U Hrvatskom saboru održana tematska sjednica „Važnost prevencije dekubitusa“

U Hrvatskom saboru održana tematska sjednica „Važnost prevencije dekubitusa“

26. studenoga 2020.Kategorije: Novosti

U Hrvatskom saboru održana tematska sjednica „Važnost prevencije dekubitusa“

U organizaciji Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora i pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, dana 26. studenog 2020. održana je online tematska sjednica pod nazivom „Važnost prevencije dekubitusa“. Tematska sjednica održana je povodom obilježavanja Svjetskog dana prevencije dekubitusa.

Pravobraniteljica godinama kontinuirano zaprima pritužbe osoba s invaliditetom, članova njihovih obitelji te udruga, o ozbiljnosti i posljedicama nastanka dekubitusa kao i o samom utjecaju istih na kvalitetu života osobe s invaliditetom. Kao najugroženija skupina osoba su oboljeli od tetraplegije i paraplegije, oboljeli od multiple skleroze te svi nepokretni i dugo ležeći pacijenti.

U riziku su zapravo svi građani koji se zbog raznih teških zdravstvenih stanja (osobe starije životne dobi, osobe s raznim kožnim oštećenjima, s dijabetesom, pretile osobe, druge osobe s rijetkim bolestima i dr.) nisu u mogućnosti kretati. Upravo zbog navedenog, one ne smiju ili ne mogu mijenjati, koliko je potrebno, svoj položaj u krevetu te postaju dugotrajno ležeći bolesnici, što posljedično izaziva pritisak koji dovodi do nastajanja rane.

Upoznati smo sa osobama koje su dolazile na liječenje u bolnice iz vlastitog doma, ustanova skrbi, ali i sa rehabilitacija bez dekubitusa, a na kraju se otpuštali sa istima, i bez upozorenja i informacija o dekubitusu. Iz niza razloga često se zanemaruje prevencija, a posebice važnost liječenja čim se pojavi naznaka crvenila i pojave dekubitusa, smatrajući da to nije prioritet rješavanja, već da će se to riješiti nakon što osoba prvo riješi/ozdravi od primarne bolesti odnosno osnovnog razloga dolaska na bolničko liječenje. Poseban problem je na odjelima na kojima se ne očekuju dugotrajno ležeći pacijenti ili nepokretne osobe.

Upoznati smo da nedostaje općih uvjeta za rad, npr. medicinskog osoblja koje bi takve osobe mogle češće okretati kroz dan i noć, opreme npr. dodatnih jastuka, pomagala, higijenskih potrepština… A poseban problem su kvalitetni antidekubitalni madraci (različite vrste kvalitete i njihovih cijena). Također je problem nabava antidekubitalnog madraca u vlastitom domu u svrhu prevencije u slučajevima kada osoba s invaliditetom ima dekubitus, ali HZZO navodi da osoba nema razinu koja bi bila potrebna kao kriterij za dobivanje te vrste pomagala.

Isto tako, upozoravamo da većina osoba s invaliditetom, neovisno o kojem dijelu Hrvatske govorimo, živi u uvjetima siromaštva, bez potrebnih usluga i njege, bez mogućnosti nabave potrebne antidekubitalne opreme i drugih potrepština i pomagala.

Kao što je vidljivo, dekubitus nije samo medicinski, nego psihološki, socijalni i ekonomski problem. Godinama upozoravamo na „lakoću“ nastanka dekubitusa te nagli i nekontrolirani razvoj težih stupnjeva i uznapredovalih opsežnih komplikacija kod nezanemarivog broja pacijenata što nerijetko dovodi do razvoja pogubnih infekcija, sepse pa i smrtnog ishoda.

