U Bruxellesu održana dvodnevna konferencija povodom Europskog dana osoba s invaliditetom

24. i 25. studenog u Bruxellesu je prvi puta nakon tri pandemijske godine uživo održana konferencija koja je u organizaciji Europske komisije i Europskog foruma osoba s invaliditetom okupila predstavnike organizacija osoba s invaliditetom iz svih zemalja članica. U sklopu konferencije dodijeljena je nagrada za pristupačan grad koja je ove godine u konkurenciji 43 prijavljena grada pripala švedskom gradu Skelleftea. Drugo mjesto je osvojila Cordoba dok je treće mjesto pripalo Ljubljani. Uz priznanje dolazi i novčana nagrada pa je tako prvoplasirani grad osvojio 150 000 eura, drugoplasirani 120 000, a trećeplasirani 80 000. Posebno su spomenuti gradovi Hamburg, Grenoble i Merida. Teme ovogodišnje konferencije bile su mladi s invaliditetom, globalni instrumenti za zaštitu prava osoba s invaliditetom i nasilje nad osobama s invaliditetom. Konferenciju je putem webstreaminga pratila savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Branka Meić Salie.
VIŠE: Na konferenciji je najavljeno donošenje Europske kartice za osobe s invaliditetom koja će omogućiti osobama s invaliditetom pristup uslugama i rekreativnim sadržajima za koje se ostvaruju pogodnosti na osnovi invaliditeta u svim zemljama članicama kao i o paketu mjera za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Yannis Vardakastanis predsjednik Europskog foruma osoba s invaliditetom govorio je o izazovima s kojima se susrećemo nakon epidemije i uslijed rata u Ukrajini. Naglasio je podršku osiguranu osobama s invaliditetom raseljenim iz Ukrajine kao i napore koji je EU uložila u osiguravanje podrške u Ukrajini. Izrazio je zahvalnost svim organizacijama koje su promptno odgovorile na potrebe. EU je suočena s inflacijom i krizom povećanja troškova života koja teško pogađa osobe s invaliditetom koje su i prije krize morale izdvajati više da bi kompenzirale povećane troškove energije povezane sa sredstvima mobilnosti i asistivnim pomagalima kao i druge troškove koji proizlaze iz invaliditeta. Gospodin Vardakastanis je zaključio kako se nalazimo u EU koja je dramatično prmijenjena i koja se dramatično mijenja, a zaštita prava osoba s invaliditetom treba ići zajedno sa zaštitom njihovog prava da žive dostojanstveno i da imaju adekvatna sredstva za život.
Predstavnica Češkog predsjedništva Unijom, zamjenica ministra rada i socijalne politike Češke istaknula je kako je promicanje prava osoba s invaliditetom jedno od prioriteta češkog predsjedanja Vijećem Europske unije. Posebno je istaknula činjenicu da osobe s invaliditetom često rade u zaštićenim uvjetima i na radnim mjestima s nesigurnim uvjetima rada.
U nastavku konferencije govorili su članovi Odbora mladih EDF-a i samozastupnica iz Irske, član Upravnog odbora Europskog foruma mladih, korisnica programa Erasmus + i sudionica komunikacijske kampanje Zajedno za prava za promicanje Europske strategije za osobe s invaliditetom. Samozastupnica iz Irske govorila je o svom iskustvu obrazovanja u redovnom sustavu uz podršku asistenata. Osjećala je depresiju i tjeskobu jer nije imala mogućnost izbora studija. Ipak je upisala studij srednjevjekovne posvijesti i medija. Ne može dobiti plaćeni posao, a od države dobiva premalo novaca pa se mora oslanjati na obitelj. Željela bi sama angažirati osobu za podršku da se ne mora toliko oslanjati na obitelj. U Irskoj osobe s intelektualnim teškoćama imaju pravo glasovanja na izborima, ali su potrebne informacije u prilagođenom obliku. Odbor mladih predstavlja mlade širom EU-a. Zagovaraju donošenje UN-ove konvencije za prava mladih osoba kako bi se mlade zaštitilo od diskriminacije na osnovi dobi. Posebnu pozornost izazvalo je izlaganje osobe s invaliditetom, umjetnice i majke koja je aktivna na društvenim mrežama. Rođenje bez gornjih udova doživjela je kao poziv da doživi ljudski život na drugačiji način. Naglasial je da ukoliko osobe s invaliditetom žele da ih prihvati društvo, moraju prihvatiti sami sebe. Društvo s druge strane treba prihvatiti da je invaliditet zajednička odgovornost.
