Pravna podrška žrtvama kršenja ljudskih prava – mogućnosti i izazovi za organizacije civilnog društva u Hrvatskoj

Panel rasprava održana je 23. travnja 2024. u organizaciji Kuće za ljudska prava u Hrvatskom novinarskom društvu. Nazočila joj je savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Branka Meić Salie.

Pravna podrška žrtvama kršenja ljudskih prava ključna je komponenta svakog efikasnog  sustava zaštite ljudskih prava. Postojanje i funkcionalnost kvalitetnog sustava pravne podrške za žrtve kršenja ljudskih prava koje učestalo nisu u mogućnosti same financirati pravno zastupanje od iznimne je važnosti za jednakost građana pred zakonom i jednak pristup pravdi. Na panel raspravi je predstavljena istraživačka publikacija nastala na temelju akcijskog istraživanja o pravnoj podršci žrtvama kršenja ljudskih prava, koja adresira uočene nedostatke, izazove i prepreke s kojima se suočavaju organizacije civilnog društva.

Panelisti su bili Dijana Kesonja, zamjenica pučke pravobraniteljice,Natalija Havelka iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije i doc.dr.sc. Matija Miloš s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Dijana Kesonja, zamjenica pučke pravobraniteljice navela je da pritužbe građana pokazuju da građani ne znaju da postoji zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, kako on funkcionira i kome se treba obratiti. Drugi problem je imovinskim cenzus. Potrebno je putem Ministarstva pravosuđa širom kampanjom građane upoznati s tim institutom.

Od problema je navela i nedostatna financijska sredstva i način isplate tih sredstava. Iako je u državnom proračunu osigurano više sredstava, pitanje je koliko će to povećanje zadovoljiti potrebe i ispuniti stvarne troškove koji ocd-i imaju. Nedovoljna je teritorijalna pokrivenost. Polovica registriranih pružatelja registrirana je u Zagrebu dok u nekim županijama nema ni jednog pružatelja. U tim područjima udruge idu na teren i obilaze korisnike. Neka područja su također bez pružatelja sekundarne pravne pomoći koju pružaju odvjetnici što je  preduvjet ostvarenju prava na pristup sudu. Nekad će pravni savjet i prevenirati pokretanje spora. Upravni odjeli zatrpani su rješavanjem zahtjeva za sekundarnu pravnu pomoć i nemaju vremena za edukacije za službenike upravnih odjela u županijama kako bi oni obogatili svoja znanje iz područja u vezi kojih se građani najviše obraćaju. Potrebna je i kontinuirana edukacija pravnika u ocd-ima o normativnih okvirima i sudskoj praksi. Pravne klinike na pravnim fakultetima su izrazito korisne, a studenti ujedno stječu senzibilitet prema građanima slabijeg socio-imovinskog položaja.

Matija Miloš s Pravnog fakulteta u Rijeci govorio je o potrebi uvođenja instituta amicus curie koji uz iznimku zaštite tržišnog natjecanja ne postoji u Hrvatskoj kao ni u mnogim drugim kontinentalnim pravnim sustavima. Istaknuo je kako je neobično važno osnažiti ocd-ove jer uklanjaju nejednakosti u mogućnostima pristupa sudu. O pojedinačnim slučajevima ovisi vladavina prava u cjelini, a pružanje adekvatne pravne pomoći može rasteretili brojne sustave. Institut prijatelj suda trebalo bi uvesti kako bi se ocd-ovi mogli obraćati sudu. Institut dolazi iz anglo-američke jurisdikcije, a omogućava ocd-ima da doprinesu obrani stranke što može biti posebno važno ako stranka nema sredstva za kvalitetno zastupanje. Vrlo koristan mehanizam je i prijedlog za ocjenu ustavnosti zakona kao i institut udružnih tužbi.

Neke od preporuka za unaprjeđenje sustava besplatne pravne pomoći i osnaživanje organizacija civilnog društva kako bi mogle učinkovito pružati pravnu pomoć i tako omogućavati građanima pristup sudu i zaštitu njihovih prava su smanjivanje administrativnih nefleksibilnosti kod prijave projekata, pravovremeno davanje sredstava, dodatna financijska sredstva za terenski rad i uvođenje sustava prijatelja suda.