U Osijeku održana radionica za pravosudne djelatnike na temu „Komunikacijske vještine, predrasude i stereotipi“

Dana 16. ožujka 2022. godine u organizaciji Pravosudne akademije održana je radionica na temu „Komunikacijske vještine, predrasude i stereotipi“. Radionica je održana u prostorima Pravosudne akademije na Županijskom sudu u Osijeku, a kao jedan od voditelja na radionici je sudjelovao savjetnik pravobraniteljice Mario Burek.
Pravosudna akademija je javna ustanova koja kontinuirano provodi aktivnosti usmjerene na stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika, savjetnika, drugih službenika iz područja pravosuđa te drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima. Na cjelodnevnoj radionici organiziranoj u Osijeku dana 16. ožujka prisutni suci, državni odvjetnici i savjetnici pravosudnih tijela iz Osijeka, Vukovara, Vinkovaca i Slavonskog Broda imali su priliku usavršiti svoje komunikacijske vještine te razmijeniti znanja i iskustva vezano za rad u pravosuđu.
Voditeljice radionice, Dubravka Šimić, sutkinja Županijskog suda u Slavonskom Brodu i Smiljka Baranček, prof. psihologije iz Centra za izobrazbu Ministarstva pravosuđa i uprave, prisutnima su kroz primjere iz sudske prakse ukazali na primjere uspješne i neuspješne komunikacije u sudnici, a poseban naglasak stavljen je na odredbe Zakona o parničnom postupku i odredbe Kodeksa sudačke etike koje se odnose na komunikacijske procese u sudnici. Također, prisutni su upoznati sa stilovima komunikacije uz konkretne primjere iz sudske prakse, usavršena su znanja koja se odnose na tehnike asertivnog komuniciranja, aktivnog slušanja, a posebno je ukazano na stereotipe i predrasude koji otežavaju uspješnu komunikaciju.
Savjetnik pravobraniteljice održao je izlaganje o ulozi Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom u zaštiti prava osoba s invaliditetom i suzbijanju diskriminacije temeljem invaliditeta. Kroz teorijsko izlaganje i međusobnu komunikaciju pravosudnim dužnosnicima i službenicima su predstavljene temeljne promjene koje je u naše društvo unijela Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, pobliže su im se pojasnila prava osoba s invaliditetom i kroz konkretne primjere iz prakse pokušalo ih se osvijestiti o važnosti prihvaćanja i postupanja u skladu sa načelima razumne prilagodbe i univerzalnog dizajna u svim područjima svakodnevnog življenja. Ukazano je na važnost korištenja odgovarajuće terminologije, primjenu odgovarajućih modela prilikom komunikacije te obveze iz Konvencije o pravima osoba s invaliditetom kao najznačajnijeg međunarodno pravnog dokumenta za osobe s invaliditetom. Poseban naglasak stavljen je na bonton, odnosno primjeren način komunikacije i odnosa prema osobama s različitim vrstama oštećenja.
Promjena u načinu gledanja na invaliditet i osobe s invaliditetom te shvaćanje invaliditeta kao pitanja ljudskih prava, razlika između modela prikazivanja invaliditeta, kao i odnos osoba koje kroz obavljanje svojih poslova dolaze u kontakt sa osobama s invaliditetom, posebno u području pravosuđa, bile su teme diskusije koja je uslijedila nakon samog izlaganja.
Na ovaj način, pravosudne dužnosnike i službenike željelo se potaknuti na promišljanje kako i na koji način svatko u svom okruženju može doprinijeti uklanjanju prepreka i problema s kojima se osobe s invaliditetom susreću u svakodnevnom životu.