Projekt „ARVID – Bolji pristup pravima iz Direktive o žrtvama za osobe s invaliditetom“
provodi Hrvatski pravni centar u partnerstvu s Ministarstvom pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom (HR), Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima (HR), Mirovnim inštitutom (SI) i Udrugom Altra (SI).

Međunarodni projekt ARVID (eng. Advancingaccess to Rights under Victims’ Directive for Personswith Disabilities) financiran je od strane Europske unije putem Programa Pravosuđe/Justice Programme Europske unije i kofinanciran od strane Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

Projekt se tijekom 2020. i 2021. godine provodio u Hrvatskoj i Sloveniji, a odnosio se na sadržaj Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP (Direktive o žrtvama) koja je donesena s ciljem osiguravanja da žrtve kaznenih djela dobiju odgovarajuće informacije, potporu i zaštitu te da im bude omogućeno sudjelovanje u kaznenim postupcima. Direktivom je propisano da države članice moraju osigurati da se žrtve priznaju kao žrtve i da se prema njima postupa s poštovanjem, na osjećajan, primjeren, stručan i nediskriminirajući način, i to u svim kontaktima sa službama za potporu žrtvama i službama za popravljanje štete ili nadležnim tijelom koje postupaju u okviru kaznenog postupka.

Projekt su od 1. siječnja 2020. godine provodili koordinator projekta Hrvatski pravni centar (HR) u partnerstvu s Ministarstvom pravosuđa i uprave Republike Hrvatske (HR), Pravobraniteljem za osobe s invaliditetom (HR), Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima (HR), Mirovnim inštitutom (SI) i Udrugom Altra (SI).

Analizirajući trenutno stanje prepoznat je opći nedostatak pokazatelja i podataka o žrtvama kaznenih djela koje su osobe s invaliditetom i slijedom toga potreba za istraživanjem zbog poboljšanja sadašnje situacije.

Namjera projekta bila je istražiti razinu sudjelovanja osoba s invaliditetom kao žrtava i svjedoka u kaznenim i prekršajnim postupcima, kao i moguće probleme koji ograničavaju njihovo potpuno sudjelovanje. Rezultati istraživanja korišteni su u svim kasnijim aktivnostima projekta, koje su bile usmjerene na: (a) formuliranje i zagovaranje boljih usluga podrške za osobe s invaliditetom, uključujući i sve potrebne prilagodbe; te (b) razvoj znanja i alata koji će izravno služiti osobama s invaliditetom koje su žrtve kaznenih djela i prekršaja, ali i stručnjacima i institucijama zaduženima za osiguranje pomoći tim osobama u ostvarivanju prava koja im jamči Direktiva o žrtvama 2012/29/EU.

Projektom su provedene sljedeće skupine aktivnosti:

  1. Anketno istraživanje i intervjui s osobama s invaliditetom, te s predstavnicima udruga koje ih zastupaju radi identifikacije problema s kojima se ove osobe suočavaju u pristupu svojim pravima kao žrtava kaznenih djela te izrade preporuka za njihovo otklanjanje.
  2. Izrada informacijskih materijala za osobe s invaliditetom o tome kako ostvariti svoja prava kao žrtava kaznenih djela.
  3. Moduli za obuku: (a) službenih dionika pravosudnog sustava zaduženih za pojedinačne aspekte ostvarivanja prava osoba s invaliditetom u svojstvu žrtava kaznenih djela; (b) predstavnika krovnih udruga osoba s invaliditetom i drugih organizacija koje pružaju potporu osobama s invaliditetom u ostvarivanju svojih prava temeljem Direktive o žrtvama. Bit će izrađeni i informacijski moduli i materijali koje će koristiti pravobraniteljske organizacije u HR i SI u informiranju službenih dionika o pravima osoba s invaliditetom u pravosudnim postupcima.
  4. Diseminacijske aktivnosti, koje će uključivati međunarodnu konferenciju, sastanke s relevantnim dionicima u HR i SI, izradu informacijskih materijala, te njihovu diseminaciju u uključenim zemljama i u drugim zemljama članicama EU.

Ovim se projektom predlaže sustavni pristup poboljšanoj provedbi Direktive o žrtvama na predmetnu populaciju. Temeljna aktivnost bila je empirijsko istraživanje, kako bi se riješio problem nepostojanja gotovo bilo kakvih relevantnih podataka koji se odnose na sudjelovanje žrtava osoba s invaliditetom u kaznenom i prekršajnom postupku u Hrvatskoj i Sloveniji. Ta analitička aktivnost ovoga projekta omogućila je popunjavanje praznine u podacima koja je bila jedna od važnih prepreka razvoju i usvajanju odgovarajućeg pristupa pružanju podrške i osiguranju pristupa pravosuđu žrtvama osoba s invaliditetom u punoj provedbi Direktive o žrtvama.