Porast broja pritužbi osoba s invaliditetom na drastične forme razvoja dekubitusa ukazuju na izostanak strukturiranog sustavnog pristupa u prevenciji nastanka dekubitusa i koordinacije između sustava socijalne skrbi i zdravstva.
Upravo zbog rečenog proveli smo istraživanje u kojem je od 67 odgovorilo 47 zdravstvenih ustanova (KBC, psihijatrijskih ustanova, dječjih bolnica, specijalnih bolnica za rehabilitaciju) te zabrinjavaju podaci da najveći broj osoba s uznapredovalim dekubitusom koji iziskuje kirurške intervencije i dugotrajno liječenje, dolazi iz ustanova socijalne skrbi za dugotrajno zbrinjavanje (obiteljski domovi, udomiteljske obitelji).

Mada je liječenje dekubitusa zahtjevno i predstavlja opterećenje za bolničke resurse, smatramo da se nedovoljno čini da bi se spriječio nastanak i razvoj dekubitusa pri čemu ponovno ističemo važnost ranog prepoznavanja prvih promjena na koži izloženih dijelova tijela te pravovremeno reagiranje redovitom njegom, pravilnom ishranom i najučinkovitijom mjerom, a to je učestalo okretanje i promjena položaja tijela.

Međutim, kako god izgledalo jednostavno i racionalno, neki drastični primjeri zanemarene njege i skrbi o dugotrajno ležećim osobama u ustanovama socijalne skrbi potvrđuju da se ova mjera ne provodi u dovoljnoj mjeri.
O svemu rečenom, opisano je u godišnjem izvješću o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2019. godinu. u području zdravstva, kao i u preporukama koje su upućene ključnim institucijama i organizacijama.

Osim navedenog pravobraniteljica je u izlaganju naglasila teške uvjete u kojima se nalaze osobe s invaliditetom zbog pandemije koronavirusa. Uvjeti nedostatka osoblja, nedostatne antidekubitalne opreme i pomagala, stroge mjere zatvaranja ustanova socijalne skrbi, i zabrane posjeta, dodatno pogoršavaju ionako teška stanja dugotrajno ležećih osoba.
Oni koji žive u vlastitim domovima, suočavaju se s neadekvatnom podrškom, nedovoljnim brojem i količinom potrepština te otežanom pristupu zdravstvenom sustavu, odnosno liječenju.

Stoga, pozivamo sve ključne institucije da svatko iz svoje nadležnosti ozbiljno i sustavno pristupi promjenama na koje je upozoreno i preporučeno te učini sve da preveniramo nastanak dekubitusa, a onima koji se već bore s njim i njegovim posljedicama da osigura pravodoban pristup liječenju sa svim raspoloživim uslugama i potrepštinama bez uskrate.

Osim izlaganja pravobraniteljice, u uvodnom djelu tematske sjednice sudionicima su prezentirali svoja iskustva i mišljenja predstavnici ministarstva zdravstva, državni tajnik Željko Plazonić te predstavnica ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, državna tajnica, Marija Pletikosa, dr. med. Oliver Jurić, opći kirurg iz Opće bolnice Zadar te Danijel Balažić, predsjednik udruge paraplegičara i tetraplegičara Osječko – baranjske županije.
U raspravi su aktivno sudjelovali i predstavnici udruga osoba s invaliditetom sa vlastitim iskustvima.
Hrvatski liječnički zbor je pozdravio inicijativu saborskog odbora i pravobraniteljice te je podržao sve aktivnosti koje će doprinijeti poboljšanju medicinske skrbi u prevenciji i liječenju kroničnih rana.

Više možete pogledati na sljedećim linkovima:
https://www.sabor.hr/hr/press/priopcenja/u-saboru-odrzana-tematska-sjednica-odbora-za-zdravstvo-i-socijalnu-politiku-o
Prijenos tematske sjednice uživo:
https://www.youtube.com/watch?v=9aR8JMq-QYs

Materijali:
Preporuke pravobraniteljice za osobe s invaliditetom upućene ključnim tijelima
Istraživanje o dekubitusima – iz izvješća o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2019. godinu

Podijelite ovu objavu s drugima: