Uoči obilježavanja Europskog tjedna mentalnog zdravlja, u organizaciji Klinike za psihijatriju Vrapče i Hrvatske komore socijalnih pedagoga u prostorima Klinike za psihijatriju Vrapče dana 10. svibnja 2024. godine održan je prvi stručni skup socijalnih pedagoga u zdravstvu pod nazivom „Otpornost i programi mentalnog zdravlja“

U pozdravnim govorima ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče, izv.prof.prim.dr.sc. Petrana Brečić, dr.med i Tina Peraica ispred Hrvatske komore socijalnih pedagoga osvrnule su se na povijest uključivanja socijalnih pedagoga u zdravstvo i njihovom značaju. U Klinici Vrapče prvi socijalni pedagog je zaposlen daleke 1978. godine, a ravnateljica Klinike s ponosom je predstavila osam socijalnih pedagoga koji su danas zaposlenici Klinike. Kroz kratki video snimak socijalni pedagozi Klinike Vrapče predstavili su svoj rad u različitim odjelima.

Slavko Sakoman koji je sudjelovao na Stručnom skupu naglasio je da je prvi socijalni pedagog zaposlen u Kliničkom bolničkom centru „Sestara milosrdnica“ u odjelu za ovisnosti 1973. godine. Skupu se pozdravnim govorom obratio i zamjenik pučke pravobraniteljice Saša Raič.

Znanstvenici i profesori s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta te stručnjaci iz prakse, socijalni pedagozi, psiholozi i psihijatri predstavili su teorijske okvire otpornosti, odnosno rizičnih i zaštitnih čimbenika za mentalno zdravlje djece i mladih, rezultate provedenih istraživanja kao i iskustva u radu s mladima koji boluju od depresije te psihotičnih poremećaja te aktivnosti koje su dostupne mladim osobama.

Izv.prof.prim.dr.sc. Tihana Jendričko i izv.prof.dr.sc. Miranda Novak s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta istaknule su da je sve veći broj suicida kod mladih te kliničkih slika problema mentalnog zdravlja pri čemu je prevalencija psihičkih poremećaja najveća u dobi od 12 do 25 godina – 1 od 5 adolescenata razvija kroničan problem mentalnog zdravlja, a barem 20% adolescenata je izloženo kontinuiranom psihosocijalnom stresu koji utječe na njihovu dobrobit. Ono što posebno zabrinjava je da su prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije samoubojstva jedan od vodećih uzrok smrti mladih u dobi od 15 do 24 godina. Problemi mentalnog zdravlja češće se javljaju kod mladih djevojaka.

Kao rizici odnosno česti problemi mladih istaknuta su negativna uvjerenja, očekivanja okoline, stigma, sram i strah od osude okoline. Takve strahove potrebno je rješavati što prije, empatično i jezikom primjerenim razvoju  mlade osobe. Manje problema mentalnog zdravlja imaju oni mladi koji izvještavaju o pozitivnijem identitetu i osjećaju vlastite vrijednosti (samosvijesti) te snažnijem osjećaju povezanosti s obitelji, školom, prijateljima i zajednicom (povezanost). Obitelj i pozitivna školska klima su značajni zaštitni čimbenici, no problemi mentalnog zdravlja su rezultat utjecaja biopsihosocijalnih čimbenika što iziskuje interdisciplinarni pristup različitih stručnjaka.

Prvom stručnom skupu socijalnih pedagoga prisustvovala je savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Lidija Pongrac.