Utjecaj klimatskih promjena na osobe s invaliditetom

Utjecaj klimatskih promjena na osobe s invaliditetom

4. listopada 2023.Kategorije: Novosti

Plan Fit for 55 predviđa ekonomiju s nultom emisijom ugljika u EU. Kako bi se ostvario taj cilj, predviđene su izrazito ambiciozne mjere u paketu Europski zeleni plan. Plan donosi obvezujuće nacionalne ciljeve redukcije emisija ugljika koji su različiti za svaku pojedinu zemlju. Te će mjere utjecati na ravnopravnost. Postoji potreba za socijalnom pravdom prilikom njihova provođenja. S tim ciljem osnovan je Socijalni fond za klimu kako bi kompenzirao utjecaj mjera redukcije emisije ugljika. Države članice će moći izravno financirati kućanstva i industrije najviše pogođene mjerama. Države članice morat će izraditi socijalne planove za klimu i važno je da u tome sudjeluju nevladine organizacije koji imaju iskustva u borbi za ravnopravnost kao i tijela za ravnopravnost koja trebaju izgraditi kapacitete za tu ulogu. Više o Socijalnom fondu za klimu se može naći na poveznici: https://www.jutarnji.hr/planet/osniva-se-socijalni-fond-za-klimu-ekonomski-ranjivom-stanovnistvu-trebao-bi-pomoci-prijeci-na-obnovljivu-energiju-15199684

Neke od promjena bit će u tome da kompanije možda više neće proizvoditi čelik nego će ga uvoziti da bi izbjegli plaćanja za emisiju ugljika. To će utjecati na zaposlene u tim sektorima koji će izgubiti posao. Žene koje rade u zahvaćenim sektorima imat će negativne posljedice. Bit će zahvaćeni i pomorski i cestovni promet što će utjecati na mobilnost i na to koja vozila ćemo si moći priuštiti. Effort sharing uredba primjenjivat će se izravno odnosno neće biti potrebno donositi nacionalni zakon da bi se provela.

Mjere će se negativno odraziti na kućanstava sa smanjenim mogućnostima zbog različitih intersektorskih faktora. Problemi s grijanjem i energetsko siromaštvo će se povećati kad se budu provodile mjere Zelenog plana. Velik broj ljudi u Europi već ima teškoće s grijanjem zbog energetskog siromaštva, a ono je pogotovo izražene za osobe s invaliditetom. Diskriminacija je povezana sa siromaštvom, koje je često povezano s drugim varijablama. Podzastupljenost žena može imati negativni utjecaj na klimatsku tranziciju. Građani starije životne dobi će također snositi negativan utjecaj mjera.

Equinet je proveo istraživanje o tome koliko su tijela za ravnopravnost spremna za rad na utjecaju mjera za borbu protiv klimatskih promjena na skupine u nepovoljnom položaju kako bi se suzbila njihova diskriminacija. Istraživanje je pokazalo da se samo tri tijela bave socio-ekonomskom nejednakošću. Industrije koje ovise o fosilnim gorivima trebat će proći velike promjene. Tijela za ravnopravnost daju prioritet stanovanju, ali ne i poljoprivredi i hrani koja će isto biti zahvaćena klimatskim promjenama. Trebat će steći stručna znanja kako bi se pokrenule javne rasprave i utjecalo na politike. Većina tijela za ravnopravnost nije svjesna uloge koja ih čeka vezano uz Zeleni plan i utjecaj borbe protiv klimatskih promjena na ravnopravnost nije prioritet. Trošak nejednakosti prirodnih katastrofa, ali i mjera za borbu protiv klimatskih promjena nejednako se odražava na spol. Primjerice, održive pelene povećavaju opterećenost žena i time povećavaju njihovu neravnopravnost.

Potrebno je podizanje razine svijesti o Zelenom planu i mjerama koje on predviđa, upozoravanje na rizike. Zeleni plan je složen zakon koji se svakodnevno mijenja. Socijalni fond za klimu je vrlo važan.  Zemlja treba donijeti mjere kako bi dobila subvencije iz Fonda. Potrebno se povezati s grupama koje su diskriminirane. To su uloge tijela za ravnopravnost kao i mainstreaming ravnopravnosti prilikom razrade politika za gradnju, energetski i industrijski sektor. Potrebno je proširiti nadležnost na siromaštvo kao diskriminacijsku osnovu. Dolazit će do diskriminacije zbog klimatskih promjena i mjera Zelenog plana.

EU treba balansirati između konkurentnosti ekonomije, socijalne pravde i očuvanja klime. Ulažu se veliki novčani iznosi u program suzbijanja klimatskih promjena. Potrebna je promjena sustava i strukture gospodarstva, a ne samo površinske promjene. Rok za izradu socijalnih planova je do 2026. Nacionalni planovi za energetiku su povezani s tim mjerama. Potrebno je osigurati socijalno pravednu ekološku tranziciju.

Ribarstvo i poljoprivreda nisu bili područja rada za tijela za ravnopravnost a sada će i u njima dolaziti do diskriminacije i neravnopravnost. Povezanost invaliditeta i Zelenog plana često nije očita. Problem je u nepoznavanju Zelenog plana. Kako bi postali svjesni kako njegove mjere dovode do diskriminacije na osnovi invaliditeta potrebno se dobro upoznati s njegovim odredbama, a radi se o vrlo složenom zakonskom dokumentu. Stoga je potrebno povećanje kapaciteta tijela za ravnopravnost.