U dijelu konferencije posvećenom globalnim instrumentima zaštite prava osoba s invaliditetom govorio je posebni izvjestitelj UN-a za osobe s invaliditetom Gerard Quinn koji je upravo dovršio posjet Europskoj uniji kao potpisnici KPOSI. Osvrnuo se na dva nedostatka provedbe Konvenciej u EU uočenim tijekom posjete, a to su izostanak sankcioniranja trošenja novaca iz fondova EU-a u izgradnju ustanova i inzistiranje na medicinskom modelu odnosno zdravstvenim teškoćama prilikom zapošljavanja u institucijama EU-a. Predstavljene su i aktivnosti Vijeća Europe na ovom području.
Govoreći o mjerama koje Europska komisija poduzima kako bi zaštitila žene s invaliditetom od nasilja, predstavnica EK-a govorila je o programima Daphne, Athena Begin, No Means No, Stay Safe i SEEN kroz koje se raspisuju natječaji za projekte usmjerene na aktivnosti suzbijanja nasilja nad ženama s invaliditetom. U Vijeću EU-a raspravlja se o prijedlogu Direktive o zaštiti od nasilja nad ženama koja sadrži obavezu da se poveća pristupačnost kanala za prijavu nasilja uključujući i pristupačnost telefonskih linija za prijavu kako bi oni bili dostupni gluhim osobama. Nedostaju podaci o prisilnim pobačajima i sterilizaciji.
O nasilju nad starijim osobama s invaliditetom koje žive u ustanovama govorila je posebna izvjestiteljica UN-a za starije osobe. Pri tome je posebno naglasila kkao usprkos demografskim promjenama, prava starijih nisu prioritet. Značajan dio nasilja nad starijim osobama s invaliditetom u ustanovama posljedica je nedostatka osoblja. Problem je i nedostatak usluga u zajednici zbog kojeg osobe s invaliditetom i završavaju u ustanovama.
Koordinatorica programa Alles over Pesten u Belgiji govorila je o aktivnostima koje su belgisjkim školama poduzimaju protiv bullyinga, a dovele su do smanjena bullynga s 1 od 4 djece na 1 od 6 djece. U flamanskom dijelu Belgije 25 % djece u školama bilo je izloženo bulliyngu. Bullying se opisijue kao ponavljano ponašanje prema jednoj osobe pri čemu ostali znaju da je to povređuje, ali se ponašanje nastavlja. Ako se ne zaustavi, eskalira. Jedna osoba stavlja se u poziciju jačeg. Događa se na različitim mjestima, a posebno je opasan cybergbulling na društvenim medijima budući da osoba nema sigurnog mjesta već je nasilje kontinuirano. Osobe koje su na bilo koji način drugačije kao što su djeca s teškoćama u razvoju podložnije su bullyingu. Posebna je opasnost ukoliko su nastavnici nezainteresirani.
Predstavnica Ukrajinskog saveza osoba s invaliditetom govorila je o nasilju nad osobama s invaliditetom u Ukrajini i onima koji napuštaju Ukrajinu. Uz razno nasilje, problem je neprilagođenost skloništa, nedostatak energije te teškoće u pristupu osnovnim zdravstvenim uslugama i lijekovima. Česte su nestašice struje i vode. Posebno je velik strah od zimskih uvjeta. Govoreći o trenutnoj situaciji u Ukrajini navela je kako ljudi trebaju birati između plina i hrane, lijekova i struje. Kuće su oštećene, a posebno je teško osobama koje ovise o uređajima na napajanje. Rat uništava sudbine djece. Djeca s teškoćama u razvoju isključena su iz sustava obrazovanja. Nedostaju službeni podaci o ubijenim i ranjenima, onima koji su deportirani u Rusiju ili ostali na privremneo okupiranom teritoriju i u ustanovama. Mnogi ne mogu otići u sigurnija mjesta.
Na završetku konferencije održana je minuta šutnje za osobe s invaliditetom u Ukrajini i sve one osobe s invaliditetom koje pate u tišini. Od 1. Siječnja 2023. počinje švedsko predsjedanje Vijećem Europske unije. Predstavnica švedske Vlade istaknula je da je uključivanje osoba s invaliditetom visoko na njihovoj listi prioriteta. 2023. je ujedno i Europska godina vještina.
Istaknuto je da bi svaki dan trebao biti dan u kojem ćemo govoriti o tome kako svijet učiniti prilagođenim za osobe s invaliditetom.