Sigurne kuće: jučer, danas, sutra

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, održana je 28.studenog 2019., sjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na temu Skloništa: jučer, danas, sutra. Naglasak je stavljen na ispunjavanje uvjeta iz čl.23 Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama (dalje:Istanbulska konvencija). U svom obraćanju državna tajnica Ministarstva za demografiju socijalnu politiku obitelj i mlade gospođa Margareta Mađerić između ostalog navela je kako se otvaraju i nova skloništa u županijama u kojima ih nema slijedom čega bi svaka županija imala po jedno sklonište. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom podržava takva nastojanja, ali ujedno preporuča da se vodi računa i o pristupačnosti istih. Naime, Republika Hrvatska osim obveza preuzetih Istanbulskom konvencijom, dužna izvršavati i obveze preuzete Konvencijom o pravim osoba s invaliditetom te se rukovoditi preporukama i zaključnim zapažanjima Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom. Podsjećamo kako je Odbor UN-a u Zaključnim Zapažanjima i preporukama upućenim Republici Hrvatskoj 2015.g. vezano za implementaciju čl. 16. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom: Sloboda od nasilja i zlostavljanja, naveo:
Odbor je zabrinut da redovne usluge za žrtve nasilja u pravilu nisu dostupne osobama s invaliditetom te da su posebno nezaštićeni žene i djevojčice te dječaci s invaliditetom. Preporuka je Odbora da država potpisnica stavi usluge za zaštitu osoba s invaliditetom od nasilja u prvi plan i da ih učini u potpunosti dostupnima.
Vrlo je važno upozoriti i na još jedan vrlo važan segment kada se govori o pristupačnosti skloništa za žene (osobe) s invaliditetom, žrtve nasilja. Taj segment se odnosi upravo na edukacija radnika koji neposredno rade sa žrtvama obiteljskog nasilja. Žrtve obiteljskog nasilja su često traumatizirane događanjima pa ako žrtva ima i neki invaliditet to su dodatna znanja potrebnija. Ujedno je prisutan i problem zapošljavanja i stručnog kadra koji će biti u svojstvu osobnog asistenta, osobi s najtežim stupnjem invaliditeta kao žrtvi obiteljskog nasilja. Primjerice, iz istraživanja koje je Pravobraniteljica provela u 2016. godini proizlazi kako neka skloništa jesu pristupačna za osobe s invaliditetom u smislu arhitektonskih prilagodbi, ali osobu s teškim invaliditetom koja je u potpunosti ovisna o brizi i njezi druge osobe ipak ne mogu primiti jer nema zaposlenog asistenta/medicinsku sestru što ima za posljedicu usmjerenost na prijem osoba s invaliditetom, ali onih koji su samostalni u osnovnoj brizi i njezi.

Pravobraniteljica će preporučit Ministarstvu za demografiju, socijalnu politiku, obitelj i mlade da se u provedbidužnosti propisanih čl.23. Istanbulske Konvencije, čl.16. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom kao i preporukama Odbora UN-a, rukovode prethodno opisanom problematikom, ali i specifičnostima koje proizlaze iz invaliditeta kako bi skloništa/savjetovališta bila pristupačna u punom smislu (arhitektonski i podrškom) za prihvat osobe s najtežim oblikom invaliditeta.

O ostalim izlaganjima ostalih sudionika možete više pročitati na internetskoj stranici https://www.sabor.hr/hr/press/priopcenja/odrzana-tematska-rasprava-o-stanju-sigurnog-smjestaja-za-zene-i-djecu-zrtve te na stranici: https://www.sabor.hr/hr/press/priopcenja/u-saboru-kampanja-stop-nasilju-nad-zenama-u-organizaciji-odbora-za-ravnopravnost

Iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom tematskoj sjednici prisustvovala je savjetnica Andreja Makar.

Prilagodba