Priopćenje povodom Međunarodnog dana žena

Invaliditet je od velikog utjecaja na samo doživljavanje osobe odnosno što bi ona s obzirom na invaliditet trebala raditi, kako bi se trebala ponašati, što bi trebala očekivati, do kojih bi granica trebala ići i tako u svim područjima života. Upravo zbog takvog razmišljanja žene s invaliditetom su u daleko nepovoljnijem položaju u odnosu na žene bez invaliditeta. Posljedice takvog nepovoljnog položaja se očituju prvenstveno u području obrazovanja i zapošljavanja, a što je i usko povezano sa odlukom žene s invaliditetom hoće li živjeti život dostojanstveno i bez nasilja ili će tražiti opravdanja i prešućivati napad na svoj osobni integritet.Obilježavajući Međunarodni dan žena, Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom u suradnji sa Zajednicom saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, u okviru kampanje (SOIH) „I dalje aktivne i uključene“, organizira Okrugli stolkoji će se održati 07.ožujka 2018.godine s početkom u 12:00 sati u Kući Europe, Augusta Cesarca 4, Zagreb.

U Registru osoba s invaliditetom(Hrvatski zavod za javno zdravstvo) na dan 18.siječnja 2018.godine evidentirano je 204 033 žena s invaliditetom. Od toga broja u radno aktivnoj dobi ih je 83 095. Od ukupnog broja 204 033, sa nižim stupnjem obrazovanja ili završenom osnovnom školom je 72%, sa završenom srednjom školom je 20%, sa višim/visokim obrazovanjem je svega 3%, dok je sa specijalnim obrazovanjem ukupno 5% žena s invaliditetom. Iznimno je zabrinjavajući postotak žena s invaliditetom sa završenom osnovnom školom koja ima za posljedicu nezaposlenost ili zaposlenost na slabo plaćenim poslovima i to neovisno o porastu u zapošljavanju osoba s invaliditetom tijekom 2017.g. Naime, tijekom 2017. godine iz evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje zaposleno je ukupno 3.366 osoba s invaliditetom, a od tog broja 1.035 žena s invaliditetom. U 2017. godini žene s invaliditetom su se najčešće zapošljavale na poslovima pomoćne kuharice (202), čistačice (193) i administrativne službenice (79).
Uzimajući u obzir okolnost prisutnosti tradicionalnih, patrijarhalnih stavova o ženskoj ulozi, i same žene bez invaliditeta se nevoljko odlučuju prijaviti nasilje, dok je odluka posebno teško ukoliko žena ima i neki oblik invaliditeta koji najčešće ima za posljedicu financijsku ovisnost o nasilniku, ovisnost o brizi i njezii dr. Službeni statistički podaci koji se vode kod pojedinih institucija ne daju stvarni prikaz stanja. Primjerice, prema podacima iz Registra osoba s invaliditetom ukupno je 60 žena s invaliditetom u 2017.godini pretrpjelo neki oblik nasilja, međutim, može se pretpostaviti da je broj žena sinvaliditetom koje trpe neki oblik nasilja, pogotovo u obitelji, daleko veći.
Posebna obveza države je uspostava usluga koje će pružiti primjerenu skrb za žene i djevojke s invaliditetom. Sukladno navedenom, kao i preporukama Odbora za prava osoba s invaliditetom, Nacionalnom strategijom izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje 2017-2020.godinepredviđene su mjere čijom realizacijom bi se trebao poboljšati položaj žena i djevojaka, a čiju će provedbu Pravobraniteljica kontinuirano monitorirati.

Prilagodba