Pravobraniteljica predala Hrvatskom saboru Godišnje izvješće o radu za 2022. godinu

Pravobraniteljica predala Hrvatskom saboru Godišnje izvješće o radu za 2022. godinu

11. travnja 2023.Kategorije: Novosti

Pravobraniteljica predala Hrvatskom saboru Godišnje izvješće o radu za 2022. godinu

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom predala je 31. ožujka 2023. godine Hrvatskom saboru Godišnje izvješće o radu za 2022. godinu Sukladno djelokrugu propisanom Zakonom o pravobranitelju za osobe s invaliditetom u Izvješću je prikazan rad institucije Pravobranitelja za osobe s invaliditetom tijekom 2022. godine, a koji je istovremeno i pregled ostvarivanja prava osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj.
U 2022.-oj godini Pravobranitelju za osobe s invaliditetom obratilo se 2.474 građana. Najviše obraćanja, njih 565, odnosilo se na područje socijalne skrbi, zatim na područje zapošljavanja i rada njih 287, pristupačnost i mobilnost 256, a višestrukih upita i pritužbi bilo je 237.
Ostvareno je 86 obilazaka prostora u kojima borave, obrazuju se ili rade osobe s invaliditetom u 10 županija. Pravobraniteljica je samostalno ili u suradnji s drugim institucijama i udrugama organizirala te sudjelovala na 296 događanja.
Tijekom 2022. godine sudjelovali smo u 23 e-Savjetovanja gdje smo predložili izmjene i komentirali ukupno 118 zakonskih i podzakonskih odredbi. Od iznesenih prijedloga prihvaćeno je 11, djelomično je prihvaćeno tri, a 67 je primljeno na znanje. Nisu prihvaćena 37 prijedloga.
Od 294 općih preporuka i upozorenja upućenih tijelima državne vlasti, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i drugim pravnim i fizičkim osobama prihvaćeno ih je samo 101 (34,35%). Djelomično ih je prihvaćeno 20,75%, nije prihvaćeno 11,91%, nismo zaprimili odgovor na 17,1%, dok je u tijeku razmatranje 15,98% preporuka i upozorenja.
Unatoč povećanju naknada koje su ostvarene na osnovi invaliditeta tijekom 2022. godine, pritužbe su pokazale da su svakodnevna poskupljenja svih proizvoda i usluga kao i rastuća inflacija ta povećanja neutralizirala. Štoviše, pogoršanje opće ekonomske situacije dovelo je do daljnjeg porasta siromaštva koje posebno teško pogađa osobe s invaliditetom i njihove obitelji, zbog dodatnih troškova koji proizlaze iz invaliditeta. Stoga nadležnima opetovano upućujemo preporuke da je naknade ostvarene na osnovi invaliditeta potrebno kontinuirano usklađivati s porastom troškova uslijed inflacije.
Velike teškoće u svakodnevnom životu i funkcioniranju osobama s invaliditetom predstavlja nekonkurentnost plaća pružatelja usluga podrške kao što su osobni asistenti, videći pratitelji, prevoditelji/tumači hrvatskog znakovnog jezika i pomoćnici/asistenti u nastavi. Uz satnicu koja je najniža na tržištu, osobe s invaliditetom ugrožava i nedostatak radne snage. Nedostaju i pružatelji usluga pomoći u kući, njegovatelji, medicinske sestre, liječnici te stručni suradnici. Mnoge osobe s invaliditetom strepe jer su prisiljene promišljati o odlasku na smještaj u ustanove i o izdvajanju iz svojih obitelji i zajednice, dok obitelji strepe što će biti kad oni više ne budu mogli skrbiti o svom članu – djetetu s teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom. Unatoč deklarativnom opredjeljenju za proces deinstitucionalizacije u različitim oblicima smještaja još uvijek se nalazi preko 8.000 osoba s invaliditetom.
Konkretnim prijedlozima aktivno smo se uključili u donošenje Zakona o osobnoj asistenciji čiji je prvi nacrt izazvao veliko nezadovoljstvo dijela osoba s invaliditetom i brojne prijepore. Prijedlozi Pravobranitelja jasno su naglašavali potrebu da ova temeljna usluga koja jamči neovisnost osoba s invaliditetom i njihovu uključenost u zajednicu bude usklađena s načelima neovisnog življenja. Iako je podrška osobnog asistenta u Republici Hrvatskoj bila dostupna manjem broju osoba s najtežim invaliditetom, ona ne podrazumijeva i pomoć oko brige za djecu pa se roditelji s invaliditetom oko brige za djecu oslanjaju na neformalnu podršku. Stoga je Pravobraniteljica uputila prijedlog da se u poslove osobnog asistenta ugradi i podrška u vezi podizanja djece uz prisustvo roditelja s invaliditetom.
