Prava vezana uz rad državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
Prava vezana uz rad državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
U Zagrebu je u sklopu projekta Sinergy 15. listopada u organizaciji Vladinog ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina održan okrugli stol na kojem je predstavljeno izvješće o pravu na rad državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj. Okrugli stol pratila je savjetnica pravobranitelja Branka Meić Salie.
Svrha ovog izvješća o politikama integracije nastalog u okviru projekta „SINERGY – Osiguravanje sinergijskog pristupa integraciji državljana trećih zemalja“, sufinanciranog sredstvima Europske unije, jest pružiti uvid i potencijalna rješenja za prava vezana za rad državljana trećih zemalja, s naglaskom na stajalištima i iskustvima državljana trećih zemalja. Navedena skupina obuhvaća osobe različitih pravnih statusa, osobe s radnim dozvolama, osobe pod međunarodnom i privremenom zaštitom te studente, čija su iskustva izravno povezana s administrativnim procedurama, uvjetima rada i integracijom u društvo.
Na okruglom stolu sudjelovale su predsjednice Ureda Vlade RH za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ministarstva rada, mirovinskoga osiguranja, socijalne politike i mladih, Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za integracije, Hrvatske udruge malih i srednjih poduzetnika, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Savjetodavne skupine državljana trećih zemalja.
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga osiguranja, socijalne politike i mladih istaknula je da se nedostatak radne snage popunjava zapošljavanjem stranih radnika. Do rujna je izdano 136 000 dozvola za rad, što je manje u odnosu na 2024. godinu kad ih je izdano preko 200 000.Istovremeno je zabilježeno preko 138 000 građana trećih zemalja – osiguranika HZMO-a. Ovakvo smanjenje broja izdanih dozvola uz povećanje broja osiguranika što je pokazatelj stabilizacije. Raste postotak udjela produljivanja dozvola. Ministarstvo rada čini sve da zadovolji potrebe gospodarstva za radnom snagom.
Kroz programe učenja jezika, obrazovanje i programe uključivanja u zajednicu potiče se ostanak stranih radnika. Ministarstvo sufinancira troškove tečaja. Provodi se test tržišta radi a Zavod donosi odluku o suficitarnim zanimanjem što su dosad bili sektori turizma i graditeljstva.
Od izazova je istaknuto nedostatak strategija za migracije i integracije, sve se događa stihijski i fragmentirano. Trebalo bi pojednostavniti procedure. Dozvole se odobravaju usporeno.
Poslodavci su spomenuli da su im na radno mjesto gdje se zahtijevaju teški uvjeti rada poslali osobu s invaliditetom jer očito postoji tendencija da se što više iskoristi bazen domaće radne snage.



