Radionica „Inkluzivne kulturne prakse“ povodom pet godina djelovanja Područnog ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom u Rijeci

Povodom obilježavanja pet godina djelovanja Područnog ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom u Rijeci, 11. lipnja 2026. godine u prostoru paviljona InnovaLab na Sveučilišnom kampusu u Rijeci održana je radionica „Inkluzivne kulturne prakse“, posvećena jačanju pristupačnosti i uključivosti osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u području kulture.

Radionica je okupila predstavnike kulturnih ustanova, organizacija civilnog društva, tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te druge zainteresirane dionike, s ciljem razmjene iskustava, predstavljanja primjera dobre prakse i otvaranja stručne rasprave o izazovima pristupačnosti kulturnih sadržaja i prostora.

Radionica je započela uvodnim pozdravnim riječima pravobranitelja za osobe s invaliditetom Darija Jurišića, koji je istaknuo važnost sustavnog razvoja pristupačnosti i uključivosti u svim područjima društvenog života, uključujući kulturu, kao i značaj suradnje svih dionika u stvaranju društva jednakih mogućnosti. U okviru programa potom je Klara Senčanin, savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom, predstavila rad i djelovanje Područnog ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom u Rijeci tijekom proteklih pet godina. Sudionici su zatim imali priliku upoznati primjere inkluzivnih kulturnih praksi i projekata koji doprinose većoj dostupnosti kulture osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju. O iskustvima i aktivnostima Arheološkog muzeja Istre govorila je Đeni Gobić-Bravar, konzervatorica-restauratorica savjetnica i pomoćnica ravnatelja Muzeja. Program inkluzivne kulturne pretplate Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka predstavila je Katarina Mažuran, voditeljica programa razvoja publike. Inkluzivne kulturne prakse i projekte Udruge Kultura svima svugdje i Filmaktiva predstavila je Maja Ogrizović, dok su filmski serijal „Tajni agent 010“ predstavili Denis Pilepić, predsjednik Udruge Spirit, i Dora Brnić, glavna glumica serijala.

Središnji dio radionice činila je panel-rasprava „Kultura bez barijera – gdje smo danas?“, na kojoj su sudjelovali predstavnici nadležnih institucija, lokalne samouprave, organizacija civilnog društva i institucije Pravobranitelja za osobe s invaliditetom. Sudionici panela bili su Natalija Šimunović, načelnica Sektora za koordinaciju u pripremi i provedbi projekata i za koordinaciju korištenja sredstava tehničke pomoći u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Lilian Stošić, pročelnica Područnog konzervatorskog ureda Rijeka Ministarstva kulture i medija, Renato Kostović, privremeni pročelnik Upravnog odjela za kulturu Grada Rijeke, Blaženka Presečan, predsjednica Saveza udruga osoba s invaliditetom Karlovačke županije te Tea Rubeša, savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom iz Područnog ureda Rijeka.

Rasprava je bila usmjerena na trenutačno stanje pristupačnosti u kulturi te mogućnosti daljnjeg razvoja politika i praksi koje omogućuju ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u kulturnom životu. Sudionici su istaknuli kako osobe s invaliditetom i dalje nailaze na brojne prepreke u pristupu kulturnim sadržajima. Uz fizičke barijere, poput nepristupačnih ulaza, nedostatka dizala i prilagođenih sanitarnih čvorova, značajne prepreke predstavljaju i komunikacijske te informacijske barijere, uključujući nedostatak titlova, tumača hrvatskog znakovnog jezika, audiodeskripcije i pristupačnih digitalnih sadržaja.

Posebna pozornost posvećena je preprekama s kojima se suočavaju osobe s intelektualnim i kognitivnim teškoćama te osobe iz spektra autizma, kojima često nedostaju informacije u lako razumljivom obliku i prilagođeni načini prezentacije kulturnih sadržaja.

Tijekom radionice naglašeno je kako pristupačnost u kulturi mora biti sastavni dio planiranja svih kulturnih programa, sadržaja i prostora, a ne naknadna prilagodba. Pristupačnost obuhvaća fizičku, komunikacijsku, digitalnu i sadržajnu dimenziju te predstavlja preduvjet ravnopravnog sudjelovanja svih građana u kulturnom životu.

Kultura je prepoznata kao važan prostor društvenog sudjelovanja, izražavanja i stvaralaštva, a njezina dostupnost svim građanima jedno je od temeljnih obilježja inkluzivnog društva. U tom je kontekstu istaknuta važnost suradnje kulturnih ustanova, organizacija civilnog društva, jedinica lokalne i područne samouprave te državnih institucija u stvaranju održivih i stvarnih promjena u praksi.

Radionica je zaključena porukom da inkluzivna kultura nije cilj pojedinaca, već zajednička odgovornost svih dionika te da se samo sustavnim uklanjanjem prepreka i osiguravanjem pristupačnosti može stvoriti kulturni prostor u kojem osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju ravnopravno sudjeluju, stvaraju i doprinose zajednici.