8. rujna savjetnica pravobranitelja Branka Meić Salie sudjelovala je na sastanku Okvira za praćenje provedbe UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Europske unije i nacionalnih mehanizama za praćenje. Sastanak je održan na daljinu preko platforme Teams.

Okvir za praćenje Konvencije na razinu EU-a čine Europski parlament, Europski ombudsman, Agencija za temeljna prava Europske unije (FRA) i Europski forum osoba s invaliditetom (EDF).

Teme sastanka bile su provedba Direktive o europskoj iskaznici i parkirališnoj iskaznici za osobe s invaliditetom, primjena Zakona EU-a o pristupačnosti i Direktive o web pristupačnosti te osiguranje prethodnih uvjeta utemeljenih na vrijednostima EU-a u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru.

Od novosti vezanih uz aktivnosti koje parlament, ombudsman, EDF i FRA poduzimaju u sljedećem razdoblju istaknuto je godišnje izvješće Parlamenta o Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom nakon 2027. O novoj Strategiji će se glasati 16. listopada na odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja. Od 1. prosinca u Europskom parlamentu održat će se Europski tjedan osoba s invaliditetom. Tjedan se sastoji od događanja koja organiziraju odbori unutar svojih nadležnosti. 9 odbora je potvrdilo svoje sudjelovanje. Informacije će biti dostupne na web stranici. Odborima se pridružuje i administracija, odjel za ljudske potencijale i tehničku podršku.

Odbor za pritužbe će sudjelovati također. Govoreći o Direktivi o Europskoj iskaznici za osobe s invaliditetom iz Europskog parlamenta su istaknuli da je cilj bio osigurati privremen pristup povlasticama koje imaju osobe s invaliditetom u državi članici koju se posjećuje. Nije priznavanje statusa osoba s invaliditetom već će svaka država članica za sebe odlučiti tko ima pravo na iskaznicu na temelju načina na koji utvrđuje invaliditet.

Iz Nizozemskog instituta za ljudska prava istaknuli se kako se u Nizozemskoj još nije govorilo o povlasticama na koje će se iskaznica odnositi nego samo o tome tko ima pravo na iskaznicu. Direktiva ne definira to pitanje samo daje definiciju iz Konvencije.

Smatrali su da definicija na temelju koje osoba može dobiti iskaznicu treba biti utemeljena na Konvenciji koja daje otvorenu definiciju invaliditeta i nema postotak invaliditeta. Nizozemska je prihvatila model ljudskih prava u dobivanju iskaznice. Osobe s invaliditetom moći će ispuniti obrazac bez podnošenja dokaza o invaliditetu samo jamčeći pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da su navedene činjenice točne. Ako dođe do zloupotrebe i davanja lažnih podataka, snosit će uobičajene pravne posljedice predviđene za takve situacije.

Predstavnica Povjerenika za prava osoba s invaliditetom Malte istaknula je da je Malta bila dio pilot projekta uvođenja Europske iskaznice osoba s invaliditetom. Sad je naglasak na digitalnoj verziji i kako ispuniti zahtjeve pristupačnosti. Parkirališna iskaznica vezana je uz osobu, a ne vozilo.

Direktiva nije naložila državama članicama da ne primjenjuju medicinski model invaliditeta nego mogu slobodno određivati status invaliditeta, ali se očekuje da to bude u skladu s Konvencijom odnosno modelom ljudskih prava.

U tijeku je prijenos Direktive u zemljama članicama tijekom kojeg bi se trebala definirati neka pitanja vezana uz mogućost nametanja obaveze priznavanja Europske iskaznice privatnim pružateljima povlastica za osobe s invaliditetom koji sada te povlastice pružaju dobrovoljno i pod svojim uvjetima pa je tako savjetnica pravobranitelja Branka Meić Salie navela primjere da organizatori festivala daju besplatne ulaznice samo osobama koje se kreću uz pomoć invalidskih kolica, a ne i osobama s drugim vrstama invaliditeta ili da u nacionalnom parku nisu odobrili smanjenu cijenu ulaznice osobi s invaliditetom iz Poljske jer nije mogla dokazati da ima 60 % tjelesnog oštećenja što je uvjet. Svrha Direktive nije bila da uskladi procjenu invaliditeta jer bi to moglo dovesti do nižih standarda.

Javni pružatelji usluga moraju pružati povlastice svim nositeljima europske iskaznice dok privatni pružatelji imaju pravo odrediti svoje uvjete.

Otvoreno je pitanje hoće li nacionalno zakonodavstvo uvesti obavezu za privatni sektor. Anti-diskriminacijsko zakonodavstvo nameće obvezu osiguravanja razumne prilagodbe i za privatne pružatelje. Predstavnica latvijskog ombudsmana navela je primjer popusta za javni prijevoz koji subvencionira država. On je proširen i na privatne pružatelje koji bi isto trebali dati popust, ali će to onda država platiti.

Direktiva ne može uvesti obavezu za privatne pružatelje, ali nacionalno zakonodavstvo može. Rok za prijenos Direktive još nije istekao tako da europska iskaznica još nigdje ne važi.

Zakon o pristupačnosti proizvoda i usluga donesen je 2019. Rok za prijenos bio je lipanj 2025. Neke zemlje, među kojima je Hrvatska su kasnile pa je pokrenut postupak zbog povrede prava Europske unije protiv njih zbog nepravilnog prijenosa Direktive.

U Latviji je bio plan da se uspostavi jedna pristupačna platforma na koju će migrirati sve državne internetske stranice, sve bi stavile svoje informacije u jedan prilagođeni format. Nisu uključili osobe s invaliditetom iako su dobili financiranje iz Europske unije pa nisu imali dovoljno znanja o pristupačnosti tako da web stranice na platformi nisu pristupačne osim stranice ombudsmana.  Latvijski ombudsman proveo je istraživanje o pristupačnosti bankarskih usluga koje je uključivalo digitalnu, informacijsku i fizičku pristupačnost. Zaključak je bio da je bankarski sektor u velikoj mjeri pristupačan.

Nizozemski institut za ljudska prava proveo je 2024. istraživanje o  pristupačnosti usluga i aplikacija u obrazovanju i zdravstvu i utvrdilo da je samo 6 % vladinih stranica ispunjavalo zahtjeve za pristupačnost. Nije uspostavljeno tijelo za provedbu zakona.

Vezano uz fondovi EU-a  istaknuto je da se donosi novi višegodišnji financijski okvir od 2028. Komisija je tražila input javnosti, a FRA je dao svoje prijedloge da se tijelima za ljudska prava osigura dovoljno resursa za praćenje trošenja sredstava iz fondova. Svaki dokument treba uključivati da trošenje EU sredstava treba biti u skladu s vrijednostima EU-a uz nadzor civilnog društva što treba biti financijski podržano.

Savjetnica pravobranitelja navela je da se EU fondovi novac troši uglavnom na fizičku pristupačnost i nema ideje na što bi se trošila sredstva koja su namijenjena za osobe s invaliditetom u svakom konkretnom projektu.