Zakon o mirovinskom osiguranju (NN, br. 96/25) stupio je na snagu 1. srpnja 2025., s time da su određene odredbe stupile na snagu 1. siječnja 2026. godine. Najznačajnije promjene koje je donio su: novi Zakon o mirovinskom osiguranju za osobe s invaliditetom donio je i povećanje invalidske mirovine za sve osobe s invaliditetom, odnosno povećanje mirovinskog faktora za izračun invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu umjesto dosadašnjih 1,0 iznosi 1,1, a za izračun invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti umjesto dosadašnjih 0,8 iznosi 0,9. Određeno je i da će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) svim dosadašnjim korisnicima invalidskih mirovina odrediti uvećane mirovine po novom izračunu počevši od 1. siječnja najkasnije do 31. ožujka 2026. godine, po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja. Mirovine za osobe s invaliditetom donošenjem novog ZOMO-a, od 1. siječnja 2026. godine porasle su za 10%. 

Ostale poboljšice su: 

Povećan je dodani staž za svako rođeno/posvojeno dijete sa sadašnjih šest mjeseci na 12 mjeseci, međutim isto se odnosi samo na novo umirovljene majke.  

Poboljšana je formula usklađivanja mirovina na način da se stopa usklađivanja mirovina utvrdi kao zbroj stope promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi u omjeru 85:15, ovisno o tome što je povoljnije (do sada je bila 70:30). 

Povećana je najniža mirovina za 3% (ovo se odnosi i na zatečene korisnike, te će se i zatečenim korisnicima najniže mirovine, po službenoj dužnosti, odrediti nova svota najniže mirovine od (1. srpnja 2025.), bez donošenja rješenja. 

Novina koja je uvedena je godišnji dodatak na mirovinu. Isplata je osigurana za sve korisnike mirovine. Visina dodatka ovisi o navršenom mirovinskom stažu (za korisnike kojima je mirovina određena bez uračunavanja mirovinskog staža određeno je minimalno razdoblje od 15 godina za određivanja visine godišnjeg dodatka). Vlada Republike Hrvatske Odlukom odlučuje o vrijednosti 1. god. mirovinskog staža. Isplata se vrši u mjesecu prosincu bez donošenja rješenja.  

Poboljšava se bonifikacija za kasnije umirovljenje na način da se daje 0,45% po mjesecu kasnijeg umirovljenja nakon propisane starosne dobi uz ukidanje dosadašnjih uvjeta navršenih 35 godina mirovinskog staža i ograničenja maksimalnog povećanja od 27 % (5 godina). 

Prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju (od 1. siječnja 2024.), kod izračuna invalidske mirovine zbog bolesti ili ozljede izvan rada, vrijednosni bodovi se računaju za najmanje 21 godinu staža, čime se povećava iznos mirovine. 

Ukida se i dosadašnje ograničenje maksimalnog povećanja polaznog faktora pri određivanju nove mirovine korisnicima starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika na temelju naknadnog zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti. 

Brisanje uvjeta postojanja izvanbračne zajednice najranije na dan 28. ožujka 2008. godine i izjednačavanje sa članovima obitelji hrvatskih branitelja kod kojih to nije uvjet. 

Minimalno je povećan cenzus za utvrđivanje činjenice uzdržavanja za članove obitelji prilikom ostvarivanja prava na iznos najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža ako je član obitelji živio u zajedničkom kućanstvu s umrlim osiguranikom ili korisnikom, odnosno ako nije živio u zajedničkom kućanstvu, cenzus je propisan u visini iznosa najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža povećane za 20%.  

Korisnici starosne mirovine stečene prema posebnom propisu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, profesionalnih vatrogasaca te zaposlenika na poslovima razminiranja imaju pravo na isplatu mirovine u iznosu od 50% i za vrijeme rada duljeg od polovice punog radnog vremena (što obuhvaća i puno radno vrijeme).

Korisnicima prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti odnosno profesionalne nesposobnosti za rad omogućeno je određivanje mirovine na temelju staža osiguranja od najmanje jedne godine navršenog naknadnim stupanjem u osiguranje ili po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi ili na temelju jedne godine staža osiguranja ostvarenog po osnovi drugog dohotka i zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti. 

Ukinuti su obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina. 

Mjere koje su stupile na snagu 1. siječnja 2026. godine: 

Ukidanje smanjenja polaznog faktora (tzv. Penalizacija) – Korisnicima prijevremene starosne mirovine će se ukinuti penalizacija kada navrše 70 godina života. Penalizacija će se ukinuti ne samo onima koji nakon stupanja na snagu novog Zakona o mirovinskom osiguranju napune 70 godina, već i onima koji su prije 1. siječnja 2026. godine već imali 70 i više godina. Navedeno će obuhvatiti oko 127.000 korisnika kojima će mirovine rasti za otprilike 57 eura.  

Ukidanje penalizacije odgovarajuće će se primjenjivati i na korisnike mirovine ostvarene i/ili određene prema posebnom propisu. 

 Rad i korištenje mirovine 

Obrtnici i osobe koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, osiguranicima u statusu roditelja njegovatelja i njegovatelja prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelja te osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima, dana je mogućnost stjecanja prava na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, uz korištenje pola iznosa mirovine bez prestanka obavljanja djelatnosti na koju su osigurani. 

Uvodi se mogućnost istovremenog korištenja polovice mirovine (u iznosu od 50%) i rada duljeg od polovice punog radnog vremena (što obuhvaća i puno radno vrijeme) ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja, korisnicima starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine s navršenih 65 godina života. Pravo je dato i korisnicima mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je to za njih povoljnije. 

Mogućnost rada uz istovremenu isplatu mirovine proširena je i na korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad te na korisnike invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, koji se zaposle na manje od 3,5 sata dnevno. Omogućen je rad do 3,5 sata dnevno i korisnicima obiteljske mirovine koji su to pravo ostvarili na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad. Pravo je omogućeno i za korisnike mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je to za njih povoljnije.