacionalne razvojne strategije iz 2021. godine temeljem koje se donose nacionalni planovi za određena razdoblja. Predstavila je i niz financijskih mehanizama koji su na razini države dostupni ženama poduzetnicama: HAMAG – Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, agencija hrvatske vlade, Hrvatska banka za obnovu i razvitak i sl. Ministarstvo gospodarstva u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom provodi i projekt u okviru kojeg se promovira da učenice upisuju zanimanja koja su se do sada u našem društvu primarno doživljavala kao muška zanimanja.

Predstavnica Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova je predstavila aktivnosti koje provode s ciljem ravnopravnog poduzetništva kao na primjer praćenje rodne uravnoteženosti u trgovačkim društvima sukladno Europskoj direktivi te je predstavila provedenu analizu mjera aktivnog zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koja je pokazala da su žene manje koristile poticajne mjere.

U daljnjoj raspravi u kojoj su sudjelovale predsjednice Udruge Krug Dubrovnik, Udruge Krug Rijeka, Međunarodne mreže žena te predstavnice Odbora za ravnopravnost spolova i zastupnice Hrvatskog sabora isticala se kontinuirana podzastupljenost žena u poduzetništvu, ali i značajna podzastupljenost žena u općoj zaposlenosti kao i niže plaće žena za ista ili slična radna mjesta u odnosu na muškarce. Kao uzrocima navedenog istaknuti su rodni stereotipi, tradicionalne rodne uloge koje ženama otežavaju usklađivanje privatnog i profesionalnog života, niže samopouzdanja kod žena te međusobno nepodržavanje među ženama. Slijedom toga zaključilo se da je potrebno prije svega osigurati statističke podatke  o stvarnoj zastupljenosti žena kako u realnom tako i državnom i javnom sektoru te svijetu politike, da je potrebno osnaživanje žena od najranije dobi i edukacije o samopouzdanju. Istaknuta je potreba osiguravanja platforme na kojoj će biti sistematično navedene sve potrebne informacije vezane za poduzetničke poduhvate, a naveden je i primjer projekta „Take your daughter to work“ – prijedlog da svaka žena povede kćer ili drugo žensko dijete jedan cijeli dan na svoje radno mjesto.

Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova raspravu je zaključila s tri riječi: osnaživanje, podrška i povezivanje na dvije razine, prvo među ženama, a onda institucionalno – samo zajedničkim snagama možemo ostvariti ciljeve.

Snimka sjednice je dostupna na saborskome YouTube kanalu na poveznici: https://www.youtube.com/live/iQt971P50Hg

Sjednici Odbora je prisustvovala i savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Lidija Pongrac. Žene s invaliditetom predstavljaju posebno ranjivu skupinu zbog intersektorske diskriminacije koja proizlazi iz njihove rodne pripadnosti i invaliditeta. No, kada govorimo o osobama s invaliditetom i poduzetništvu, bez obzira na rodnu pripadnost i nadalje još uvijek govorimo o predrasudama o osobama s invaliditetom te potrebi podizanja razine svijesti o njihovim sposobnostima, vještinama odnosno njihovom pravu na rad. Osobe s invaliditetom ne definiraju se samo svojim invaliditetom, stoga izraz „invalidi“ koji smo mogli čuti i na Sjednici nije primjeren.