Zločin iz mržnje zbog invaliditeta – jedna od tema na treningu CEPOL-a

Zločin iz mržnje zbog invaliditeta – jedna od tema na treningu CEPOL-a

2. srpnja 2018.Kategorije: Novosti

Zločin iz mržnje zbog invaliditeta – jedna od tema na treningu CEPOL-a

Savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Branka Meić Salie izlagala je o zločinu iz mržnje zbog invaliditeta na treningu Agencije Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL). Edukacija u organizaciji Policijske akademije održana je u periodu od 2. do 5. srpnja 2018. godine na Policijskoj akademiji u Zagrebu. Sudjelovalo je 34 službenika iz područja sigurnosti, državnih odvjetnika, predstavnika fakulteta i policijskih akademija iz država članica EU-a i Turske. Cilj četverodnevne edukacije bio je razmjena dobre prakse i iskustava te podizanje razine svijesti policijskih službenika o zločinima iz mržnje na različitim osnovama. Poseban naglasak stavljen je na prepoznavanje i istraživanje zločina iz mržnje, postupanje sa žrtvama i svjedocima, ranjivim skupinama, islamofobiji, simbolima mržnje i govoru mržnje, prikupljanju podataka, ali i važnosti policijsko-pravosudne suradnje u istraživanju zločina iz mržnje.

Savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za polaznike je pripremila prikaz slučajeva kaznenih djela i incidenata motiviranih invaliditetom iz prakse Ureda na kojima su polaznici raspravljali o tome što bi poduzeli svaki iz svoje nadležnosti. Isto su tako prepoznavali indikatore predrasuda vezane uz invaliditet. Neki od zaključaka su bili da se u slučaju kad su žrtve kaznenih djela osobe s invaliditetom posebna pažnja treba posvetiti istraživanju uloge koju je invaliditet imao u okolnostima počinjenja djela i biranja žrtve i da se od toga ne smije odustati samo zato jer će to najčešće biti zahtjevno ili teško dokazivo (kao što je to slučaj s nasiljem u ustanovama). Kako bi se adekvatno provela istraga i uspostavila kvalitetna komunikacija sa žrtvom potrebno je uspostaviti suradnju s udrugama osoba s invaliditetom i drugim institucijama.

Mala anketa polaznika na početku izlaganja otkrila je da iako neki od njih rade na policijskim i državno odvjetničkim poslovima i više od 20 godina, mnogi od njih i u specijaliziranim odjelima za zločine iz mržnje i diskriminaciju, niti jedan od 34 polaznika nije se u praksi susreo sa slučajem zločina iz mržnje zbog invaliditeta. Razlog tome čini se treba tražiti u nedovoljnom poznavanju pojma zločina iz mržnje zbog invaliditeta i njegovih obilježja. U mnogim zemljama invaliditet niti nije jedna od zaštićenih osobina u odnosu na koju se dodatno kažnjavaju kaznena djela počinjena iz predrasude kao jednim od motiva. Sama činjenica da je kazneno djelo počinjeno protiv osobe s invaliditetom kao pripadnika ranjive skupine bit će u takvim slučajevima otegotna okolnost koja će rezultirati višom kaznom za počinitelja. Međutim, osobe s invaliditetom ne žele da ih se smatra ranjivima i ukazuju da je takvo shvaćanje još jedna od predrasuda prema njima. To ujedno svraća pozornost s prepreka u okolini i nedostatka podrške koje dovode osobu u ranjivu situaciju.

Takvo shvaćanje i nedostatak definiranja zločina iz mržnje zbog invaliditeta u kaznenim zakonima vjerojatno objašnjava i nedostatak podataka o zločinima iz mržnje zbog invaliditeta u statistici koju prikuplja i objavljuje Organizacija za sigurnost i suradnju o zločinima iz mržnje (OESS). U izvješću o zločinima iz mržnje OESS-a za 2016. godinu samo 9 od 44 zemlje koje prikupljaju statističke podatke o zločinu iz mržnje prikazuju podatke o zločinima iz mržnje zbog invaliditeta (SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolska, Estonija, Finska, Nizozemska, Njemačka, Ukrajina i Švicarska). Ujedinjeno Kraljevstvo je u 2016. godini imalo daleko najveći broj zabilježenih kaznenih djela motiviranih predrasudama zbog invaliditeta, njih 5,572 od 80,763 ukupnog broja po svim osnovama odnosno zaštićenim karakteristikama koje je zabilježila policija (najbrojniji su zločini iz mržnje zbog rasne pripadnosti ksenofobije, zatim zbog spolne orijentacije i rodnog identiteta i vjere i uvjerenja). Od tog broja 20, 321 slučaj je i procesuiran kao zločin iz mržnje. Kaznena djela motivirana predrasudama zbog invaliditeta u UK-u najčešće su bile fizički napadi i kaznena djela protiv imovine. http://hatecrime.osce.org/taxonomy/term/234

Incidente, odnosno djela nasilja koja svojom težinom ne predstavljaju kaznena djela, motivirana predrasudama zbog invaliditeta prepoznati su i zabilježeni u 5 zemalja: Norveškoj, Španjolskoj, Grčkoj, Njemačkoj i Švicarskoj.

U edukaciji su kao predavači sudjelovali i Krešimir Mamić, voditelj Službe terorizma u Upravi kriminalističke policije, Danijela Petković, pomoćnica načelnika Policijske akademije, Kristijan Kevešević, savjetnik u Vladinom Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Julijana Stipišić, zamjenica Županijskog državnog odvjetnika u Splitu, Mia Gonan iz udruge Zagreb Pride i Valerija Bencerić, koordinatorica CEPOL-ovog Programa razmjene.

Uz hrvatske stručnjake, svoja iskustva su prenijeli i stručnjaci iz Mađarske, Portugala, Velike Britanije i FRA – European Union Agency for Fundamental Rights. Policijska akademija kao partnerska CEPOL institucija natjecala za dodjelu bespovratnih sredstava za provedbu dviju CEPOL-ovih aktivnosti u 2018. godini, koje su i ovaj put ocjenjene kao najbolje te im je povjerena njihova organizacija.

CEPOL (Agencije Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva) zadužen je za provođenje obuke policije, carine i drugih službenika za provedbu zakona s naglaskom na zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda osobito u području sprečavanja i borbe protiv teških kaznenih djela i terorizma, održavanja javnog reda i obavljanja međunarodnih policijskih poslova na velikim događanjima.

Podijelite ovu objavu s drugima:

Najnovije Objave