Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom održala je sastanak s članovima radne skupine za praćenje zločina iz mržnje

28. rujna 2018. godine članovi radne skupine za praćenje zločina iz mržnje sastali su se na poziv pravobraniteljice u Uredu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. Iako Kazneni zakon u definiciji zločina iz mržnje kao otegotnu okolnost počinjenja nekog kaznenog djela predviđa i invaliditet, do danas sustav niti jedno kazneno djelo počinjeno protiv osobe s invaliditetom u Hrvatskoj nije prepoznao kao kazneno djelo motivirano invaliditetom. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom od 2014. godine poduzima niz aktivnosti kako bi se ova zakonska odredba počela primjenjivati u praksi. Na treninzima koji su organizirani u suradnji s Uredom za demokratske institucije i ljudska prava pri OESS-u i Europskom mrežom za neovisni život pokazala se potreba za dodatnim pojašnjenjima odredbi Kaznenog zakona. UDILJP je izrazio spremnost da provede analizu Kaznenog zakona u dijelu na koji se u njegovim odredbama definira zločin iz mržnje zbog invaliditeta odnosno kaznena djela koja su motivirana predrasudama povezanim uz invaliditet.
VIŠE: Članovi radne skupine govorili su i o ostalim razlozima zbog kojih nema statističkih podataka o zločinima iz mržnje počinjenim prema osobama s invaliditetom. Svi sudionici sastanka složili su se da je u tom pogledu važna edukacija svih dionika koji sudjeluju u kaznenom progonu: od policije preko državnog odvjetništva do sudaca. Edukacije na tu temu tek se razvijaju po uzoru na razumijevanje tog pojma kakvo postoji u Ujedinjenom Kraljevstvu koje prednjači u prepoznavanju motivacije utemeljene na predrasudama zbog invaliditeta pa je u UK-u ta osnova treća po brojnosti zabilježenih i procesuiranih slučajeva.
U Uredu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom ne možemo se složiti s obrazloženjem da je razlog potpunom izostanku zabilježenih kaznenih djela u kojima je prepoznata motivacija predrasudama zbog invaliditetaneprijavljivanje. Za razliku od prekršaja, kaznena djela kao što su nanošenje teških tjelesnih ozljeda ili silovanja (kojima su izložene osobe s invaliditetom) zbog svoje težine ne ostaju neprijavljena. Dapače, o njima izvještavaju i mediji čime pravobraniteljica saznaje za takve slučajeve. Stoga je puno izgledniji razlog nepostojanja statističkih podataka needuciranost dionika u kaznenom progonu o motiviranosti djela predrasudama vezanim uz invaliditet pa sukladno tome ne dolazi ni do prepoznavanja niti do kvalificiranja tih dodatnih okolnosti. U prilog tome govori i činjenica da su edukacije koje organizira Radna skupina za praćenje zločina iz mržnje usmjerene na osnove nacionalno podrijetlo i spolno opredjeljenje, a ne uključuju i osnovu invaliditet. Sukladno tome je jedan od zaključaka sastanka bio da bi u predviđene edukacije trebalo uključiti i osnovu invaliditeta.

Prilagodba