Obilježavanje Međunarodnog dana jednostavnog jezika

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana jednostavnog jezika, dana 28. svibnja 2021., i u 2021. godini kao Godini čitanja, Odsjek za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta organizirao je jednosatno online predavanje o značaju jednostavnog i jasnog jezika preko platforme Microsoft Teams. Cilj predavanja je bio podignuti svijest o važnosti jednostavnog jezika, ukazati na potrebu istraživanja o specifičnostima jednostavnog jezika i širenje broja zagovornika.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak uvodno se obratila svim prisutnima na predavanju te naglasila podršku koju Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom pruža i pružat će svim budućim događanjima na ovu temu te da se značaj jednostavnog jezika posebice pokazao sada u vrijeme epidemije i potresa. Uvodnim obraćanjem, značaj ove teme naglasile su i dekanica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Snježana Sekušak Galešev, predstavnica Ministarstva kulture i medija, Maja Zrnčić te voditeljica Odjela za predškolski odgoj i osnovno školstvo Agencije za odgoj i obrazovanje Vladimira Brezak. Nakon uvodnih obraćanja prof. dr. sc. Jelena Kuvač Kraljević i prof. dr. sc. Mirjana Lenček upoznale su sve prisutne što je jednostavni, a što jasni jezik, koji je značaj jednostavnog odnosno jasnog jezika kako za osobe s različitim teškoćama, primarno teškoćama u čitanju, ali i svim ostalim osobama, gdje i kada se pojavio jednostavni jezik te kako se širio u Europi kao i otkada se primjenjuje u Republici Hrvatskoj, dostupni priručnici i sl.
Jednostavni jezik je u Hrvatskoj relativno novi pojam premda se koncept jednostavnog jezika koji se prilagođavao prije svega za osobe s disleksijom podržava od 2005. i prvog izdanja Smjernica za građu laganu za čitanje.
Iako nema jedinstvene definicije niti Republika Hrvatska ima prihvaćenu definiciju oslanja se na definiciju koju daje IFLA (International Federation of Library Associations) još 2004. godine da je jednostavni jezik, jezik koji se oslanja na jezičnu i grafičku prilagodbu teksta što ga čini čitljivim i razumljivim za ljude s različitim vrstama teškoća u čitanju. Kao premosnica između standardnog i jednostavnog jezika pojavljuje se jasan jezik (Plain language) – o jasnom jeziku govorimo kada su izrazi, struktura i forma jasni da čitatelji mogu lako pronaći, razumjeti i koristiti informacije posebice kod interpretacije složenih pojmova određene struke. Važnost dostupnosti i prihvatljivosti pisanih, ali i govornih informacija za osobe s različitim teškoćama – intelektualnim teškoćama, neuropsihijatrijskim poremećajima, afazijom, demencijom, gluhim i gluhoslijepim osobama i svim drugima koji imaju teškoća u pristupanju informacijama u tiskanom obliku i danas sveprisutnijim mrežnim informacijama, imperativ je jednostavnog jezika. Premda je u govornom obliku jednostavni jeziku u hrvatskome prilično rijetko prisutan, on je posebno važan za društveni, politički i ekonomski život pojedinca.

Prilagodba