Održan sastanak predstavnika osoba s invaliditetom i ministarstava za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te rad i mirovinski sustav

Dana 25. svibnja 2020., održan je sastanak predstavnika osoba s invaliditetom i izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku sa suradnicama te državnih tajnika Majde Burić i Dragana Jelića. Na sastanku je sudjelovala pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, zamjenica pravobraniteljice Mira Pekeč-Knežević, saborska zastupnica Ljubica Lukačić te predstavnici Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, Hrvatskog saveza slijepih, Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, Saveza društava multiple skleroze Hrvatske, Saveza društava distrofičara Hrvatske, Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba „Dodir“, Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara, Hrvatskog saveza udruga osoba s tjelesnim invaliditetom, Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize, Hrvatskog saveza udruga invalida rada, Hrvatskog saveza udruga za osobe s intelektualnim teškoćama, Saveza udruga za autizam Hrvatske te Saveza civilnih invalida rata Hrvatske.

Zbog nezadovoljstva statusom i položajem osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, predstavnici Saveza osoba s invaliditetom inicirali su sastanak na slijedeće teme:
– Donošenje Odluke o povratu prenamijenjenih sredstava Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u razumnom roku, nakon čega treba promišljeno unaprijediti relevantne mehanizme i razinu potpore za osobe s invaliditetom. Također je istaknut zahtjev da se prenamijenjena sredstva usmjere na očuvanje radnih mjesta i zapošljavanje osoba s invaliditetom kroz mjere HZZZ- a koje su privremeno obustavljene (samozapošljavanje, sufinanciranje zapošljavanja osoba s invaliditetom i javni rad);
– Hitno ukidanje naputka Ministarstva financija koje se odnosi na postupanje s isplatama utrošenih i odobrenih sredstava te ponovno uvođenje procedura sukladno Ugovoru o
dodjeli bespovratnih sredstava i zakonskim rokovima postupanja koje se nužno treba poštovati;
– Dijalog i transparentno donošenje odluka o raspodjeli lutrijskih sredstava bez neopravdanog smanjenja sredstava udrugama osoba s invaliditetom;
– Donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakona o osobnoj asistenciji;
– Rješavanje pitanja sustavnog financiranja udruga osoba s invaliditetom kao reprezentativnih udruga od posebnog značenja za RH, osobito u dijelu trenutnog osiguranja financiranja od lokalne odnosno regionalne samouprave.

Nakon uvodnih riječi predstavnika Ministarstava i saborske zastupnice, dana je riječ pravobraniteljici Anki Slonjšak koja je ostala pri ranije iskazanom mišljenju, a vezano uz prenamjenu sredstava novčanih naknada koje su poslodavci uplatili jer nisu ispunili obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Naime, argument Ministarstva rada i mirovinskoga sustava da su prenamijenjena neutrošena sredstva i namjenska sredstva te da im je u ovom slučaju bila svrha očuvanje radnih mjesta, samo po sebi nameće pitanje zašto onda do sada prikupljena namjenska sredstva u navedenom značajnom iznosu nisu bila prije i očito neće biti niti sada utrošena u svrhu u koju su i namijenjena, a to je povećanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, a što je prethodno bilo određeno i planirano brojnim strateškim dokumentima, kao i propisano zakonskim i podzakonskim propisima. Svjesni smo izvanrednih okolnosti u kojima živimo, međutim opravdano se nameće pitanje da li se tim sredstva moglo ranije omogućiti i potaknuti daljnje i veće zapošljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu, osiguravajući vlastitu egzistenciju, ulažući u razvoj zajednice, ali što nije nevažno – nisu ovisni o socijalnim naknadama te je opravdano zapitati se – nije li društvo moglo bolje i mudrije koristiti njihove preostale radne sposobnosti i njihov neiskorišteni potencijal?

Kontinuirano se naglašava da neće biti narušena prava osoba s invaliditetom i da sredstva koja su na raspolaganju su dovoljna za podmirivanje obveza, ali što je s unapređenjem i proširivanjem poticaja poput, omogućavanja nepunog radnog vremena, osiguravanja prijevoza, adekvatne podrške osobama s invaliditetom? Kako unaprijediti sustav profesionalne rehabilitacije ako se raspolaže sa sredstvima koja su dovoljna za podmirivanje trenutnih obveza?
Osobe s invaliditetom se najteže zapošljavaju, a ujedno su prve kojima se otkazuju ugovori o radu. Sredstva je trebalo usmjeriti pravovremeno za razvoj programa aktivnosti i mjera kojima bi se jačali kapaciteti i širio opseg profesionalne rehabilitacije, a s ciljem većeg zapošljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, ali i za uvođenje novih poticaja za kojima se itekako ukazala potreba.

Zaključno, ne možemo biti zadovoljni takvom odlukom jer to može biti uvod u praksu da će se kad god se procijeni neka nužna potreba (npr. u slučaju klimatskih promjena, narušavanju okoliša i svega onoga što je navedeno u čl.8. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom iz ožujka 2020.), jednostavno „zagrabiti“ u taj nedovoljno iskorišteni bazen, dok s druge strane imamo razmjerno mali broj zaposlenih osoba s invaliditetom (njih ukupno oko 11.000 u odnosu na više od 200.000 osoba s invaliditetom u radno aktivnoj dobi). Mišljenja smo da, ako je u situaciji ugroze opstanka radnih mjesta bilo nužno donijeti ovakvu odluku, valjalo je zakonom jasno ograničiti rok u kojemu je dopušteno takvo raspolaganje sredstvima, odnosno trebalo ju je definirati kao jednokratnu posudbu na određeni vremenski rok s jasno definiranim kriterijima o namjeni tih sredstava i ono što je osobito važno, znati koliki bi udio bio očuvanih radnih mjesta za osobe s invaliditetom.

Osim navedenog, na sastanku je pravobraniteljica prokomentirala i rad udruga, odnosno organizacija koje su postali pružatelji usluga te naglasila njihovu važnost i opstojnost s obzirom na to da mnoge od njih su jedini pružatelji prioritetnih usluga u pojedinim lokalnim sredinama. Nužan je njihov kontinuitet i da su dugoročno sigurni kako osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju ne bi bili uskraćeni za usluge koje im život znače.

Pravobraniteljica je također istaknula suradnju s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku tijekom pandemije, a posebice na samom početku pandemije kada su donesene određene preporuke kako bi se spriječilo širenje koronavirusa, a što je i Ministarstvo uvažilo.
Radilo se o nizu pojedinačnih preporuka, ali i općim preporukama koje se nalaze na web stranici Pravobranitelja za osobe s invaliditetom: https://posi.hr/koronavirus/