Odgovornost za pristupačnost primarno je na organizatoru događanja i ustanovi koja upravlja prostorom, uključujući osnivače (npr. gradove i županije) i ravnatelje. Kada je riječ o arhitektonskoj pristupačnosti (prilazi, rampe, dizala, sanitarni čvorovi, taktilne oznake), nužno je uključiti i vlasnika objekta, projektante, izvođače radova te nadležna upravna tijela za graditeljstvo i prostorno uređenje. 

Stručnu i savjetodavnu podršku moguće je zatražiti od Ministarstvo kulture i medija, kao i od Pravobranitelj za osobe s invaliditetom. U planiranju arhitektonskih prilagodbi preporučuje se savjetovanje sa stručnjacima za univerzalni dizajn i pristupačnost. 

Posebno je važno aktivno uključiti organizacije civilnog društva koje okupljaju osobe s invaliditetom, jer upravo one mogu procijeniti funkcionalnost rješenja u praksi. Pravodobno planiranje, međuresorna suradnja i uključivanje korisnika od samog početka ključni su za postizanje stvarne, a ne samo formalne pristupačnosti kako u prostoru, tako i u sadržaju.