Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći (NN, br. 143/13 i 98/19) hrvatskim državljanima i strancima omogućeno je, uz ispunjenje propisanih zakonskih uvjeta, ostvarivanje i zaštita prava pred sudovima i javnopravnim tijelima, pri čemu se troškovi pravne pomoći u cijelosti ili djelomično podmiruju iz državnog proračuna. Pravna pomoć može biti primarna i sekundarna pravna pomoć. 

Primarna pravna pomoć pruža se svima, bez obzira na imovinski status, i obuhvaća osnovno pravno savjetovanje. Cilj primarne pravne pomoći je informirati građane o njihovim pravima i mogućnostima u pravnom sustavu. Obuhvaća:  

Pravni savjeti i informacije – objašnjava se građanima koja prava imaju, koji su zakonski rokovi i postupci te kako mogu ostvariti svoja prava. 

Pomoć pri sastavljanju pravnih dokumenata – uključuje jednostavnije obrasce i zahtjeve, kao što su podnošenje pritužbi, zahtjeva za ostvarivanje prava, jednostavne tužbe. 

Uputu kako koristiti pravne mehanizme – primjerice, kako se pokreće sudski postupak ili kako kontaktirati nadležno tijelo. 

Primarna pomoć je besplatna svima, a pružaju je ovlašteni pravnici, pravne klinike ili udruge koje surađuju s državom. 

Sekundarna pravna pomoć koju pružaju odvjetnici može se odobriti: 

1. ako se radi o složenijem postupku; 

1. ako se podnositelj zahtjeva nema sposobnosti sam zastupati; 

1. ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje potrebne stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, u skladu s posebnim pretpostavkama koje se odnose na imovno stanje podnositelja zahtjeva; 

1. ako se ne radi o obijesnom parničenju; 

1. ako u posljednjih šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva nije odbijen zahtjev podnositelja zbog namjernog davanja netočnih podataka; 

1. ako podnositelju zahtjeva pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa. 

Postupak za odobravanje sekundarne pravne pomoći pokreće se podnošenjem zahtjeva nadležnom upravnom tijelu županije.  

Sekundarna pravna pomoć se odobrava ovisno o imovinskom stanju osobe. Bez utvrđivanja imovinskog stanja sekundarna pomoć može se odobriti npr.: 

1. djeci u postupku ostvarivanja prava na alimentaciju 

1. žrtvama kaznenog djela nasilja u postupku ostvarivanja naknade štete 

1. osobama koje imaju pravo na socijalne naknade prema posebnim propisima (npr. zajamčena minimalna naknada) 

1. korisnicima prava iz zakona o pravima branitelja i invalida rata 

Detaljnije informacije o samom institutu besplatne pravne pomoći kao i o ovlaštenim pružateljima besplatne pravne pomoći možete pronaći na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije putem poveznice: https://mpudt.gov.hr/besplatna-pravna-pomoc/6184