Reagirali smo na slučajeve ponižavajućeg i uvredljivog govora u javnom prostoru kojim se nanosi šteta dostojanstvu i ravnopravnom položaju osoba s invaliditetom u društvu te preporučivali političarima da političke ambicije usmjere na planiranje aktivnosti za poboljšanje njihovog teškog položaja u društvu.
Prilikom obilazaka psihijatrijskih ustanova utvrdili smo nepoštivanje prava osoba koje se nalaze na liječenju zbog nepoznavanja propisa, nedovoljno razvijene svijesti o važnosti poštivanja propisanih prava pacijenata, ograničenosti materijalnih resursa te manjka stručnjaka i drugog osoblja. Mišljenja smo da je u svrhu zaustavljanja, odnosno postepenog potpunog prestanka korištenja mjera prisile uz reformu zakonodavstva, potrebno unaprijediti postupanje u praksi osiguravanjem kontinuirane edukacije zaposlenicima, ali i tehničkih, materijalnih i kadrovskih preduvjeta za postizanje ovog cilja.
Upozoravali smo da se smanjivanjem cijena ortopedskih pomagala pogoršava ionako loša situacija dostupnosti pomagala zbog toga što su postojeća pomagala na Listi ortopedskih i drugih pomagala HZZO-a zastarjela, često nekvalitetna i vrlo teško prilagodljiva potrebama osobe.
Apelirali smo da usmjerenost na rješavanje krize ne bude izgovor za nečinjenje i nepoduzimanje mjera za uspostavljanje sustava rane intervencije. Djeca s teškoćama u razvoju u Hrvatskoj nemaju sustavan pristup nužnim intervencijama, nema dovoljno pružatelja ove usluge, nema dovoljnog broja stručnjaka, na prvu dijagnozu čeka se mjesecima, a takav smanjeni intenzitet i nepravovremenost terapijskih postupaka smanjuje mogućnost ili ne omogućuje pozitivne ishode.
Istovremeno nedostatak prostornih, kadrovskih i drugih uvjeta u dječjim vrtićima najviše pogađa upravo populaciju djece sa zdravstvenim i razvojnim teškoćama, kojima se ograničava upis i trajanje boravka u vrtiću. Na učenike s teškoćama u razvoju i dalje se gleda kroz njihovu teškoću, a fokus je na onome što ne mogu umjesto na osiguravanju potrebne podrške u redovnom sustavu obrazovanja.
Prema podacima Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom na dan 31. prosinca 2022. evidentirano je 15.513 zaposlenih osoba s invaliditetom što je 3.819 osoba s invaliditetom više u odnosu na 31. prosinca 2021. godine kad ih je bilo 11.694. Međutim, ovaj porast nije pokazatelj isključivo rasta zaposlenosti osoba s invaliditetom, već je dijelom uzrokovan usklađivanjem s novim Zakonom o Registru zaposlenih osoba s invaliditetom (Narodne novine, br. 63/22) te ažuriranjem baza podataka u Registru osoba s invaliditetom.
Najčešće pritužbe vezane uz zapošljavanje osoba s invaliditetom odnosile su se na provođenje natječajnih postupaka u državnim i javnim službama. Osobe s invaliditetom koje su se pritužile Pravobraniteljici uvjerene su da je zapošljavanje netransparentno i da se pogoduje unaprijed poznatim kandidatima te se pritužuju na nemogućnost ostvarenja prava prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima. Mnogi poslodavci često imaju negativan stav prema zahtjevu za ostvarenje prava na razumnu prilagodbu radnog mjesta. Iako je ono zakonski uređeno kroz više propisa, u praksi i dalje ovisi o dobroj volji poslodavca. Unatoč potrebi ne postoje programi socijalnog uključivanja u koje bi se moglo uključiti one korisnike koji se ne mogu uključiti u svijet rada. Kao država i poslodavci ne smijemo dozvoliti da osobe s invaliditetom zbog neosiguravanja podrške i prilagodbe pri zapošljavanju i na radnom mjestu diskriminiramo, pasiviziramo i guramo u socijalne naknade i mirovine.
U Registru osoba s invaliditetom u ožujku 2023. godine evidentirano je 645.231 osoba s invaliditetom (363.716 muškog spola i 281.515 ženskog spola).
Udruge osoba s invaliditetom su i tijekom 2022. godine često bile jedina poveznica osoba s invaliditetom i sustava, a u mnogim sredinama su jedini pružatelji usluga. Međutim, nisu dovoljno sustavno podržane niti dovoljno financirane što otežava kontinuitet i bolji nadzor kvalitete usluga koje pružaju.
O svemu tome i više možete pronaći u cjelovitom Izvješću o radu Pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2022. godinu na poveznici: https://posi.hr/izvjesca-o-radu/

Izvješće o radu Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, 2022

Sažetak izvješća o radu Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, 2022

Podijelite ovu objavu s drugima: