Studenti s invaliditetom na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

19. travnja savjetnici pravobraniteljice Branka Meić Salie i Mario Burek posjetili su Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kako bi se upoznali s praksama na području osiguravanja prava studenata s invaliditetom, ali i nazočne savjetovali o pravima i ulozi Ureda pravobraniteljice. Posjet je organizirao dr.sc. Damir Španić voditelj Ureda za studentska pitanja i studente s invaliditetom uz svesrdnu podršku prorektorice za nastavu i studente prof. dr.sc. Loretane Farkaš. U sklopu posjete obišli su novoizgrađeni paviljon studentskog doma. U konferencijskoj dvorani u paviljonu savjetnica Meić Salie održala je izlaganje o Koordinaciji pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 20-ak okupljenih koordinatora za studente s invaliditetom. Održan je i sastanak s prorektoricom za nastavu i studente prof. dr.sc. Loretanom Farkaš i predstavnicama rektorata. Posjet je završen sastankom sa studenata s invaliditetom.
VIŠE: Savjetnica Meić Salie u svom je izlaganju prikazala brojke studenata s invaliditetom u RH za 2022. Godinu. Govorila je o tome tko su studenti s invaliditetom i kojim potvrdama se to dokazuje, koje prilagodbe trebaju te koji su najveći izazovi, ali i dobre prakse na sveučilištima.

Sveučilište u Dubrovniku ima ukupno 1.323 studenata i 3 studenta s invaliditetom što čini 0,23%. Sveučilište u Osijeku na 14.440 ima 155 studenata s invaliditetom odnosno 1,07%, Sveučilište u Puli ukupno 3.300 i 25 studenata s invaliditetom odnosno 0,76%. Sveučilište u Rijeci na 16.168 ima 120 odnosno 0,74%, Sveučilište Sjever ukupno ima 4.479 i 16 studenata s invaliditetom ili 0,36% , dok Sveučilište u Slavonskom Brodu na ukupni broj od 2.081 ima jednog studenta s invaliditetom odnosno 0,05%. Sveučilište u Splitu na 18.754 ima 76 studenata s invaliditetom ili 0,41%. Sveučilište u Zadru evidentira najveći postotak studenata s invaliditetom: od 4.679 studenata evidentirano je 105 studenata koji su zatražili neki oblik prilagodbe ili podrške odnosno 2,24%. Sveučilište u Zagrebu na 68.449 studenata ima 473 studenata s invaliditetom odnosno njih 0,69%, Hrvatsko katoličko sveučilište od 1.426 ima 4 studenta s invaliditetom odnosno 0,28% dok je na veleučilištima evidentirano 88 studenata s invaliditetom na ukupni broj od 24.670 što čini 0,36%. Ukupno sveučilišta i veleučilišta evidentiraju 1.066 odnosno 0,67% studenata s invaliditetom.
Budući da se radi o studentima koji su zatražili neki oblik prilagodbe ili podrške na osnovi invaliditeta, varijacije u njihovoj zastupljenosti od samo 0,05 % do 2,24 % ukazuje na neujednačenost prakse koja je posljedica izostanka pravnog reguliranja ovog područja pa i same definicije studenata s invaliditetom. Na to upućuje i činjenica da studenti s takozvanim nevidljivim invaliditetom koji su po brojnosti na trećem i četvrtom mjestu ukupnog broja studenata s invaliditetom, na nekim sveučilištima uopće nisu evidentirani odnosno njima se ne osigurava podrške jer ih se ne prepoznaje kao studente s invaliditetom.
Kao primjeri dobre prakse rada na stvaranju jednakih uvjeta za studente s invaliditetom na osječkom sveučilištu ističe se praksa evidentiranja studenata s invaliditetom koja uključuje i podatke o studentima s invaliditetom koji su odustali od studija ili ga nisu završili, planiranje mjera koje se tiču studenata iz podzastupljenih skupina u Strategiji Sveučilište kao i organiziranje konferencije o inkluzivnom obrazovanje. Jedna od predloženih inicijativa bila je i uvođenje mobilnih timova koji bi savjetovali oko načina prilagodbe i drugih pitanja studenata s invaliditetom.
U razgovoru sa studentima s invaliditetom pokazala se velika potreba za njihovim informiranjem o tome koja prava imaju o osnove invaliditeta prilikom zapošljavanja i na radu. Veliki problem je i nepostojanje stipendije koja bi se dodjeljivala na osnovi invaliditeta na dodiplomskom studiju kao i nepostojanje smjernica za prilagodbu pohađanja nastavu studentima s kroničnim bolestima uslijed kojih izostaju više od dopuštenog. Sva će ta pitanja biti uvrštena u rad Koordinacije pravobraniteljice za podršku u visokom obrazovanje kao i prijedlog da se u pravnim aktima na razini sveučilišta definira tko su studenti s invaliditetom i propiše njihovo pravo na razumnu prilagodbu.