U Zagrebu održana međunarodna konferencija „Pristupačna budućnost“

Hrvatska agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Poslovni dnevnik organizirali su petu po redu međunarodnu konferenciju „Pristupačna budućnost“. Konferencija je održana 2. lipnja 2026. godine u Zagrebu, uz mogućnost praćenja putem online prijenosa uživo, a na istoj su sudjelovali Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom te Marko Gotovac i Mario Burek, savjetnici pravobranitelja.

Konferencija je i ove godine okupila predstavnike institucija, regulatornih tijela, organizacija civilnog društva, stručnjake, predstavnike industrije i osobe s invaliditetom s ciljem razmjene iskustava, znanja i primjera dobre prakse u području pristupačnosti. Poseban naglasak stavljen je na digitalnu pristupačnost, univerzalni dizajn, nove tehnologije i umjetnu inteligenciju, ali i na šire pitanje ravnopravnog uključivanja osoba s invaliditetom u društvo.

U uvodnom dijelu konferencije istaknuto je kako pristupačnost nije dodatna mogućnost niti sporedno pitanje, nego mora biti sastavni dio svakog proizvoda ili usluge. Naglašeno je kako tehnološki razvoj ima stvarnu vrijednost samo ako je dostupan svima te kako je u osmišljavanju i provedbi pristupačnih rješenja nužna suradnja sa samim osobama s invaliditetom. Posebno je istaknuta važnost izgradnje sustava koji su sigurni, pouzdani, razumljivi i dostupni svim korisnicima.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom u svom je obraćanju govorio o važnosti digitalne pristupačnosti kao jednom od ključnih preduvjeta za uključivanje osoba s invaliditetom u svakodnevne životne aktivnosti. Podsjetio je kako digitalna pristupačnost obuhvaća pristup mrežnim stranicama, mobilnim aplikacijama, digitalnim uslugama, informacijama i komunikacijskim kanalima na način koji osobama s invaliditetom omogućuje samostalno i ravnopravno korištenje. Istaknuo je kako Konvencija o pravima osoba s invaliditetom obvezuje države na osiguravanje pristupa informacijama, komunikacijama i tehnologijama, a važan dio tog procesa čini i zakonodavni okvir koji se posljednjih godina razvija na nacionalnoj i europskoj razini. U izlaganju pravobranitelja naglašeno je kako su u području digitalne pristupačnosti vidljivi određeni pozitivni pomaci, no prepreke i izazovi i dalje postoje. One se ogledaju u nedovoljnoj pristupačnosti mrežnih stranica i digitalnih sadržaja, neujednačenoj primjeni standarda, nedostatnoj educiranosti pružatelja usluga te potrebi za sustavnijim uključivanjem osoba s invaliditetom u razvoj, testiranje i praćenje digitalnih rješenja. Kao ključne smjernice za daljnje unapređenje istaknuti su univerzalni dizajn, aktivno uključivanje osoba s invaliditetom, dosljedna primjena propisa, edukacija dionika te redovito praćenje pristupačnosti digitalnih usluga. U odnosu na umjetnu inteligenciju, pravobranitelj je istaknuo kako alati koji koriste umjetni inteligenciju mogu značajno pridonijeti većoj samostalnosti osoba s invaliditetom, boljem pristupu informacijama, komunikaciji, obrazovanju, zapošljavanju i svakodnevnom životu. Istodobno, upozorio je i na rizike, osobito ako se nova tehnološka rješenja razvijaju bez uključivanja korisnika, bez poštivanja načela univerzalnog dizajna i bez jasnog normativnog i etičkog okvira, a uvodni govor zaključen je porukom kako digitalna pristupačnost ne smije biti opcija, nego standard.

U nastavku konferencije održana su stručna izlaganja te panel-rasprave tijekom kojih su podijeljena znanja i iskustva stečena kroz korištenje, razvijanje i testiranje pristupačnosti digitalnih alata, sadržaja i usluga.

Prvi dio programa bio je posvećen pristupačnom okruženju i ulozi različitih dionika u provedbi pristupačnih elektroničkih komunikacijskih usluga. Govorilo se o iskustvima Mađarske u primjeni regulatornog okvira digitalne pristupačnosti u praksi, spremnosti elektroničkih komunikacijskih usluga za primjenu odredbi Europskog akta o pristupačnosti te o pristupačnosti hitnih službi i komunikacija u situacijama u kojima pravodobna, jasna i dostupna informacija može biti presudna za zaštitu sigurnosti i života osoba s invaliditetom.

Drugi dio konferencije bio je usmjeren na nove tehnologije za veću pristupačnost. Poseban naglasak stavljen je na razmjenu iskustava između krajnjih korisnika i predstavnika industrije te na pitanje koliko umjetna inteligencija mijenja svakodnevni život osoba s invaliditetom. U panel-raspravi govorilo se o mogućnostima koje umjetna inteligencija otvara u pristupu informacijama, komunikaciji, obrazovanju, zapošljavanju i korištenju različitih usluga, ali i o ograničenjima, rizicima i potrebi da se tehnološka rješenja razvijaju u suradnji s osobama kojima su namijenjena.

Sudionicima konferencije su predstavljena konkretna tehnološka rješenja i primjeri dobre prakse, uključujući rješenja iz Švedske, Češke i UK-a. Govorilo se o ulozi umjetne inteligencije u testiranju digitalne pristupačnosti, o mogućnostima komunikacijske podrške za gluhe i nagluhe osobe te o aplikacijama i digitalnim alatima koji slijepim i slabovidnim osobama mogu olakšati snalaženje u prostoru, pristup informacijama i veću samostalnost u svakodnevnom životu.

Završni dio konferencije bio je posvećen projektu „Iskustvo zlata vrijedi 2026“, u okviru kojega se promiče uključivanje mladih osoba s invaliditetom u svijet rada, stručnu praksu i zapošljavanje. U tom dijelu programa dodatno je istaknuto kako pristupačnost ne obuhvaća samo digitalno okruženje, nego i obrazovanje, tržište rada, javne usluge, komunikaciju, mobilnost i sve druge aspekte svakodnevnog života.

Konferencija „Pristupačna budućnost“ još je jednom potvrdila važnost dijaloga, međusektorske suradnje i uključivanja osoba s invaliditetom u razvoj usluga, tehnologija i javnih politika. Pristupačnost mora biti ugrađena od samog početka u svaki sustav, proizvod i uslugu, a ne naknadno dodana prilagodba. Samo takvim pristupom moguće je graditi društvo u kojem digitalni i tehnološki razvoj pridonosi uklanjanju prepreka, a ne stvaranju novih oblika isključenosti.

Video snimka konferencije može se pogledati putem poveznice:

https://www.youtube.com/watch?v=ibLyaXDY_A8