 

U sklopu projekta “ARVID – Bolji pristup osoba s invaliditetom pravima iz Direktive o žrtvama” u rujnu je održano šest zagovaračkih sastanaka s dionicima na kojima su, uz četiri okrugla stola održana u svibnju, raspravljeni rezultati empirijskog istraživanja na uzorku osoba s invaliditetom, žrtava kaznenih djela te organizacija civilnog društva koje zastupaju interese i prava osoba s invaliditetom ili pružaju podršku žrtvama kaznenih djela i prekršaja. Kroz sastanke s dionicima željelo se osigurati prihvaćanje na dokazima temeljenih projektnih preporuka te osigurati suglasnost glavnih dionika za početak njihove realizacije.

 

Šest zagovaračkih sastanaka, prema redoslijedu održavanja, su sljedeći: sastanak s predstavnicima/ama Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike; sastanak s predstavnicima/ama Ministarstva pravosuđa i uprave; sastanak s djelatnicima/ama Odjela za podršku žrtvama i svjedocima pri županijskim sudovima; sastanak s predstavnicima/ama udruga osoba s invaliditetom i udruga aktivnih u području podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela i prekršaja; sastanak s predstavnicima/ama Policijske akademije; te sastanak s predstavnicima/ama Odvjetničke akademije Hrvatske odvjetničke komore. Relevantni rezultati zagovaračkih aktivnosti bit će integrirani u projektne preporuke nakon dodatne rasprave na završnoj konferenciji projekta.

Uz sastanke u Hrvatskoj, na isti način koncipirane zagovaračke aktivnosti provedene su i u Sloveniji, a implementirao ih je Mirovni inštitut, koordinator projekta za Sloveniju.

 

 

Završna konferencija projekta “ARVID – Bolji pristup osoba s invaliditetom pravima iz Direktive o žrtvama” održana je 24. rujna 2021. godine od 10 do 14 sati online. Konferencija je imala više od 120 sudionika/ca (od čega 28 panelista), najvećim dijelom iz Hrvatske i Slovenije – dvije zemlje u kojima su se provodile projektne aktivnosti. Radni jezik konferencije bio je engleski, uz prijevod na hrvatski i slovenski jezik te hrvatski i slovenski znakovni jezik.

 

Cilj konferencije bio je raspraviti preporuke projekta temeljene na rezultatima empirijskog istraživanja provedenog u sklopu projekta i pokrenuti procese nužne za njihovu implementaciju.

Rasprava je bila organizirana u dvije tematske cjeline, odnosno dva panela:

 

  1. Uključivanje osoba s invaliditetom u sustav podrške žrtvama kaznenih djela i prekršaja

Ono podrazumijeva, s jedne strane, osnaživanje samih osoba s invaliditetom da prijavljuju kaznena djela i prekršaje počinjene na njihovu štetu uz istovremeno podizanje razine njihove informiranosti o pravima koja imaju kao žrtve kaznenih djela ili prekršaja. S druge strane, podrazumijeva povezivanje udruga koje pružaju potporu i pomoć osobama s invaliditetom s organizacijama civilnog društva koje pružaju potporu i pomoć žrtvama kaznenih djela ili prekršaja.

 

  1. Prilagodba postupanja tijela kaznenog i prekršajnog postupka osobama s invaliditetom

Navedeno podrazumijeva ne samo uklanjanje postojećih brojnih fizičkih prepreka, nego i prepreka koje otežavaju mogućnost razumljive i učinkovite komunikacije, kao i pružanje potpore u komunikaciji osoba s invaliditetom. Za prilagođeno postupanje važno je povezivanje udruga koje pružaju potporu i pomoć osobama s invaliditetom sa svim dionicima kaznenog i prekršajnog pravosuđa, napose onima koji provode pojedinačnu procjenu žrtava, kao i sustavna edukacija o posebnostima osoba s invaliditetom i prilagođenom postupanju prema njima.

 

Rad Konferencije moderirala je prof.dr.sc. Elizabeta Ivičević Karas, glavna projektna stručnjakinja (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu), koja je također uvodno govorila o rezultatima projekta i zajedničkim preporukama, te formulirala zaključke Konferencije. Moderatorica Panela 1 bila je Katarina Vučko, nacionalna stručnjakinja za Sloveniju, Mirovni inštitut, Ljubljana, a moderator Panela 2 doc.dr.sc. Zoran Burić, nacionalni stručnjak za Hrvatsku, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

 

Na sljedećim poveznicama možete pronaći materijale o provedenom projektu:

Prilagodba