Rasprava “Utjecaj internetskih platformi na ljudska prava”

U sklopu Human Rights Film Festivala, 8. prosinca 2021. godine, Kuća ljudskih prava Zagreb organizirala je online javnu raspravu o utjecaju internet platformi na ljudska prava i izazovima zaštite ljudskih prava – prava na slobodu izražavanja, participaciju, nediskriminaciju, prava na privatnost i radničkih prava.

Razgovaramo se o tome kako platforme utječu na ljudska prava, kako Europska unija namjerava ovo područje regulirati u budućnosti novim Digital Service Actom, kakva je situacija u Republici Hrvatskoj i za što se zalažu nove inicijative u ovom području.

O ovim temama govorili su Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica, ujedno i predstavnica Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) u Ad-hoc odboru za umjetnu inteligenciju (CAHAI) Vijeća Europe, Diego Naranjo, Head of Policy, European Digital Rights Initiative, Birgitte Kofod Olse, suosnivačica think-thanka DataEthics, Iva Filipović, Sindikat radnika digitalnih platformi i Sunčica Brnardić, savjetnica za radno i socijalno pravo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Mnogo se toga promijenilo u zadnjih dvadeset godina pa je određena pravila potrebno ažurirati. Internetske platforme donijele su brojne koristi potrošačima, pridonijele inovacijama, olakšale prekograničnu trgovinu unutar Europske unije i izvan nje te stvorile nove prilike za brojne tvrtke. Istodobno se te platforme zloupotrebljavaju za širenje nezakonitog sadržaja ili za prodaju nezakonite robe ili usluga na internetu. Tijekom svojih izlaganja govornice i govornik su se dotakli tema vezanih za umjetnu inteligenciju, zaštitu podataka, platformske radnike, apstraktnosti i nepoznanice funkcioniranja algoritama. Sve ove teme imaju značajan utjecaj na ljudska prava i vrlo je važno već prilikom dizajna arhitekture neke platforme voditi računa, odnosno obvezati tvrtke, da brinu o poštivanju ljudskih prava.

Budući da internetske platforme već dugo nisu samo mjesto za zabavu i oglašavanje, već mjesta na kojima se vode ozbiljne rasprave i nude različite informacije, postavlja se pitanje odgovornosti i korisnika i onih koji kreiraju takve sadržaje. Poseban problem predstavljaju internetske platforme koje svoje radnike tretiraju kao posrednike ili suradnike, a ne kao zaposlenike. To za posljedice ima da se internetske platforme ne smatraju poslodavcem iako to zapravo jesu i zbog toga se ograđuju od bilo kakve odgovornosti za poslovne procese.

U Hrvatskoj nema posebne pravne regulative na nacionalnoj razini, niti se ova tematika regulacije internetskih platformi može rješavati na nacionalnoj razini, iako su neke zemlje, kao na primjer Njemačka i Francuska uvodile neke zakone, ali uglavnom vezano za govor mržnje. U Hrvatskoj tako nešto nemamo i zato se u Europskoj uniji radi na prijedlogu akta o digitalnim uslugama koji bi se nakon donošenja trebao primjenjivati u svim državama članicama.

Više o informacija o prijedlogu Akta o digitalnim uslugama možete pronaći na poveznici: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/qanda_20_2348

Iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom vrlo zanimljiva izlaganja pratio je zamjenik pravobraniteljice Darijo Jurišić.

Prilagodba