Predstavnik tijela za ravnopravnost Belgije govorio je o utjecaju mjera za suzbijanje klimatskih promjena na mobilnost osoba s invaliditetom. U Belgiji se politike mobilnosti ne donose na nacionalnoj nego na regionalnoj i općinskog razini. Jedna od mjera je uvođenje zona niske emisije u kojima se isključuju automobilu. Kako bi se spriječila neravnopravnost osoba s invaliditetom, one imaju posebne dozvole za ulazak u te zone. Druga mjera održivog razvoja tiče se stimulacije korištenja alternativa automobilima, pri čemu će osobe s invaliditetom biti iznimke. Nakon uvođenja zone bez prometa i zona smanjenog prometa daje se dozvola za pristup različitim kategorijama. Smanjenje gužvi i poboljšanje kvalitete zdravlja su legitimno mjere koje donose najviše pozitivnih učinaka upravo za ranjive skupine, ali mjere ograničavanja pristupa negativno utječu na sudjelovanje u društvu za osobe s invaliditetom. Također dolazi do diskriminacije na osnovi dobi, zdravstvenog stanja, nositelja obiteljskih obveza, siromaštva. Mjere održive mobilnosti su važne, ali važno je upozoriti na negativne učinke na neke ranjive skupine. Za osobe s invaliditetom je otežan pristup javnom prijevozu pa imaju manje mogućnosti. Zbog siromaštva nemaju sredstva kupiti aute koji manje zagađuju pa se treba pobrinuti da ne snose financijske posljedice kažnjavanja zagađivača. Osobe koje trebaju česte posjete liječniku ili posjete asistenta također će biti u nepovoljnijem položaju. Na te osobe se ne proteže znak pristupačnosti. Stariji također imaju manje alternativa. Roditelji male djece također otežano koristite javni prijevoz s malom djecom. Osobe koje si ne mogu priuštiti električne i ostale aute koji manje zagađuju i ostale grupe kojima je teško koristiti javni prijevoz bit će u nepovoljnijem položaju. Potreba je harmonizaciju mjera među regijama.  Osobe s invaliditetom trebaju biti izuzete od mjera i to automatski da se izbjegne administrativni teret. Potrebno je povećati pristupačnost javnog prijevoza. Njegovatelji također trebaju biti izuzetni. Ranjive grupe treba uključiti prilikom donošenja mjera održive mobilnosti.

Predstavnica tijela za ravnopravnost Irske govorila je o pristupu stanovanju i prikladnom radnom mjestu pri čemu je istaknula da klimatske promjene utječu na sva ta područja. Neravnopravnost izazivaju mjere borbe protiv klimatskih promjena kao i sama klimatska događanja, ali i utjecaj digitalne tranzicije. Posebno je negativan utjecaj na ruralne zajednice. Potreban je intersekcijski pristup posebno za grupe koje nemaju resurse za prilagodbu. Pojavit će se i klimatske izbjeglice. Tijelo je izradilo video Just transition.

Implikacije Zelenog plana na pojedine diskriminacijske osnove

Utjecaj na ravnopravnost spolova – prijevoz i energija. Muškarci i žene imaju različite preferencije za mjere za ublažavanje klimatskih promjena. Socio-ekonomski utjecaj, teret skrbi se povećava kad dođe do neželjenih ekstremnih klimatskih događanja kao i stres na društvo što dovodi do povećanja nasilja. Zagađenje ima utjecaj na reproduktivno zdravlje. Žene više koriste javni prijevoz, a muškarci automobile. Niska kvaliteta stambenog prostora dovodi do većih troškova režija pa tako siromaštvo pogoršava utjecaje klimatskih promjena.

Mjere će povećati nejednakost između bogatih i siromašnih. Primjerice, neka kućanstva neće moći snositi troškove zamjene plinskih bojlera. Ljudi nemaju iste resurse, a moraju platiti iste troškove te će biti prisiljeni birati između hrane i grijanja. Doći će do povećanja stanarina kako bi se nadoknadili troškovi renovacije. Princip da zagađivač plaća cijenu imat će vrlo negativni utjecaj na siromaštvo jer si siromašni neće moći priuštiti alternative koje manje zagađuju.  Zemlje globalnoga juga najmanje doprinose zagađenju, a najviše su pogođene disrupcijama klime. Rasizam isključuje ljude iz stambenih prilika, tržišta rada, obrazovanja pa su samim time izloženiji klimatskim promjenama.

Utjecaj mjera na suzbijanje klimatskih promjena na osobe s invaliditetom

Povezanost između ranjivosti i siromaštva. Nema pristupačnih mjera u situacijama rizika, otežan je pristup informacijama. Osobe s invaliditetom imaju niska primanja, a veću potreba za energijom za napajanje opreme. Organizacije civilnog društva uključene su u zagovaraju za pravednu tranziciju, ali nedostaje im kapaciteta i bave se svakodnevnim preživljavanjem. Ne bave se dovoljno pitanjem klimatskih promjena. Politike o kojima se raspravlja su složene i teško ih je pratiti pa se potrebno educirati. Zabrana plastičnih slamki negativno je utjecala na osobe s invaliditetom.

Stvorit će se nove prepreke. Pristupačnost u situacijama prirodnih katastrofa nije osigurana, nema pristupa informacija za osobe s intelektualnim teškoćama vezano uz odlaganje smeća. Otežana je mobilnost, nedostaju pristupačne alternative, a potrebno je osigurati dodatna sredstva za renovaciju i pristupačnost bez puno administrativnih prepreka.

Human Rights Watch proveo je istraživanje o utjecaju toplinski valova na osobe s invaliditetom u Španjolskoj.

Kategorije koje najmanje doprinose klimatskim promjenama najviše su pogođene a imaju najmanje sredstava da se bore protiv neželjenih učinaka. Mjere koje se primjenjuju ne uzimaju u obzir osobe u lošem položaju. Time je uloga tijela za ravnopravnost još važnija i ona se moraju pripremiti za nju.

Podijelite ovu objavu s drugima:

Najnovije Objave