Seminar SOIH mreže žena s invaliditetom

Od 24. do 31. srpnja 2017. održava se u Rovinju seminar za žene s invaliditetom, članice SOIH mreže. Na seminaru sudjeluje više od 20 žena članica udruga, iz cijele Hrvatske. Tijekom sedam dana provodi se niz aktivnosti – operativni godišnji plan, analiza uključenosti žena s invaliditetom u Nacionalnu strategiju za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom 2017. – 2020., zatim Drugog manifesta žena s invaliditetom EDF-a te niza drugih aktivnosti u svrhu jačanja položaja žena s invaliditetom u Hrvatskoj. Na seminaru je gostovala 26. srpnja Ljubica Lukačić, saborska zastupnica koja je održala izlaganje na temu izrade, dopune i donošenja propisa vezanih uz osobe s invaliditetom te je aktivno doprinijela u raspravi o nacrtu upitnika o istraživanju položaja žena s invaliditetom.
Od 24. do 27. srpnja na seminaru je aktivno sudjelovala u svim raspravama Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom te je održala izlaganje i radionicu na temu suzbijanja diskriminacije po osnovi invaliditet. Tijekom izlaganja pravobraniteljica je istaknula postojeće propise u RH, međunarodne dokumente te se posebno osvrnula na pojmove diskriminacije s osnova invaliditet, razumne prilagodbe te univerzalnog dizajna.

Prema čl. 2. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Diskriminacija na osnovi invaliditeta označava svako razlikovanje, isključivanje ili ograničavanje na osnovi invaliditeta koje ima svrhu ili učinak sprječavanja ili poništavanja priznavanja, uživanja ili korištenja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda na političkom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, društvenom i svakom drugom području, na ravnopravnoj osnovi s drugima. Ona uključuje sve oblike diskriminacije, uključujući i uskraćivanje razumne prilagodbe. Razumna prilagodba znači potrebnu i prikladnu preinaku i podešavanja, koja ne predstavljaju nesrazmjerno ili neprimjereno opterećenje, da bi se takvo što u pojedinačnom slučaju,tamo gdje je to potrebno, osobama s invaliditetom osiguralo ravnopravno uživanje ili korištenje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda na izjednačenoj osnovi s drugima.
Univerzalni dizajn označava oblikovanje proizvoda, okruženja, programa i usluga na način da ih mogu koristiti svi ljudi u najvećoj mogućoj mjeri, bez potrebe prilagođavanja ili posebnog oblikovanja. Univerzalni dizajn neće isključivati pomoćne naprave za određene skupine osoba s invaliditetom u onim slučajevima kada je to potrebno.

UN Odbor o pravima osoba s invaliditetom u zaključnim zapažanjima i preporukama iz travnja 2015. o primjeni Konvencije u RH, u čl. 1. – 4. Opća načela i obveze naveo je kako:
5. Odbor … primjećuje da po svemu sudeći postoji nedostatak razumijevanja značenja razumne prilagodbe i univerzalnog dizajna u području obrazovanja, zdravstva, zapošljavanja, građenja …
6. Odbor preporuča … da koncept razumne prilagodbe i univerzalnog dizajna bude reguliran izvan konteksta legislative o suzbijanju diskriminacije u područjima obrazovanja, zdravstva, prometa i graditeljstva.
7. Odbor je zabrinut jer u smislu realizacije prava na socijalne usluge i povlastice postoji razlika ovisno o uzroku invaliditeta, odnosno rata ili nezgoda. Nadalje je zabrinut što se isključivanje i segregacija u obrazovanju, zapošljavanju ili život u instituciji ne smatra oblikom diskriminacije.
8. Preporuka je Odbora da prava na osnovi invaliditeta budu dostupna svim osobama s invaliditetom neovisno o uzroku oštećenja. Nadalje je preporuka da država potpisnica poduzme zakonodavne i političke mjere kojima će pojasniti da isključivanje i segregacija u obrazovanju, zapošljavanju i ostalim područjima društvenog života predstavlja oblik diskriminacije.

S obzirom na zabrinutost i preporuku Odbora, pravobraniteljica je istaknula kako tijekom 2016. godine nije došlo do značajnih promjena.

Prema podacima u 2016. godini najčešći oblik diskriminacije bio je propuštanje razumne prilagodbe i tou područjima pristup dobrima i uslugama, obrazovanje i sport, zapošljavanje i rad, socijalna zaštita te javno informiranje i mediji. Međutim, u 2016. godini je za 83% više slučajeva u kojima sumnjamo na diskriminaciju (2015. godine – 18 slučajeva; 2016. godine – 33 slučaja).

Tijekom rasprave istaknula je primjere iz rada Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u 2016. godini, u područjima zapošljavanje i rad, pristupačnost te obrazovanje.

Sjednica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora

Dana 1. veljače održana je 17. sjednica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora. Na sjednici je razmatrano izvješće ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2015. i 2016. godini, Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji u dijelu koji se odnosi na odredbe kojima se uređuje osnivanje i rad Povjerenstva za rad po pritužbama, te radni program ovog Odbora za razmatranje stajališta za 2018. godinu.

Iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, sjednici je prisustvovao i u raspravi sudjelovao, Darijo Jurišić, zamjenik pravobraniteljice. Referirajući se na izvješća o obavljanju policijskih poslova u 2015. i 2016. godini, ukazano je na problem kako je primjerice tijekom 2016. godine evidentirano ukupno 35 kaznenih djela iz mržnje, od kojih niti jedan slučaj na temelju invaliditeta. S obzirom da se u radu i postupanju Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom susrećemo sa slučajevima različitih oblika nasilja prema osobama s invaliditetom (višekratnih verbalnih napada, grubog postupanja s elementima zlostavljanja i sl.), zasigurno ovakvi podaci nisu i objektivno realni i potpuni. Slijedom navedenog tijekom rasprave, zamjenik pravobraniteljice predložio je Ministarstvu unutarnjih poslova da bi se pozornost trebalo posveti prepoznavanju i kvalifikaciji takvih kaznenih djela počinjenih iz mržnje, a na temelju invaliditeta, kako bi se preveniralo moguće počinjenje takvih kaznenih dijela, a u slučaju da dođe do kaznenog djela, počinitelje na odgovarajući način kaznilo.

Prilagodba