Republika Hrvatska se potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom kao i Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulske konvencije) obvezala na zaštitu žena i djevojaka od rodno uvjetovanog nasilja i izloženosti višestrukoj diskriminaciji zbog roda i invaliditeta. Stoga, naglašavamo da je ženama s invaliditetom kao žrtvama nasilja potrebno osigurati podršku kako bi bile osnažene izaći iz nasilja.

Prema našim iskustvima često žene žrtve nasilja predugo trpe nasilje i pronalaze isprike za pretrpljeno nasilje u nekom svom postupku jer ne vjeruju da će ih sustav zaštiti. S tim u vezi, redovito upozoravamo na potrebu osiguranja pristupačnosti i dostupnosti svih vrsta usluga žrtvama s invaliditetom, od prilagodbe u komunikaciji i ophođenju u svim aspektima i postupcima, pristupačnosti skloništa za prihvat žena s invaliditetom, potrebu osiguravanja smještaja za žene žrtve nasilja nakon izlaska iz skloništa, podršku prilikom osamostaljivanja u smislu pronalaska zaposlenja kako bi žrtva nasilja s invaliditetom mogla voditi što neovisniji život, neovisan o nasilniku, a što je često slučaj.

Ovim putem ujedno bi naglasili kako tijekom godina zapažamo nastojanja i pozitivne promjene u zakonodavstvu usmjerene prema prevenciji nasilja te intenzivniji rad na ovoj problematici što smatramo izrazito važnim budući da primjećujemo i povećanje pritužbi koje zaprimamo vezano za vršnjačko nasilje i općenito nasilje nad djevojčicama s teškoćama u razvoju.

Podsjećamo, kako Osnovno evaluacijsko izvješće GREVIO-a identificira područja u kojima je potreban napredak glede provedbe Istanbulske konvencije. Tako, radi daljnjeg napretka u provedbi, Grupa stručnjaka za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO) kojoj je povjereno praćenje provedbe Istanbulske konvencije u djelu evaluacijskog izvješća koji se odnosi na područje višestruke diskriminacije osoba invaliditetom potiče hrvatske vlasti da poduzmu mjere kako bi osiguralo da se odredbe Istanbulske konvencije provode bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi uključujući i pripadnost nacionalnoj manjini, zdravstvenom stanje i invaliditetu te potiče provođenje istraživanja i osiguraju prikupljanje podataka o rodno uvjetovanom nasilju koje pogađa skupine žena koje su izložene ili bi mogle biti izložene višestrukoj diskriminaciji, uključujući žene s invaliditetom, migrantice, žene s problemima ovisnosti i Romkinje kako bi se procijenila učestalost različitih oblika nasilja i pristupa takvih skupina uslugama, zaštitim mjerama i pravosuđu. GREVIO potiče i da se uključe perspektive i potrebe takvih skupina u osmišljavanje, provedbu, praćenje i evaluaciju sveobuhvatnih i koordiniranih politika za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama, u suradnji s relevantnim stručnim udrugama kroz pružanje potpore, financiranje i usku suradnju s organizacijama za prava žena koje ih predstavljaju te da se poboljšaju dostupnost usluga zaštite i potpore žrtvama.

Nasilje je složen društveni i osobni problem te je potrebno poduzeti sveobuhvatne mjere putem izgrađenog sustava javno financiranih podrški za sve osobe s invaliditetom, a time posredno i osoba s invaliditetom koje su žrtve nasilja. Vrlo je važne uključiti i same žene s različiti vrstama invaliditeta u kreiranje javnih politika. Suradnja i konzultacija tijela javne vlasti s osobama s invaliditetom na ovakvim pitanjima dovodi do sveobuhvatnijih i kvalitetnijih usluga i podrški. Ključnim smatramo i vođenje kampanja podizanja razine svijesti o ženama s invaliditetom kao dodatno ranjivoj skupini, čineći vidljivom različitost ove skupine, na temelju oštećenja kojega imaju i posljedično teškoća u funkcioniranju. Potrebno je u podizanje razine svijesti uključiti i medije načinom da svoje informacije/sadržaje učine pristupačnim (titlovi, prijevod na hrvatski znakovni jezik, naratori,…) i na takav način informiraju o pojavnosti nasilja nad ženama s invaliditetom i da daju važne informacije o dostupnim načinima traženja pomoći i podrške. Ključno je osnažiti žene s invaliditetom što posljedično djeluje na jačanje građanske svijesti – spoznaje prava, vrijednosti i rodne ravnopravnosti.